img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bil Gejts, penzioner

Nemilosrdni štreber sa vizijom

02. jul 2008, 15:57 Marija Vidić
Copied

Vilijam Henri Gejts Treći – osim "klikera" imao je još neke preduslove za fascinantnu karijeru

Bil Gejts, prvi čovek Majkrosofta i treći po bogatstvu u svetu, prošlog petka je proveo poslednji dan na poslu u Redmondu, predgrađu Sijetla. Sada će se posvetiti filantropiji – radu u Fondaciji „Bil i Melinda Gejts“ – a u firmu koju je osnovao pre 33 godine odlaziće tek jednom nedeljno. „Bio sam broj 2. Nisam donosio nikakve odluke“, rekao je nedavno Gejts objašnjavajući šta za Majkrosoft znači njegov odlazak. Čoveka koji je obeležio eru personalnih kompjutera i koji je napravio korporaciju sa više od 91.000 zaposlenih i godišnjom prodajom od oko 60 milijardi dolara, poslednjih dana naglo su prestali da kritikuju čak i oni koji su od toga napravili karijeru. Poneko još pominje neuspele „pohode na internet“ i tužbe za monopol, ali, kada se sagleda čitava karijera – što ovih dana čitava svetska javnost radi vrlo detaljno – kritikovanje ovog čoveka čini se neprikladnim. Sada se svi bave pitanjem kakav je zapravo Bil Gejts i hoće li svet ostati isti.

BLEF: Prisećajući se kako je sve počelo, nedavno je ispričao: „Vozio sam automobil Pola Alana. Zaustavila me je policija i, pošto nisam imao dozvolu, proveo sam noć u pritvoru sa pijancima. Od tada sam se uvek trudio da kod sebe imam dovoljno keša.“ Sigurno nije bilo baš toliko lako, ali oni koji su ga upoznali tvrde da su ga rešenost i disciplina i doveli tu gde jeste. Kada je kao student na Harvardu sa prvim poslovnim partnerom Polom Alenom sedeo na trgu i listao članak o napretku računara, panično je razmišljao kako se „to događa bez njih“. Krajem 1974. u novinama pronalaze tekst o računaru Altar, odmah pozivaju proizvođača i nude programski jezik za komandovanje kompjuterom, koji zapravo nisu imali. Napisali su ga za nekoliko nedelja, a da Altar – osim na slici – nisu ni videli.

Ali, Vilijam Henri Gejts Treći, osim „klikera“, imao je još neke preduslove za fascinantnu karijeru. Rođen je u bogatoj i uglednoj porodici. Otac mu je bio čuveni advokat, deda potpredsednik nacionalne banke, a pradeda gradonačelnik Sijetla. Mada je bežao sa časova i zanemarivao školske obaveze uglavnom zbog kompjutera (čak mu je na neko vreme bilo zabranjeno da koristi školski računar jer je „provaljivao“ šifre), bio je uvek među najboljima, ali nikada najbolji. Porodica ga je poslala u prestižnu privatnu školu Lejksajd, pa na Harvard, ali i podržala odluku da napusti fakultet i posveti se softveru. Kada je 1981. godine napisao prvi program MS-DOS, umesto da se brzo obogati, IBM-u je prodao samo licencu za 80.000 dolara, smatrajući da će se praviti još mnogo kompjutera kojima takođe treba sličan operativni sistem. Četiri godine kasnije Majkrosoft objavljuje Windows 95, koji je za prva četiri dana prodat u milion kopija.

TATA IZ SIJETLA: Prema poslednjoj „Forbsovoj“ listi, Gejts je „težak“ 58 milijardi dolara. Sa suprugom Melindom, nekadašnjom koleginicom, i troje dece živi na jezeru Vašington u „kući budućnosti“ površine oko 6000 kvadratnih metara. I pored tolikog bogatstva i uticaja, ne prate ga u stopu telohranitelji. Kolumnista „Sijetl tajmsa“, prisećajući se kako je 2001. godine upoznao Gejtsa, kaže da ga je nakon susreta ispratio do automobila „leksus“, u kom je pozadi bilo sedište za bebu. „Odvezao je kola sam, kao još jedan tata iz Sijetla.“ Iako sa svojim džemperima i frizurom izgleda kao štreber, kolege kažu da je zabavan, iskren i spontan, ali da ume da bude i nemilosrdan, da ne toleriše sporo razmišljanje i neretko programere izaziva rečenicom: „Ja bih to napisao za vikend.“ Neki tvrde da im je skrenuta pažnja da ne voli da ga ljudi dodiruju, te da se zato često ne rukuje.

Ideju na kojoj je od početka insistirao – kompjuter u svakoj kući i na svakom stolu – uprkos silnom cinizmu koji je izazvala među kolegama, uspeo je da ostvari. Svi se još slažu da je veliki vizionar, jer da nije, teško da bi decenijama opstao u poslu koji se toliko brzo menja. Sada će se kroz svoju, a najveću svetsku Fondaciju posvetiti unapređenju zdravstva i obrazovanja. „Neki problemi, kao što je pronalaženje vakcine protiv malarije, zapravo su iznenađujuće slični pisanju softvera“, kaže Gejts.

Niko ne sumnja da će i u tome biti uspešan, ali svi se pitaju šta će se sada desiti sa Majkrosoftom. Naizgled, za kompaniju su stigla teška vremena: tehnologija se uveliko preselila na internet, ali Majkrosoft ovde nema previše uspeha, i nije uspeo da napravi dogovor sa Jahuom. Takođe, mnogi smatraju Vistu jednim od lošijih operativnih sistema. Ali s druge strane, Majkrosoftov profit raste, a uveliko se govori o sledećem, Windowsu 7. U prilog tome ide i objašnjenje supruge Melinde da se „ne okreću leđa svemu što si u životu uradio ako posao ne ide dobro“.

Mada Majkrosoft čekaju veliki izazovi, stručnjaci su ubeđeni da će se „snaći“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Lice nove američke levice

05.novembar 2025. I.M.

Izbori za gradonačelnika Njujorka: Pobeda Trampove noćne more

Kandidat levice Zohran Mamdani trijumfovao je na izborima u Njujorku, izazvavši bes Donalda Trampa koji ga je tokom kampanje opisivao kao „komunistu“ i „mrzitelja Jevreja“

Hrvatska

04.novembar 2025. Zoran Arbutina (DW)

Ustaški pokliči na „Danima srpske kulture“: Hrvatska se nije suočila s prošlošću

Proces relativizacije prošlosti i ustaškog znamenja u Hrvatskoj već duže traje, a institucije nisu u stanju, a pitam se i da li su voljne, da garantuju prostor slobode, slobodu izražavanja, kaže Vesna Teršelić, voditeljka Dokumente – centra za suočavanje s prošlošću

Švedska policija tvrdi da kriminalne mreže za izvršavanje pucnjava i transport oružja sve češće regrutuju decu, jer mlađi od 15 godina ne mogu biti krivično gonjeni.

Švedska

04.novembar 2025. Mari Joslin (DW)

Smrtonosno nasilje: Švedska uvodi zatvor za trinaestogodišnjake

Švedska policija tvrdi da kriminalne mreže za izvršavanje pucnjava i transport oružja sve češće regrutuju decu, jer mlađi od 15 godina ne mogu biti krivično gonjeni

Rat u Ukrajini

04.novembar 2025. Darija Ninko, Hana Sokolova/DW

Bitka za Pokrovsk: Nova ruska vojna taktika

Teške borbe u ukrajinskom gradu Pokrovsku, u Donjeckoj oblasti, vode se već više od godinu dana, a poslednjih meseci prelile su se i na ulice

Hitne službe pregledaju voz na železničkoj stanici Hantingdon, u Engleskoj, u Kembridžširu, nakon što su ljudi izbodeni nožem.

Velika Britanija

02.novembar 2025. B. B.

Masovno ubadanje u vozu u Velikoj Britaniji

Dva osumnjičena su pritvorena nakon masovnog ubadanju u vozu u Velikoj Britaniji u kome je devetoro ljudi zadobilo povrede opasne po život

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure