img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istraživanje

Strah Evrope od rata: Rekordno naoružavanje

09. mart 2026, 10:01 Kristof Štrak (DW)
Foto: U.S. Navy via AP
Američki lovac F/A-18E Super Hornet
Copied

Evropa je trenutno na prvom mestu u svetu po uvozu naoružanja koji se ustrostručio, a u Poljskoj porastao čak za 852 odsto. Tržište odražava rastući strah Evropljana od rata, rezulztat je istraživanja Stokholmskog instituta za istraživanje mira

U proteklih pet godina globalne isporuke oružja porasle su za skoro deset procenata u poređenju sa prethodnim petogodišnjim periodom. To proizlazi iz novog izveštaja Stokholmskog instituta za istraživanje mira – skraćeno SIPRI.

Poslovi sa oružjem i vojnim proizvodima danas ponovo dostižu približno onaj obim kakav su imali na kraju Hladnog rata 1989. godine. U godinama posle toga, sve do početka novog milenijuma, bili su znatno opali – za oko jednu trećinu.

Između 2016. i 2020. Azija i Okeanija (42 odsto svih uvoza) i Bliski istok (32 odsto) bile su najvažnije uvozne regije. Evropa je sa samo 12 odsto bila na trećem mestu.

Foto: U.S. Navy via AP
Američki helikopter MH-60R Sea Hawk

U međuvremenu se to promenilo. U poređenju dva petogodišnja perioda, uvoz oružja evropskih država više se nego utrostručio.

Evropa je sada na prvom mestu u svetu po uvozu naoružanja – sa udelom od 33 odsto. Slede Azija i Okeanija (31 odsto) i Bliski istok (26 odsto).

Pritom više nije samo Ukrajina ta koja uvozi oružje, mada je ona najveći pojedniačni uvoznik na svetu sa udelom od 9,7 odsto. Isporuke zemlji koja se bori za opstanak važile su od 2022. do 2024. za najočigledniji i presudan faktor porasta kupovina oružja u Evropi.

„I većina drugih evropskih država počela je da uvozi znatno više oružja kako bi ojačale svoje vojne sposobnosti zbog onoga što vide kao rastuću pretnju iz Rusije“, objašnjava Metju Džordž, jedan od autora nove SIPRI studije.

Tržište – moglo bi se reći – odražava rastući strah od rata u Evropi.

Manje američkih isporuka Ukrajini

Prema podacima SIPRI-ja, obim američkih isporuka oružja Ukrajini 2025. bio je znatno manji nego u prethodne dve godine. Predsednik SAD, Donald Tramp, smanjio je vojnu pomoć svoje zemlje Kijevu.

Međutim, SAD su i dalje najvažniji izvoznik oružja za Ukrajinu. Jer čak i kada su saveznici Ukrajine – bilo evropske države, Australija ili Kanada – zajednički kupovali velike količine naoružanja iz SAD i stavljali ih na raspolaganje Ukrajini, SIPRI ih i dalje vodi kao američki izvoz oružja u Ukrajinu.

Ipak, Ukrajina više nije bila glavni razlog daljeg rasta uvoza oružja u Evropu.

Foto: Heikki Saukkomaa/Lehtikuva via AP
Nemački Leopard
Poljska – rekorder po uvozu oružja

Naime, osećaj ugroženosti od Rusije, ali i Trampova upozorenja Evropljanima snažno su podstakli potražnju evropskih članica NATO za oružjem. Prema izveštaju, uvoz oružja sadašnjih 29 evropskih članica NATO porastao je između perioda 2016–2020. i 2021–2025. za 143 procenta.

Foto: FoNet/MO Hrvatske
Francuski Rafal

Najveći uvoznik oružja među evropskim članicama NATO i sedmi na planeti – je Poljska. Zabrinutost, ali i odlučnost Poljske posebno se vidi u poređenju dva petogodišnja perioda. Obim poljskog uvoza oružja u periodu 2021–2025. bio je više nego osam puta veći nego 2016–2020. SIPRI beleži rast od 852 procenta.

Ta zemlja, koja se graniči sa Ukrajinom i Belorusijom, u grupi evropskih članica NATO učestvuje sa 17 procenata svih uvoza. To odgovara udelu od 3,6 procenata u ukupnom svetskom uvozu oružja.

Sledeći najveći uvoznici bili su Ujedinjeno Kraljevstvo (2,1 procenat na svetskom nivou) i Holandija (1,8 procenata).

SAD i dalje vodeći izvoznik

Uloga SAD kao „globalnog dilera“ u oblasti naoružanja dodatno raste. U periodu 2021–2025. prema podacima SIPRI-ja na njih je otpadalo 42 procenta svih međunarodnih isporuka oružja – naspram 36 procenata u periodu 2016–2020.

Foto: AP Photo/Giannis Angelakis
Američki nosač aviona USS Gerald R. Ford

Američke isporuke otišle su u ukupno 99 država, ali najviše u Saudijsku Arabiju i Japan. Stručnjak SIPRI-ja za izvoz oružja Piter Vezeman kaže: „SAD su dodatno učvrstile svoju dominaciju kao dobavljač oružja čak i u sve multipolarnijem svetu.“

Pod Trampom, SAD očigledno vide izvoz oružja kao instrument spoljne politike i kao sredstvo za jačanje sopstvene vojne industrije.

Sjedinjene Države su za evropske države jedan od najvažnijih izvoznika oružja, zajedno sa Južnom Korejom.

Nemačka na 4. mestu po izvozu oružja u svetu

I evropske države ojačale su svoju ulogu izvoznika oružja, poput Francuske, koja je povećala izvoz za 21 odsto i nalazi se na drugom mestu posle SAD, ali sa daleko manjim udelom od 9,8 odsto.

Nemačka je sa udelom od 5,7 procenata u svetskom poslovanju, u proteklih pet godina postala četvrti najveći izvoznik oružja u svetu i pretekla Kinu (koja najviše izvozi u Pakaistan, Tajland i Srbiju).

Italija je povećala izovoz za čak 157 odsto i na svetkom nivou je na 6. mestu sa udelom od 5,1 odsto.

I Indija kao i Pakistan su značajno povećale uvoz oružja. Obe države su tokom proteklih pet godina bile među deset najvećih uvoznika oružja u svetu.

Bliski istok

Koliko će aktuelni potresi na Bliskom istoku dodatno podstaći regionalnu trgovinu oružjem, za sada se može samo pretpostavljati. Doduše, uvoz oružja država Bliskog istoka u proteklih pet godina ukupno je opao za 13 procenata.

Ali tri zemlje tog regiona i dalje spadaju među deset najvećih uvoznika oružja u svetu: Saudijska Arabija (6,8 procenata svetskog uvoza), Katar (6,4 procenta) i Kuvajt (2,8 procenata).

Izvor: Dojče vele (DW)

Tagovi:

Evropa strah od rata naoružavanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Kit ket

Krađa čokoladica

29.mart 2026. K. S.

Ukradeno više od 12 tona KitKet čokoladica

Na putu iz fabrike u Italiji ka tržištu u Poljskom nestao je tovar KitKet čokoladica težak 12 tona

Posledice izraelskog bombardovanja u Bejrutu

Bliski istok

28.mart 2026. Dženifer Holajs / Sara Hteit / DW

Haos u Libanu: Zemlja propada u sukobu Izraela i Hezbolaha

Dok bombe razaraju jug Libana, civili plaćaju najveću cenu, a region klizi ka još dubljem haosu i novom talasu izbeglica

Ukrajinski vojnici

SAD

27.mart 2026. N. M.

Deportacija Ukrajinca iz SAD: Iz Pitsburga pravo na istočni front

Ogroman broj Ukrajinaca deportovanih iz SAD završava direktno na frontu. Ukrajinska vojska se suočava sa ogromnim brojem dezertera, oko dva miliona regruta izbegava služenje vojske u ratnim uslovima

Rat na Bliskom istoku

27.mart 2026. A. I.

Sa kojim ciljem se američke specijalne jedinice raspoređuju na domet Irana

Zauzimanje ostrva u Persijskom zalivu ili postrojenja za bogaćenje uranijuma? Obezbeđivanje plovnosti Ormuskog moreuza? Kako bi izgledala akcija specijalnih jedinica koje Donald Tramp gomila u dometu Irana

Vremenske nepogode

27.mart 2026. B. B.

Kataklizma u Evropi: Snežna oluja, vetrovi preko sto kilometara na sat

Širom Evrope duvaju orkanski vetrovi koji pričinjavaju veliku štetu. Pada i sneg. Na snazi je crveni meteo-alarm

Komentar
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović

Komentar

Lokalni izbori 2026: Vučićeva disfunkcionalna, nasilna i tužna familija

Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure