img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Francuska

Višemesečni spor oko budžeta mogao bi da uzrokuje pad francuske vlade

03. децембар 2024, 18:35 Holger Bekman (DW)
Foto: AP Photo/Michel Euler
Premijer Francuske Mišel Barnije
Copied

Francuska bi od srede mogla da ostane bez vlade, što bi izazvalo ozbiljnu političku krizu. Sukob s levicom i desnicom oko budžeta mogao bi da obori vladu premijera Mišela Barnijea. A šta posle – potpuno je nejasno

Svi pričaju o političkom haosu u Francuskoj: vlada Mišela Barnijea strahuje da će biti ugrožena stabilnost zemlje, opozicija s leva optužuje je da ništa nije učinila za interese većine građana Francuske, a iste takve kritike stižu i od opozicione desnice.

Krajnje desničarska stranka Nacionalno okupljanje (RN) Marin Lepen tvrdi da su premijer Barnije i predsednik Emanuel Makron taj haos sami izazvali. Istina je da postoji velika verovatnoća da će Francuska, druga najveća ekonomija Evropske unije, u sredu ostati bez vlade. Razlog je višemesečni spor oko budžeta za narednu godinu, piše DW.

Premijer zaobišao parlament

Barnije je hteo da Francuskoj nametne neubičajene mere štednje. Opozicione levica i desnica to nisu htele – barem ne u takvom obliku. Zato je Barnije, bez glasanja u parlamentu, usvojio socijalni budžet, ključni deo svojih planova. Takav korak mu omogućava Ustav (član 49.3).

Trenutna situacija i rastući državni dug Francuske nisu mu ostavili izbora, rekao je Barnije u parlamentu, dok je opozicija glasno negodovala: „U ovom trenutku radi se o odbrani interesa naše zemlje i njenog uticaja u Evropi i svetu. Zato pribegavam članu 49.“

Međutim, taj potez ima cenu: glasanje o nepoverenju vladi zakazano je za sredu. Partije koje čine levi savez pod nazivom „Novi narodni fronta“, žele da obore Barnijeovu vladu. Baš kao i desničarsko Nacionalno okupljanje.

Barnije pokušao da pridobije Nacionalno okupljanje

Za liderku Nacionalnog okupljanja, Marin Lepen, koja predvodi poslaničku grupu te stranke u parlamentu, situacija je jasna: Barnije nije hteo da uvaži ono što je tražilo 11 miliona birača njene stranke. Umesto toga, premijer je pozvao sve građane da pojedinačno da preuzmu odgovornost. „I upravo to ćemo sada i učiniti“, rekla je Lepen.

Barnije je pokušao da joj izađe u susret: porez na struju za milione potrošača u Francuskoj ipak neće rasti, isto kao ni participacije za lekove. To je Lepen postavila kao crvenu liniju. Međutim, njeno Nacionalno okupljanje tražilo je ustupke i oko ukidanja automatskog povećanja penzija usklađenog s inflacijom – ali ih nije dobilo.

Levica vidi ignorisanje volje birača

Leva opozicija se uopšte nije slagala s budžetskim planovima i pre nekoliko nedelja već je jednom pokrenula glasanje o nepoverenju Barnijeovoj vladi. To je, međutim, propalo. Matilda Pano, predstavnica levice u parlamentu iz partije Nepokorena Francuska, takođe smatra da je volja birača ignorisana. Zato će novi Narodni front podržati to glasanje o nepoverenju, rekla je.

Dakle, vrlo je verovatno da će ekstremna desnica i levica glasati zajedno kako bi oborile Barnijea i njegovu vladu. Takva situacija je nešto novo u Francuskoj. Ako vlada u sredu zaista padne, potpuno je neizvesno kako će se politički situacija dalje razvijati u zemlji.

Hoće li Makron krenuti potpuno novim putem?

U tom slučaju, predsednik bi morao da imenuje novog premijera ili premijerku. Međutim, to ne bi promenilo odnose snaga u parlamentu.

Prema mišljenju pariskog politikologa Iva Sintomera, moguće je da Makron, kao predsednik, krene potpuno nepoznatim putem.

„Makron bi mogao napraviti nešto poput novog početka s velikim konventima (javnim diskusijama, prim.red.) među stanovništvom“, kaže Sintomer. Na taj način predsednik bi mogao da dobije mišljenje građana o velikim pitanjima poput klime ili budžeta. „Makron može zatim da formira tehničku vladu, dokle god je to potrebno“, dodaje.

I Lepen pod pritiskom

Ali, čini se da toga neće biti. Lepen se verovatno nada da će Makron podneti ostavku. Jer, predsednik snosi punu odgovornost i sada mora doneti ključne odluke.

Prevremeni predsednički izbori dali bi Lepen možda poslednju šansu da postane predsednica Francuske. Ona na tome radi godinama, ali sada joj vreme ističe. Trenutno se protiv nje vodi proces zbog zloupotrebe sredstava EU, na čijem kraju bi mogla da izgubi pravo da se kandiduje na izborima – osim ako se izbori ne održe pre donošenja presude.

Međutim, Makronovo povlačenje je malo verovatno. Sam je isključio mogućnost ostavke pre kraja svog mandata 2027. Trenutno je u Francuskoj malo šta politički sigurno, osim činjenice da je situacija zaista haotična.

Tagovi:

Marin Lepen Emanuel Makron Francuska
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Crna Gora

06.фебруар 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Golgota bezbednosnog sektora: Kako robijaši beže iz zatvora

Kako crnogorski robijaši beže iz zatvora i zašto niko za to ne odgovara?

Požar

06.фебруар 2026. N. M.

Vatreni oganj u Patagoniji: Uništeno preko 45.000 hektara argentinske šume

U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo

List konoplje, marihuana

Marihuana

06.фебруар 2026. K. S.

Severna Makedonija: Zaplenjeno 27 tona marihuane, slučaj povezan sa Srbijom

U Severnoj Makedoniji zaplenjeno je 27 tona marihuane koja se dovodi u vezu sa švercom droge u Srbiju i pet tona "trave" pronađene u selu Konjuh kod Kruševca

Automobilska industrija

06.фебруар 2026. N. M.

Sunovrat akcija Stelantisa: Očekivani gubitak 22 milijarde evra

Kompanija za proizvodnju automobila Stelantis, u čijem sklopu posluje i fabrika Fijata u Kragujevcu, objavila je u petak da očekuje gubitak od oko 22 milijarde evra

Vladimir Aleksejev

Rusija

06.фебруар 2026. B. B.

Atentat u Moskvi: Teško ranjen drugi čovek ruske vojne obaveštajne službe

General-pukovnik Vladimir Aleksejev hospitalizovan je u petak sa višestrukim ranama nanetim iz vatrenog oružja. Žrtva atentata u Moskvi je drugi čovek ruske vojne obaveštajne uprave GRU

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure