Moskva je pozvala diplomatska predstavništva da obezbede blagovremenu evakuaciju iz Kijeva, s obzirom na „neizbežni udar“ ruskih oružanih snaga na taj grad, a u znak odmazde. Istovremeno ukrajinski napadi dronovima na ciljeve duboko u ruskoj teritoriji sve su intenzivniji
Moskva je zvanično upozorila sve diplomatske misije i međunarodne organizacije na potencijalni veliki udar na Kijev, u znak odmazde za ukrajinske napade, i pozvala ih da odmah napuste ukrajinski glavni grad, saopštila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Ranije ove sedmice, rusko Ministarstvo odbrane objavilo je dvodnevni prekid vatre 8. i 9. maja kako bi se obeležio kraj Drugog svetskog rata u Evropi, pozivajući Kijev da sledi taj primer.
Ministarstvo je ukazalo na komentare koje je ranije tog dana dao ukrajinski lider Volodimir Zelenski, za koje je navedeno da sadrže pretnje da će Moskva biti ciljana tokom proslave Dana pobede, piše Raša tudej.
„Upozorenje Moskve mora se shvatiti sa najvećom ozbiljnošću“, rekla je Zaharova.
Precizirala je da je Ministarstvo spoljnih poslova poslalo zvaničnu notu svim diplomatskim predstavništvima i međunarodnim organizacijama akreditovanim u Rusiji, pozivajući ih da povuku svoje osoblje iz ukrajinske prestonice pre potencijalnog udara.
„Ministarstvo spoljnih poslova hitno poziva vladu vaše zemlje/rukovodstvo vaše organizacije da ovu izjavu shvati sa najvećom ozbiljnošću i da obezbedi blagovremenu evakuaciju iz grada Kijeva osoblja diplomatskih i drugih predstavništava, kao i civila, s obzirom na neizbežni udar Oružanih snaga Ruske Federacije na Kijev u znak odmazde, uključujući i udare na centre donošenja odluka ukoliko Ukrajina nastavi sa svojim zločinačkim terorističkim planovima“, navodeno je zvaničnoj noti koju je citirala Zaharova.
Nakon objave ruskog Ministarstva odbrane, Zelenski je nazvao primirje „nepravednim“ i tvrdio da „niko nije zvanično ništa predložio“ Kijevu. Nekoliko sati kasnije, proglasio je primirje koje važi od ponoći u noći između 5. i 6. maja, dodajući da će Kijev „recipročno delovati“ na akcije Moskve.
Odluka Moskve po svemu sudeći doneta je zbog sve intenzivnijih ukrajinskih napada dronovima na ruske ciljeve koji su duboko iza linije fronta.
Ukrajinski dronovi su prvi put napali Jekaterinburg, grad koji se nalazi duboko u Rusiji, 25. aprila, a u napadu je oštećena stambena zgrada.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Kremlj je rat predstavio kao „specijalnu operaciju“, odnosno geografski ograničen poduhvat koji većina Rusa može da ignoriše i nastavi da živi normalno. Međutim, prosečnom građaninu Rusije sada je jasno da praktično ne može da se distancira od Putinovog rata protiv Ukrajine, jer se oružani sukob sve više preliva na rusku teritoriju.
Čak i strasne pristalice ruskog rata protiv Ukrajine priznaju da „više nema pozadine“, da „specijalna vojna operacija“ nije postigla svoje ciljeve i da je ogroman broj Rusa poginuo.
Krajem marta, Kremlju lojalan vojni stručnjak Rustem Klupov priznao je da se broj bespilotnih letelica koje su pogodile Rusiju povećao za 250 odsto od početka godine.
Nezavisni novinari analizirali su regionalne Telegram kanale od januara do sredine aprila ove godine i pronašli oko 2.000 izveštaja o preletima bespilotnih letelica tokom tog perioda. Najveći broj izveštaja o pretnji od napada dronovima došao je sa kanala u Tulskoj, Brjanskoj, Kurskoj i Voronješkoj oblasti. Moskovski kanali redovno su izveštavali o dronovima koji lete prema prestonici. Prema zvaničnim izveštajima, Moskva i više od dvadeset regiona od južne Rusije do Urala pretrpeli su napade bespilotnim letelicama 2026. godine, preneo je sajt Jamestown.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ljudi koji su napustili kruzer da bi se vratili u svoje zemlje, a nakon prvog smrtnog slučaja od posledica hantavirusa, pripadnici su najmanje 12 nacionalnosti, dok je za dve osobe nacionalna pripadnost nepoznata
Separatisti Alberte, šeste po veličini provincije, žele otcepljenje. Sakupili su i potpise za referendum, a šta to znači i hoće li izglasati nezavisnost
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!