img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbori u Velikoj Britaniji

Povratak torijevaca

12. maj 2010, 16:20 Marko Milovanović
GLAVNI PROTAGONISTI: Nik Kleg, Dejvid Kameron i Gordon Braun
Copied

Novi premijer Dejvid Kameron doveo je konzervativce ponovo na vlast posle 13 godina. Koalicionu vladu će formirati sa trećeplasiranim liberalnim demokratama Nika Klega. Dosadašnji premijer Gordon Braun podneo je ostavku i sa mesta šefa laburista

Za „Vreme“ iz Londona

Sa 43 godine Dejvid Kameron (na slici) je najmlađi premijer Velike Britanije od 1812. godine. To je postao pošto se u utorak uveče sa šefom Liberlanih demokrata Nikom Klegom dogovorio o formiranju koalicione vlade, prve nakon čitavih 70 godina. Pregovori su trajali nekoliko dana pod velikim pritiskom javnosti da se usred ekonomske krize što pre obrazuje nova vlada. Od koalicije sa ideološki mnogo bližim laburistima Kleg, koji je neočekivano loše prošao na izborima, je očigledno odustao da ga ne bi optužili da omogućava „vladu gubitnika. Neposredno pre toga je dosadašnji premijer Gordon Braun, česta meta napada liberalnih demokrata, podneo ostavku i sa mesta šefa partije

Neposredno nakon prošlonedeljnih izbora u Velikoj Britaniji bilo je jasno da će Kraljevstvo dobiti „obešeni“ parlament, odnosno manjinsku ili koalicionu vladu. Imajući u vidu da su čitave generacije naviknute na dvostranački sistem, napravljen da bi jedna partija mogla samostalno da vlada, na ostrvu postoji potpuna fascinacija novonastalom situacijom. Britanski mediji poslednjih dana ponašaju se kao dete u prodavnici slatkiša. Televizija BBC 24 časa dnevno uživo prenosi sva dešavanja vezana za postizborne pregovore. Ulaz u rezidenciju premijera u Dauning stritu broj 10 pod budnim je okom novinara. Komentatori i reporteri izveštavaju o svakom koraku lidera vodećih stranaka, pa tako kao najnoviju vest možete da čujete da su poslanicima liberalnih demokrata za vreme sastanka u Vestminsteru u 15.26 dostavljene krofnice i kafa ili da je premijer u 11.24 napustio svoju rezidenciju ne rekavši novinarima kuda ide.

Upravo održani izbori pokrenuli su i pitanja vezana za britanski izborni sistem. Postojeći sistem funkcioniše, kao i američki, favorizovanjem dvostranačja. Zagovornici tog sistema tvrde da on doprinosi formiranju stabilnijih i efikasnijih vlada. Kraljevstvo je po tom principu podeljeno na 650 izbornih jedinica zastupljenih u Donjem domu Parlamenta. Pobedom jedne stranke u jednoj izbornoj jedinici glasovi ostalih se eliminišu, što je očigledno rasipanje glasova birača. Tako se ovoga puta 36 odsto glasova za konzervativce obrnulo u 47 odsto mesta u Parlamentu, 29 odsto glasova za laburiste značilo je 40 odsto mesta u Parlamentu, dok su liberalne demokrate sa 23 odsto podrške među Britancima spali na svega 9 odsto mesta u Donjem domu.

KO ĆE PRVI DO KRALJICE: Britanci su sa uzbuđenjem očekivali rezultat postizbornih pregovora kao početak nekakvog, do sada neviđenog rijaliti programa. Među poznavaocima ustava vladala je zabuna zbog toga što najviši državni akt ne opisuje sasvim precizno trenutnu situaciju. Postojale su mnoge nedoumice i oko toga šta će kraljica Elizabeta prvo uraditi, koga će prvo pozvati, kada će se to desiti. Na kraju je kraljica Elizabeta II pozvala Kamerona na tradicionalnu ceremoniju „kissing hands“, na kojoj se postavlja premijer

Iako „gubitnici“, kako su ih mnogi komentatori označili, liberalne demokrate našle se u poziciji da odlučuju o političkoj sudbini Ujedinjenog Kraljevstva. Koalicija liberala sa konzervativcima svakako predstavlja dve krajnosti u percepciji spoljne i unutrašnje politike.

SLIČNOSI I RAZLIKE: Konzervativci žele da još tokom ove godine krenu sa smanjenjem javne potrošnje koja državu gura u sve dublji deficit i povećanje spoljnog duga. Laburisti, sa druge strane, upozoravaju da ekonomske reforme moraju da sačekaju sledeću godinu i da ekonomiji koja je na putu oporavka u ovom trenutku ne treba uskratiti pomoć. Liberalne demokrate se slažu da ekonomiju ne treba prepuštati samoj sebi, ali da novac treba usmeriti na drugačiji način.

Još jedna važna stavka u predizbornim programima i mogući kamen spoticanja pri formiranju vlade jeste spoljna politika, a pre svega odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskom unijom. Torijevci sa Kameronom na čelu otvoreno se protive bližim odnosima sa Evropskom unijom, prelasku sa nacionalne valute funte na evro, ulaženju u šengenski sistem. Liberali i Nik Kleg pored proevropske politike koju zagovaraju, upozoravaju na preterano prisne odnose sa Amerikom.

Iako postoji još niz važnih pitanja, od prosvete, preko problema imigracije do pitanja terorizma, čini se da najvažniju ulogu u postizbornim pregovorima ima pitanje izmene izbornog sistema. Čini se da od toga najviše zavisi odluka liberala kome će se i na koji način prikloniti.

PREGOVORI: Nik Kleg je nekoliko puta tokom izbora rekao da ona stranka koja osvoji najviše glasova treba da prva dobije šansu da formira vladu. U skladu sa tim liberalne demokrate već dan nakon izbora počele su razgovore sa strankom Dejvida Kamerona.

„Gospodinu Klegu i gospodinu Kameronu treba dati onoliko vremena koliko im je potrebno da dogovore koalicionu vladu. Ako razgovori kozervativaca i liberalnih demokrata propadnu, ja ću razgovarati sa Nikom Klegom“, rekao je premijer Braun istog dana.

Drugi i treći dan nakon izbora obeležile su vesti o tome kako su načinjeni značajni koraci u razgovorima između konzervativaca i liberalnih demokrata, što su potvrđivali lideri dveju stranaka. Reporteri su iz dana u dan izveštavali o „konstruktivnim i pozitivnim“ razgovorima Klega i Kamerona, dok britanska javnost poziva na što hitniju konačnu odluku liberala, jer je privreda zbog postizborne neizvesnosti počela da pokazuje znake slabljenja, kao što je na primer slabljenje vrednosti nacionalne valute.

Dogovor između liberala i konzervativaca, smatralo se, značio bi ako ništa drugo, onda raspisivanje referenduma na kome bi se građani izjasnili po pitanju promene izbornog sistema. Javnost, međutim, i dalje spekuliše o tome šta su bile ostale teme razgovora liberala i torijevaca, dok londonski „Gardijan“ piše da su Kleg i Kameron usaglašavali pitanja bankarskog sistema, štednje, klimatskih promena i ljudskih prava.

Politički urednik BBC-ja Nik Robinson, komentarišući „sporost“ pregovora, rekao je: „Neviđeno je da premijer, lider poražene stranke na izborima, već četvrti dan zaredom izlazi iz rezidencije u Dauning stritu broj 10 i daje izjave.“ Iako je u Srbiji uobičajeno da pregovori o formiranju vlade traju dugo, čak i do poslednjih minuta zakonskog roka, Britanija, naviknuta na tu vrstu političke sigurnosti, svaki izgubljeni dan i sat izračunava u milionima izgubljenih funti.

Kako prenosi BBC, Gordonu Braunu su bliski saradnici rekli da odustane, da su laburisti prošli izbore sasvim dobro, da mogu da se bore kao opozicija, da sada nije vreme za dogovor. Međutim, Braun nije odustajao do poslednjeg trenutka.

BRAUNOVA OSTAVKA: I pored toga što se očekivalo da ponedeljak bude dan odluke, što je i sam Nik Kleg u nedelju najavio, došlo je do dramatične promene u toku postizbornih pregovora. Prvo su britanski mediji preneli da su se Kleg i Braun tokom prepodneva neformalno sastali i razgovarali. Dnevnik „Independent“ piše da je protekli ponedeljak bio najneizvesniji dan u Vestminsteru još od pada čelične lejdi Margaret Tačer. Osećaj da je nepopularni premijer najveća prepreka liberalno-laburističkoj koaliciji doveo je do toga da oko pet časova već oblačni London zahvati medijski tornado nakon izjave premijera da će se povući sa čela Laburističke partije i funkcije premijera (ukoliko je bude obavljao) do jeseni, kada se održava redovna skupština stranke. Premijer je naglasio da će nastaviti da obavlja dužnost premijera dok Britanija ne dobije stabilnu vladu, što je njegov jedini cilj.

„Sada su se liberali susreli sa ponudom koju, kako laburisti smatraju, ne mogu odbiti – koalicija boje duge koju čine sve boje osim Braun“, pisao je Džonatan Fridland, kolumnista“ Gardijana“. Nik Kleg je pohvalio Braunovu odluku i potvrdio početak formalnih pregovora sa laburistima, ali i nastavak istih sa konzervativcima. Analitičari su ovo označili kao dvostruku igru liberala i mogućnost vaganja bolje ponude, koja bi mogla da prevagne u odnosu na državni interes. Zajedno bi laburisti i liberalne demokrate imali tek 316 mandata, pa bi im bila potrebna podrška još neke manje regionalne partije.

Komentator Nik Robinson naglašava da bi liberali i sa Braunom u ostavci imali problema. Problemi bi bili „ponovo Braun“, makar i na samo četiri meseca, činjenica da premijer opet ne bi bio izabran direktno, tako da se ne bi znalo šta Britanci misle o njemu, kao i činjenica da bi mediji ovakvu koaliciju nazivali „koalicijom gubitnika“. Ovako je sada sve jasno.

Rezultati izbora

Konzervativna stranka Dejvida Kamerona osvojila sa 36 odsto glasova, to jest 307 od 650 mandata u Donjem domu britanskog parlamenta, dok su laburisti aktuelnog premijera Gordona Brauna osvojili drugo mesto sa 29 odsto glasova, odnosno 258 mandata. Liberalne demokrate Nika Klega su uprkos mnogo boljim prognozama osvojile 22 odsto, to jest 57 poslaničkih mesta. Mnogi svetski mediji preneli su da je Kleg od najvećeg izbornog iznenađenja postao najveće izborno razočaranje. Ipak, kako je za formiranje vlade neophodno 326 glasova, Kleg će odlučiti da li će laburisti ili torijevci postaviti premijera. Svakako, posle više od tri decenije u Britaniji nijedna partija neće moći samostalno da vlada, a poslednja uspešna koaliciona vlada bila je Čerčilova za vreme Drugog svetskog rata.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Položaj Rusije u svetu

16.januar 2026. Uroš Mitrović

Geopolitičko zamrzavanje Kremlja: Halo Moskva, ovde Karakas i Teheran!

Geopolitički uticaj Rusije okupirane ratom u Ukrajini sve više slabi. To je posledica kombinacije unutrašnjih i spoljnih izazova i promena u međunarodnim odnosima

Ursula fon der Lajen

Evropska komisija

16.januar 2026. K. S.

Hoće li evroposlanici izglasati nepoverenje Ursuli fon der Lajen?

Evroposlanici ponovo glasaju o nepoverenju predsednici Evropske komisije Ursluli fon der Lajen

Kriminal

16.januar 2026. Filip Đorđević (DW)

„Narko-terorizam“: Šta povezuje Venecuelu sa Balkanom?

Brojne istrage povodom suđenja Nikolasu Maduru, koje sprovode američke vlasti, pominju i učešće nekih balkanskih kartela u švercu narkotika iz Venecuele. Koji putevi iz Južne Amerike vode u naše krajolike

Iranka drži postere Reze Pahlavija i Donalda Trampa

Bliski istok

16.januar 2026. N.R. / N. M.

Stiže američki nosač aviona: Da li će SAD napasti Iran?

Predsednik SAD Donald Tramp je pohvalio smanjenje represije nad demonstrantima u Iranu, ali vojni ciljevi SAD ostaju nepromenjeni. Nosač aviona USS Abraham Linkoln nastavlja put ka Bliskom istoku, dok se situacija u Teheranu komplikuje

Grupa ljudi na Grenlandu protestuje protiv planova Donalda Trampa da ga preuzmu SAD

Arktik

16.januar 2026. N. M.

Borba za Grenland: Nekolicina evropskih vojnika neće pokolebati Trampa

Evropske zemlje poslale su mali broj vojnika na Grenland, ali ne da bi plašile Donalda Trampa nego da bi pokazale kako, eto, nešto rade za bezbednost ostrva. Ali, Tramp i dalje priča svoju priču da hoće Grenland i tačka

Komentar
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    

Komentar

Dubina dna Partizana i nekuženja Ostoje Mijailovića

Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak

Nemanja Rujević
Pešak na potpuno zaleđebnom trotoaru prolazi pored parkiranih automobila

Komentar

Proklizavanje Srbije

Pa šta ako je na trotoarima debeli sloj leda!? Nemojte da ste diletanti koji kukaju i kude vlast zbog više sile

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure