img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Italija

Veliki izazov: Krivi toranj u Bolonji bi mogao da se sruši

29. mart 2024, 11:39 M.J./ CNN
foto:X
foto:X
Copied

Krivi toranj Garisenda u Bolonji toliko se nakrivio da raste zabrinutost da bi mogao da se sruši, te je skovan plan da se spasi uz pomoć iste opreme koja je podupirala čuveni toranj u Pizi. Projekat nazvan „velikim izazovom" zahteva posvećenost celog grada i ljudi iz celog sveta koji vole Bolonju i jedan od njenih najvažnijih simbola

Toranj Garisenda, visok 48 metara, izgrađen je u 12. veku tokom istorijskog procvata ovog severnoitalijanskog grada. Dva veka kasnije počeo je da se naginje. Danas se nakrivio pod uglom od četiri stepena, nešto malo više nego toranj u Pizi koji je nagnut po uglom od 3,9 stepeni, piše CNN.

Krajem prošle godine ulice oko Garisende su privremeno bile zatvorene dok su naučnici nadgledali konstrukciju tornja u potrazi za dokazima o njegovom pomeranju i pucanju. Zaključili su da je u velikom riziku od rušenja.

Planira se restauracija

Gradonačelnik Bolonje Mateo Lepore objavio je juče da će biti iskorišćeni piloni i sajle ranije korišćene za toranj u Pizi, koje bi zajedno sa čeličnim skelama trebalo da spreče rušenje tornja.

„To će omogućiti da se toranj obezbedi“, kazao je Lepore na konferenciji za novinare. Dodao je da bi to moglo da omogući da se susedni toranj Asineli otvori za posetioce.

Najavio je da će 2025. i 2026. godine biti preduzeti dalji radovi na jačanju i restauraciji tornja, što tek treba da se isplanira.

Kako će teći radovi

Gradonačelnik je poručio da će trebati oko šest meseci da se oprema korišćena za toranj u Pizi prilagodi za Garisendu, a cela operacija zaštite procenjena je na 19 miliona evra.

Kada dva čelična pilona korišćena u Pizi budu podignuta i prilagođena Garisendi, počeće radovi na konsolidaciji njenih zidina.

Zatim bi sajle koje povezuju pilone sa skelom pričvršćenom za toranj bile zategnute, što je procedura koja bi smanjila napon u osnovi tornja.

Planirano je da se oko tornja postavi ograda koja bi zaštitila okolne zgrade i ljude u slučaju da se toranj uruši.

Rečeno je da će i metalna mreža biti postavljena oko tornja. Ova mreža treba da posluži kao zaštiti od delova koji otpadaju sa tornja.

Grad procenjuje da će samo ograda koštati 4,3 miliona vera i pokrenuo je skupljanje donacija za restauraciju.

Ovaj projekat nazvan „velikim izazovom“ zahteva „posvećenost celog grada i ljudi iz celog sveta koji vole Bolonju i jedan od njenih najvažnijih simbola“.

O tornju pisao i Dante

Mada je manje poznat od tornja u Pizi, Garisenda je dugo bila turistička atrakcija Bolonje. I Dante Alegijeri ga je pomenuo u Božanstvenoj komediji u 14. pevanju.

Susedni toranj Asineli je takođe turistička atrakcija, sa skromnijim nagibom od 1,3 stepena.

Toranj u Pizi dostigao je 1990-ih nagib od 4,5 stepeni, što je dovelo do međunarodnih napora da se zaustavi njegovo dalje naginjanje, a radovi su trajali osam godina, počev od 1993. godine.

Danas je Toranj u Pizi stabilan, uglavnom zahvaljući čeličnim pilonima koji bi trebalo da udahnu drugi život tornju Garisenda.

Tagovi:

Arhitektura Italija krivi toranj u bolonji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Društvene mreže

05.maj 2026. Simone Šlindvajn (DW)

Dete, vojnik, influenser: Milioni pratilaca na TikToku

Brojni video-snimci dece vojnika u Sudanu ovih dana postaju viralni na društvenim mrežama, naročito na platformi TikTok

Požar

Kina

05.maj 2026. I.M.

Vatromet u fabrici vatrometa: Preko dvadeset mrtvih

Najmanje 21 osoba poginula je, a 61 je povređena u snažnoj eksploziji u fabrici vatrometa u kineskoj provinciji Hunan, saopštile su lokalne vlasti

Razgovor Trampa i Merca

Nove pretnje carinama

04.maj 2026. Tomas Špikhofen / DW

Koliko bi nemačku privredu pogodile Trampove carine

Američki predsednik Donald Tramp najavio je povećanje carina na vozila iz Evropske unije na 25 odsto, što bi najveće posledice moglo da ostavi na nemačke proizvođače automobila poput Audija i Poršea

Iran, SAD

Rat na Bliskom istoku

04.maj 2026. I.M.

Iran tvrdi da je ispalio rakete na američki razarač kod Ormuskog moreuza, Vašington se ne oglašava

Prema navodima iranske agencije Fars i drugih državnih medija, Iran je navodno ispalio rakete na jedan američki razarač u blizini luke Jask, na ulazu u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih svetskih pomorskih ruta za transport nafte i gasa. SAD se nisu oglasile

Hantavirus

04.maj 2026. B. B.

Novi slučajevi hantavirusa na kruzeru

Na kruzeru na kome je troje ljudi umrlo od hantavirusa zabeleženi novi slučajevi infekcije

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure