img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bil Gejts, penzioner

Nemilosrdni štreber sa vizijom

02. jul 2008, 15:57 Marija Vidić
Copied

Vilijam Henri Gejts Treći – osim "klikera" imao je još neke preduslove za fascinantnu karijeru

Bil Gejts, prvi čovek Majkrosofta i treći po bogatstvu u svetu, prošlog petka je proveo poslednji dan na poslu u Redmondu, predgrađu Sijetla. Sada će se posvetiti filantropiji – radu u Fondaciji „Bil i Melinda Gejts“ – a u firmu koju je osnovao pre 33 godine odlaziće tek jednom nedeljno. „Bio sam broj 2. Nisam donosio nikakve odluke“, rekao je nedavno Gejts objašnjavajući šta za Majkrosoft znači njegov odlazak. Čoveka koji je obeležio eru personalnih kompjutera i koji je napravio korporaciju sa više od 91.000 zaposlenih i godišnjom prodajom od oko 60 milijardi dolara, poslednjih dana naglo su prestali da kritikuju čak i oni koji su od toga napravili karijeru. Poneko još pominje neuspele „pohode na internet“ i tužbe za monopol, ali, kada se sagleda čitava karijera – što ovih dana čitava svetska javnost radi vrlo detaljno – kritikovanje ovog čoveka čini se neprikladnim. Sada se svi bave pitanjem kakav je zapravo Bil Gejts i hoće li svet ostati isti.

BLEF: Prisećajući se kako je sve počelo, nedavno je ispričao: „Vozio sam automobil Pola Alana. Zaustavila me je policija i, pošto nisam imao dozvolu, proveo sam noć u pritvoru sa pijancima. Od tada sam se uvek trudio da kod sebe imam dovoljno keša.“ Sigurno nije bilo baš toliko lako, ali oni koji su ga upoznali tvrde da su ga rešenost i disciplina i doveli tu gde jeste. Kada je kao student na Harvardu sa prvim poslovnim partnerom Polom Alenom sedeo na trgu i listao članak o napretku računara, panično je razmišljao kako se „to događa bez njih“. Krajem 1974. u novinama pronalaze tekst o računaru Altar, odmah pozivaju proizvođača i nude programski jezik za komandovanje kompjuterom, koji zapravo nisu imali. Napisali su ga za nekoliko nedelja, a da Altar – osim na slici – nisu ni videli.

Ali, Vilijam Henri Gejts Treći, osim „klikera“, imao je još neke preduslove za fascinantnu karijeru. Rođen je u bogatoj i uglednoj porodici. Otac mu je bio čuveni advokat, deda potpredsednik nacionalne banke, a pradeda gradonačelnik Sijetla. Mada je bežao sa časova i zanemarivao školske obaveze uglavnom zbog kompjutera (čak mu je na neko vreme bilo zabranjeno da koristi školski računar jer je „provaljivao“ šifre), bio je uvek među najboljima, ali nikada najbolji. Porodica ga je poslala u prestižnu privatnu školu Lejksajd, pa na Harvard, ali i podržala odluku da napusti fakultet i posveti se softveru. Kada je 1981. godine napisao prvi program MS-DOS, umesto da se brzo obogati, IBM-u je prodao samo licencu za 80.000 dolara, smatrajući da će se praviti još mnogo kompjutera kojima takođe treba sličan operativni sistem. Četiri godine kasnije Majkrosoft objavljuje Windows 95, koji je za prva četiri dana prodat u milion kopija.

TATA IZ SIJETLA: Prema poslednjoj „Forbsovoj“ listi, Gejts je „težak“ 58 milijardi dolara. Sa suprugom Melindom, nekadašnjom koleginicom, i troje dece živi na jezeru Vašington u „kući budućnosti“ površine oko 6000 kvadratnih metara. I pored tolikog bogatstva i uticaja, ne prate ga u stopu telohranitelji. Kolumnista „Sijetl tajmsa“, prisećajući se kako je 2001. godine upoznao Gejtsa, kaže da ga je nakon susreta ispratio do automobila „leksus“, u kom je pozadi bilo sedište za bebu. „Odvezao je kola sam, kao još jedan tata iz Sijetla.“ Iako sa svojim džemperima i frizurom izgleda kao štreber, kolege kažu da je zabavan, iskren i spontan, ali da ume da bude i nemilosrdan, da ne toleriše sporo razmišljanje i neretko programere izaziva rečenicom: „Ja bih to napisao za vikend.“ Neki tvrde da im je skrenuta pažnja da ne voli da ga ljudi dodiruju, te da se zato često ne rukuje.

Ideju na kojoj je od početka insistirao – kompjuter u svakoj kući i na svakom stolu – uprkos silnom cinizmu koji je izazvala među kolegama, uspeo je da ostvari. Svi se još slažu da je veliki vizionar, jer da nije, teško da bi decenijama opstao u poslu koji se toliko brzo menja. Sada će se kroz svoju, a najveću svetsku Fondaciju posvetiti unapređenju zdravstva i obrazovanja. „Neki problemi, kao što je pronalaženje vakcine protiv malarije, zapravo su iznenađujuće slični pisanju softvera“, kaže Gejts.

Niko ne sumnja da će i u tome biti uspešan, ali svi se pitaju šta će se sada desiti sa Majkrosoftom. Naizgled, za kompaniju su stigla teška vremena: tehnologija se uveliko preselila na internet, ali Majkrosoft ovde nema previše uspeha, i nije uspeo da napravi dogovor sa Jahuom. Takođe, mnogi smatraju Vistu jednim od lošijih operativnih sistema. Ali s druge strane, Majkrosoftov profit raste, a uveliko se govori o sledećem, Windowsu 7. U prilog tome ide i objašnjenje supruge Melinde da se „ne okreću leđa svemu što si u životu uradio ako posao ne ide dobro“.

Mada Majkrosoft čekaju veliki izazovi, stručnjaci su ubeđeni da će se „snaći“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

SAD

01.april 2026. Uroš Mitrović

Samoljublje Donalda Trampa: Šta sve nosi i šta će tek sve nositi ime njegovo

Novčanica od sto dolara, međunarodni aerodrom na Floridi, propusnice za nacionalne parkove nosiće ime Donalda Trampa. Postoje planovi i za ratne brodove, auto-puteve, uz sve drugo što već sada krase lik i ime aktuelnog američkog predsednika

Kit ket

Krađa čokoladica

29.mart 2026. K. S.

Ukradeno više od 12 tona KitKet čokoladica

Na putu iz fabrike u Italiji ka tržištu u Poljskom nestao je tovar KitKet čokoladica težak 12 tona

Posledice izraelskog bombardovanja u Bejrutu

Bliski istok

28.mart 2026. Dženifer Holajs / Sara Hteit / DW

Haos u Libanu: Zemlja propada u sukobu Izraela i Hezbolaha

Dok bombe razaraju jug Libana, civili plaćaju najveću cenu, a region klizi ka još dubljem haosu i novom talasu izbeglica

Ukrajinski vojnici

SAD

27.mart 2026. N. M.

Deportacija Ukrajinca iz SAD: Iz Pitsburga pravo na istočni front

Ogroman broj Ukrajinaca deportovanih iz SAD završava direktno na frontu. Ukrajinska vojska se suočava sa ogromnim brojem dezertera, oko dva miliona regruta izbegava služenje vojske u ratnim uslovima

Rat na Bliskom istoku

27.mart 2026. A. I.

Sa kojim ciljem se američke specijalne jedinice raspoređuju na domet Irana

Zauzimanje ostrva u Persijskom zalivu ili postrojenja za bogaćenje uranijuma? Obezbeđivanje plovnosti Ormuskog moreuza? Kako bi izgledala akcija specijalnih jedinica koje Donald Tramp gomila u dometu Irana

Komentar
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović

Komentar

Lokalni izbori 2026: Vučićeva disfunkcionalna, nasilna i tužna familija

Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure