img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusko-ukrajinski sukob

Zašto Putin menja tradiciju 9. maja: Bez tenkova na Crvenom trgu za Dan pobede

08. maj 2026, 08:35 Sofija Serova / DW
Dan pobede Foto: AP Photo/Alexander Zemlianichenko
Pripreme za vojnu paradu u Moskvi
Copied

Ovogodišnja vojna parada 9. maja u Moskvi biće održana u znatno skromnijem formatu, bez vojne tehnike i dela vojnih jedinica. Kremlj kao razlog navodi bezbednosne pretnje, dok analitičari ukazuju na posledice rata u Ukrajini

U Rusiji će ovog 9. maja vojne parade biti održane u smanjenom obimu – u Moskvi čak bez vojne tehnike. Zašto se Kremlj odlučio na to? Šta to znači za rejting Vladimira Putina?
Tradicionalna parada povodom Dana pobede u Drugom svetskom ratu, 9. maja 2026. u Moskvi, biće održana u smanjenom obimu. Vojna vozila neće prolaziti preko Crvenog trga, a neće učestvovati ni kadeti vojnih škola i nekih drugih vojnih jedinica, piše Dojče vele.

Moskva pozvala diplomate da napuste Kijev zbog „neizbežnog udara“ u znak odmazde

Ministarstvo odbrane Rusije ovu odluku obrazlaže „aktuelnom situacijom na terenu“. Portparol ruskog predsednika Vladimira Putina, Dmitrij Peskov, izjavio je da vojna tehnika neće biti korišćena tokom svečanosti zbog „terorističke pretnje“ koja dolazi iz Ukrajine.

Prema pisanju ruskog portala „Fontanka“, ni u Sankt Peterburgu neće biti održana uobičjane vojna parada. „Neće se videti čak ni restaurisani tenk T-34, koji je prethodnih godina po tradiciji prvi prolazio“, navode novinari. Umesto tri tribine, na Dvorskom trgu biće postavljena samo jedna, sa oko 300 mesta. Kako piše „Fontanka“, među zvanicama će biti veterani „specijalne vojne operacije“, kako se u Rusiji naziva rat protiv Ukrajine.

U pojedinim ruskim regionima masovni događaji povodom Dana pobede potpuno su otkazani.

Dan pobede
Foto: AP Photo/Dmitri Lovetsky
Parada u senci rata u Ukrajini
Odustajanje od vojne tehnike

Markus Rajsner, austrijski istoričar sa Vojne akademije, smatra da je nedavni ukrajinski napad na Perm pokazao „da je Ukrajina praktično sposobna da pogodi bilo koju metu u zapadnoj Rusiji. Uprkos gustoj protivvazdušnoj odbrani oko Moskve, rizik od zasićujućeg napada sve više raste“.

Osim toga, kaže Rajsner za DW, oprema i tehnika, kao i logistika potrebna za njihovo premeštanje, koriste se i troše na frontu. Zbog toga ih nema na paradi. „Ne zbog terorističke pretnje o kojoj govori Peskov, već zato što rat troši sve resurse“, objašnjava stručnjak i dodaje: „Rusija i dalje ima dovoljno tehnike, ali logistika potrebna da se ona prebaci tamo-amo predstavlja nesrazmerno veliki napor.“

Međutim, vojni analitičar Jan Matvejev smatra da ruske oružane snage, izuzev protivvazdušne odbrane, raspolažu sa dovoljno vojne opreme.

„Tenkovi, oklopna vozila, borbena vozila pešadije i artiljerija trenutno se na frontu koriste u ograničenom obimu. Moguće je obezbediti tehniku za paradu“, kaže on za DW. „Najverovatnije“ se Kremlj pribojava da bi upotreba tehnike na paradi mogla da je pretvori u metu ukrajinskih snaga.

„Drugi razlog je i to što vlast, s obzirom na neuspehe u ratu, ne želi da skreće previše pažnje na vojnu opremu kako dodatno ne bi iritirala već nezadovoljnu javnost“, dodaje on.

Matvejev napominje da je protivvazdušna odbrana ruske prestonice do sada uspešno odbijala ukrajinske napade dronovima, ali da nije moguće predvideti šta bi se dogodilo u slučaju masovnog napada.

„Uvek postoji rizik da jedna ili tri bespilotne letelice probiju odbranu. Sve druge mere, kao što je gašenje interneta, sigurno ih neće zaustaviti“, kaže Matvejev.

Dan pobede
Foto: AP Photo/Dmitri Lovetsky
Sećanje na pobedu u Drugom svetskom ratu
Značaj parade za državnu vlast

Istoričar Aleksej Uvarov sa Rurskog univerziteta u Bohumu ukazuje na to da se vojne parade povodom Dana pobede u postsovjetskoj Rusiji u velikoj meri oslanjaju na praksu komunističkih parada za Prvi maj i godišnjicu Oktobarske revolucije.

On podseća da 1990-ih godina, u vreme predsednika Borisa Jeljcina, parada 9. maja još nije bila redovan događaj: „Vlast je 1995. i 1996. pokušavala da prisvoji temu ’Velikog otadžbinskog rata’“. Prema njegovim rečima, cilj je bio da se „privuče komunističko biračko telo i okupe različiti slojevi društva, uključujući i one koji nisu podržavali Jeljcina“.

Velika pažnja posvećivala se i stranim gostima. Na paradi 2005. i 2010. prisustvovali su evropski državnici, predsednik SAD Džordž V. Buš (2005), kineski predsednik i mnogi drugi. Tokom vremena, značaj stranih gostiju na godišnjoj paradi je opadao, danas imaju sporednu ulogu, navodi Uvarov. U prvi plan je došla demonstracija „normalnosti i kontrole“. „Parada je deo simboličkog repertoara vlasti, kao i novogodišnje obraćanje predsednika“, objašnjava on.

Koliko je parada važna za rusku vlast, pokazalo se i 2020. godina, smatra Uvarov. Uprkos pandemiji kovida 19, parada je tada održana. Kao i danas, Kremlj je želeo da pokaže da drži situaciju pod kontrolom.

„Parada mora da se održi, jednostavno zato što mora. Ona služi da održi privid normalnosti, čak i kada se ta normalnost već urušava“, ističe on.

„Sećanje na Drugi svetski rat i pobedu Sovjetskog Saveza centralni su instrument politike sećanja u Kremlju. Ti narativi značajno učvršćuju legitimnost režima. Čak se i sadašnji rat sa Ukrajinom često tumači kroz paralele s tim ratom“, kaže politikolog Ivan Fomin za DW. To objašnjava nastojanje Kremlja da „očuva poznate forme i ritam obeležavanja“.

Ruske balističke rakete na Crvenom trgu u Moskvi tokom 75. godišnje vojne parade povodom Dana pobede
Foto: Alexander Zemlianichenko/AP Photo
Ruske balističke rakete na Crvenom trgu u Moskvi tokom 75. godišnje vojne parade povodom Dana pobede
Uticaj izmenjene parade

Fomin ne veruje da će smanjena parada značajno uticati na popularnost Vladimira Putina ili poverenje u državnu vlast.

„Ona bi mogla predstavljati još jedan simptom nesposobnosti države da u potpunosti odgovori na aktuelne izazove i da u ratnim uslovima održi normalan život“, smatra stručnjak. Takvi znaci, međutim, postoje i bez parade: „blokade interneta, napadi dronovima i slično“.

Istovremeno, u očima mnogih građana, parada bi mogla izgubiti na značaju. Publika koja je ranije dolazila zbog vojne tehnike možda to ove i narednih godina više neće činiti.

Fomin smatra da bi i izjave Dmitrija Peskova, koji je smanjenje parade povezao sa mogućim akcijama ukrajinske vojske, mogle uticati na javnost. S jedne strane, to ukazuje da vlast ne može u dovoljnoj meri da obezbedi prestonicu. S druge, može proizvesti suprotan efekat i dodatno podstaći antiukrajinsko raspoloženje.

„Građani bi to mogli da dožive kao narušavanje uobičajenih svečanosti od strane Ukrajine, kao gubitak mogućnosti da obeleže važnu godišnjicu. Reakcije će biti različite“, zaključuje politikolog.

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Rusija Tenkovi Vladimir Putin Vojna parada
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Mere štednje

06.avgust 2026. M. L. J.

Srednja Evropa preduzela mere štednje zbog toplotne krize

Rumunija je uvela vanredno stanje, Mađarsku je pogodila energetska kriza, redukovali su uličnu rasvetu, a Slovenija smanjila rad nuklearke

Rat u Ukrajinii

06.avgust 2026. M. L. J.

Ukrajina pogodila dve rafinerije duboko na ruskoj teritoriji

Ukrajina je saopštila da je pogodila dve rafinerije nafte u višestrukim napadima duboko u Rusiji, a pogođeni su i patrolni čamci i drugi brodovi u Crnom moru

Rat na Bliskom istoku

06.avgust 2026. I.M.

Sporazum mimo Trampove volje: Iran i Oman blizu dogovora o Ormuskom moreuzu

Posle više od tri nedelje pregovora, Iran i Oman blizu su dogovora o novim plovnim koridorima kroz Ormuski moreuz. Vašington na to ne gleda nimalo blagonaklono

Sankt Peterburg

Bombardovanje Rusije

05.avgust 2026. Oleg Loginov / DW

Zašto Ukrajina uništava najveću rusku onlajn trgovinsku kompaniju

Najveća ruska internet platforma za trgovinu Vajldberis našla se na meti ukrajinskih napada dronovima. Nezavisni ruski mediji navode da je pogođeno 12 od 15 najvećih skladišta kompanije, što bi moglo da ima ozbiljne posledice po njeno poslovanje

Patriot

Rat na Bliskom istoku

05.avgust 2026. I.M.

„Širite lažne vesti“, odgovara Bela kuća CNN-u na vest da Americi ponestaju rakete

Zalihe američkih raketa THAAD, Patriot, Tomahawk i ATACMS su u ratu sa Iranom gotovo potrošene, što izaziva veliku zabrinutost u Pentagonu

Komentar
Izbori

Komentar

Posle izbora nema kajanja

Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive

Andrej Ivanji
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure