

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Predsednici SAD i Rusije, Donald Tramp i Vladimir Putin, održali su višečasovni telefonski razgovor fokusiran na sukob u Ukrajini i moguće mirovne pregovore. Tramp najavljuje da će se sastanak lidera uskoro održati u Budimpešti
Američki predsednik Donald Tramp i ruski predsednik Vladimir Putin dogovorili su danas da će se sledeće nedelje njihovi savetnici sastati na visokom nivou, nakon čega će se Putin i Tramp sastati u Budimpešti. ‘
„Predsednik Putin i ja ćemo se sastati na dogovorenoj lokaciji u Budimpešti, da vidimo možemo li da okončamo ovaj neslavni rat između Rusije i ukrajine“, napisao je Tramp na svom nalogu na mreži Truth Social (Istina), nakon što je s Putinom razgovarao telefonom.
On je naveo da će Sjedinjene Američke Države na sastanku na visokom nivou predstavljati američki državni sekretar Marko Rubio, kao i da će lokacija tog sastanka biti naknadno određena.
Tramp je naveo da su Putin i on dugo razgovarali o trgovini Rusije i SAD nakon što rat sa Ukrajinom bude okončan. Dodao je da je Putin zahvalio prvoj dami SAD Melaniji Tramp na njenom angažmanu oko dece u ratu.
„Bio je veoma zahvalan i rekao da će se s tim nastaviti“, naveo je Tramp. Istakao je da je Putin čestitao na “velikoim postignuću mira“ na Bliskom istoku, o čemu se “sanjalo vekovima“.
“Zaista verujem da će uspeh na Bliskom istoku pomoći u našim pregovorima o okončanju rata Rusije i Ukrajine“, naveo je američki predsednik.
Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve