

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Broj poginulih u katatsrofalnim poplavama u Valensiji prešao je 200. Katastrofa dobija nove razmere, preživeli mole za pomoć jer nemaju hrane, ni vode za život
Bujične poplave u Španiji su odnele su preko 200 života, a samo u jednom regionu potvrđeno je 155 smrtnih slučajeva, saopštili su zvaničnici.
Pomoć je potrebna ljudima koji su ostali zarobljeni u vozilima, kućama, selima.


Situacija je naročito pogubna u regiji Valensije.
Mnogobrojni putevi i železničke linije ostali su neprohodni. Oko 115.000 domaćinstava je ostalo bez struje, delimično mreža mobilne telefonije nije bila u funkciji.
Jedan portparol policije je u sredu uveče izjavio da se polazi od toga da je oko 1200 ljudi ostalo zarobljeno u svojim automobilima, autobusima ili kamionima. Mnogi se nisu usuđivali da napuste vozila.


Rečeno je da je u Valensiji preko 5.000 vozila bilo ostavljeno na ulicama.
Specijalne jedinice su na hiljade ljudi izvukle iz vozova, kuća, kancelarija, škola, tržnih centara.
Trodnevna žalost
Premijer Pedro Sančez je u obraćanju naciji rekao da „se ne može poći od toga, da je ova katastrofalna epizoda prošla“. Obavestio je kralja Filipa VI da od četvrtka stupa na snagu trodnevna žalost. Kralj se na mreži Iks zahvalio „titanskim“ naporima službi za spasavanje.


U Regiji Valensija angažovano je 1.000 pripadnika specijalnih jedinica vojske i preko 1.500 policajaca.
“Istorisjsko“ nevreme
Španiju su pogodile ekstremne padavine. U pojedinim oblastima za jedan dan je palo kiše koliko inače padne za godinu dana. Reke su se izlile iz korita.
Regiju Valensija je pogodilo „istorijsko“ nevreme, najgore u ovom veku. Očevici kažu da je provala oblaka trajala deset sati bez prestanka. Kada su se izlile lokalne reke, stanovnici su ostali zarobljeni u svojim kućama.


Za televizija TVE stanovnici sela u regiji Valnsija rekli su da su se reke izlile za samo nekoliko minuta, da se najednom „promenio ceo pejzaž“. Sve je bilo preplavljeno.
Mnogo je potresnih priča. Za „El pais“ jedan 57-sedmogodišnji muškarac je rekao da je u mestu Paiporta u blizini Valensije spas našao na jednom građevinskom vozilu i pokušavao da nekolicinu ljudi izvuče vode, ali da je struja bila toliko jaka „da mu ih je istrgla iz ruku“.
Ko je kriv?
Još pre nego što su utvrđene razmere tragedije, počela je diskusija o tome ko je kriv za tragediju: da li su vlasti zakazale što nisu na vreme upozorile ugroženo stanovništvo? Zna se da vremenski fenomen poznat pod imenom „Dana“ nastupa početkom jeseni, kada prve hladne i vlažne vazdušne mase sa Atlantika prodiru do toplog sredozemlja. Ali ovo niko nije očekivao.


Regionalne vlade, ali i pojedini, stručnjaci, odbijaju takve optužbe i kažu da je nemoguće predvideti ovako „brutalne“ posledice, jer zavise od mnogo faktora.
Danas, u četvrtak, se u Španiji očekuje poboljšanje vremena. Upozorenja na nevreme ostaju na snazi u delovima Andaluzije, na zapadu zemlje i u delovima Katalonije.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve