
No Labour MPs
Pabovi u Engleskoj – zabranjeno pivo za laburiste
Britanski pabovi zbog spornog zakona zabranjuju ulazak laburističkim poslanicima zbog poreza i poručuju: „Ne radimo protiv ljudi, već protiv politike“
Foto: Evgeniy Paulin, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Ruski predsednik Vladimir Putin izvinio se nakon pada azerbejdžanskog aviona u kom je poginulo 38 ljudi, „zbog činjenice da se tragični incident dogodio u ruskom vazdušnom prostoru“. Putin nije rekao da li su ruske protivvazdušne snage pogodile avion, u šta postoji sumnja
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je u subotu da su ruski sistemi protivvazdušne odbrane bili aktivni kada je let kompanije Azerbejdžan Erlajns pokušao da sleti u grad Grozni.
Avion u sletanju nije uspeo, preusmeren je ka istoku, da bi na kraju pao u blizini grada Aktaua u Kazahstanu, pri čemu je poginulo 38 osoba.
Još nije potvrđeno šta je uzrokovalo incident, ali jedan američki zvaničnik je u četvrtak za CNN izjavio da prvi pokazatelji sugerišu da je ruski protivvazdušni sistem mogao da obori putnički avion. U svojoj izjavi Putin nije rekao da li su avion pogodile ruske protivvazdušne snage.
Putin je „izrazio izvinjenje zbog činjenice da se tragični incident dogodio u ruskom vazdušnom prostoru“ tokom telefonskog razgovora sa predsednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim, navodi se u saopštenju Kremlja u subotu.
Kremlj je naveo da je avion „više puta pokušao da sleti na aerodrom u Groznom“, ali da su istovremeno područja Groznog, Mozdoka i Vladikavkaza bila napadnuta ukrajinskim borbenim dronovima, a ruski sistemi protivvazdušne odbrane su odbijali te napade.
Ruski istražni komitet pokrenuo je krivičnu istragu u vezi sa katastrofom, navodi se u saopštenju.
U izjavi u petak, ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je da su „ruski mediji lagali o uzroku nesreće“, dodajući da je Moskva „prisilila oštećeni avion da preleti more, najverovatnije u pokušaju da prikrije dokaze o svom zločinu“.

Britanski pabovi zbog spornog zakona zabranjuju ulazak laburističkim poslanicima zbog poreza i poručuju: „Ne radimo protiv ljudi, već protiv politike“

U Davosu je parafiran još jedan dokument - osnivački akt Odbora za mir Donalda Trampa. Šta to znači, ko je pozvan da mu pristupi, zašto Srbija nije i ko je, za sad, prihvatio poziv

Američki predsednik Donald Tramp odustao je od nasilnog preuzimanja Grenlanda i uvođenja carina svim državama koje se tome protive. Bar za sada. Na svojoj društvenoj mreži Truth Social nagovestio je da je u razgovoru sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom postigao okvirni dogovor oko ove danske teritorije

U Davosu je premijer Kanade Mark Karni skicirao budućnost, kakvu se u Evropi još niko nije usudio javno da zamisli: Zapad bez SAD. To nije bio samo odgovor na odnos Donalda Trampa prema saveznicima, već vizija sveta posle njega

Brisel poručuje da pretnje teritorijalnom integritetu Danske i carinski pritisci Vašingtona podrivaju poverenje u transatlantske odnose
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve