img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bil Gejts, penzioner

Nemilosrdni štreber sa vizijom

02. јул 2008, 15:57 Marija Vidić
Copied

Vilijam Henri Gejts Treći – osim "klikera" imao je još neke preduslove za fascinantnu karijeru

Bil Gejts, prvi čovek Majkrosofta i treći po bogatstvu u svetu, prošlog petka je proveo poslednji dan na poslu u Redmondu, predgrađu Sijetla. Sada će se posvetiti filantropiji – radu u Fondaciji „Bil i Melinda Gejts“ – a u firmu koju je osnovao pre 33 godine odlaziće tek jednom nedeljno. „Bio sam broj 2. Nisam donosio nikakve odluke“, rekao je nedavno Gejts objašnjavajući šta za Majkrosoft znači njegov odlazak. Čoveka koji je obeležio eru personalnih kompjutera i koji je napravio korporaciju sa više od 91.000 zaposlenih i godišnjom prodajom od oko 60 milijardi dolara, poslednjih dana naglo su prestali da kritikuju čak i oni koji su od toga napravili karijeru. Poneko još pominje neuspele „pohode na internet“ i tužbe za monopol, ali, kada se sagleda čitava karijera – što ovih dana čitava svetska javnost radi vrlo detaljno – kritikovanje ovog čoveka čini se neprikladnim. Sada se svi bave pitanjem kakav je zapravo Bil Gejts i hoće li svet ostati isti.

BLEF: Prisećajući se kako je sve počelo, nedavno je ispričao: „Vozio sam automobil Pola Alana. Zaustavila me je policija i, pošto nisam imao dozvolu, proveo sam noć u pritvoru sa pijancima. Od tada sam se uvek trudio da kod sebe imam dovoljno keša.“ Sigurno nije bilo baš toliko lako, ali oni koji su ga upoznali tvrde da su ga rešenost i disciplina i doveli tu gde jeste. Kada je kao student na Harvardu sa prvim poslovnim partnerom Polom Alenom sedeo na trgu i listao članak o napretku računara, panično je razmišljao kako se „to događa bez njih“. Krajem 1974. u novinama pronalaze tekst o računaru Altar, odmah pozivaju proizvođača i nude programski jezik za komandovanje kompjuterom, koji zapravo nisu imali. Napisali su ga za nekoliko nedelja, a da Altar – osim na slici – nisu ni videli.

Ali, Vilijam Henri Gejts Treći, osim „klikera“, imao je još neke preduslove za fascinantnu karijeru. Rođen je u bogatoj i uglednoj porodici. Otac mu je bio čuveni advokat, deda potpredsednik nacionalne banke, a pradeda gradonačelnik Sijetla. Mada je bežao sa časova i zanemarivao školske obaveze uglavnom zbog kompjutera (čak mu je na neko vreme bilo zabranjeno da koristi školski računar jer je „provaljivao“ šifre), bio je uvek među najboljima, ali nikada najbolji. Porodica ga je poslala u prestižnu privatnu školu Lejksajd, pa na Harvard, ali i podržala odluku da napusti fakultet i posveti se softveru. Kada je 1981. godine napisao prvi program MS-DOS, umesto da se brzo obogati, IBM-u je prodao samo licencu za 80.000 dolara, smatrajući da će se praviti još mnogo kompjutera kojima takođe treba sličan operativni sistem. Četiri godine kasnije Majkrosoft objavljuje Windows 95, koji je za prva četiri dana prodat u milion kopija.

TATA IZ SIJETLA: Prema poslednjoj „Forbsovoj“ listi, Gejts je „težak“ 58 milijardi dolara. Sa suprugom Melindom, nekadašnjom koleginicom, i troje dece živi na jezeru Vašington u „kući budućnosti“ površine oko 6000 kvadratnih metara. I pored tolikog bogatstva i uticaja, ne prate ga u stopu telohranitelji. Kolumnista „Sijetl tajmsa“, prisećajući se kako je 2001. godine upoznao Gejtsa, kaže da ga je nakon susreta ispratio do automobila „leksus“, u kom je pozadi bilo sedište za bebu. „Odvezao je kola sam, kao još jedan tata iz Sijetla.“ Iako sa svojim džemperima i frizurom izgleda kao štreber, kolege kažu da je zabavan, iskren i spontan, ali da ume da bude i nemilosrdan, da ne toleriše sporo razmišljanje i neretko programere izaziva rečenicom: „Ja bih to napisao za vikend.“ Neki tvrde da im je skrenuta pažnja da ne voli da ga ljudi dodiruju, te da se zato često ne rukuje.

Ideju na kojoj je od početka insistirao – kompjuter u svakoj kući i na svakom stolu – uprkos silnom cinizmu koji je izazvala među kolegama, uspeo je da ostvari. Svi se još slažu da je veliki vizionar, jer da nije, teško da bi decenijama opstao u poslu koji se toliko brzo menja. Sada će se kroz svoju, a najveću svetsku Fondaciju posvetiti unapređenju zdravstva i obrazovanja. „Neki problemi, kao što je pronalaženje vakcine protiv malarije, zapravo su iznenađujuće slični pisanju softvera“, kaže Gejts.

Niko ne sumnja da će i u tome biti uspešan, ali svi se pitaju šta će se sada desiti sa Majkrosoftom. Naizgled, za kompaniju su stigla teška vremena: tehnologija se uveliko preselila na internet, ali Majkrosoft ovde nema previše uspeha, i nije uspeo da napravi dogovor sa Jahuom. Takođe, mnogi smatraju Vistu jednim od lošijih operativnih sistema. Ali s druge strane, Majkrosoftov profit raste, a uveliko se govori o sledećem, Windowsu 7. U prilog tome ide i objašnjenje supruge Melinde da se „ne okreću leđa svemu što si u životu uradio ako posao ne ide dobro“.

Mada Majkrosoft čekaju veliki izazovi, stručnjaci su ubeđeni da će se „snaći“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Tramp i drugi lideri prilikom osnivanja Odbora za mir

Odbor za mir

07.фебруар 2026. K. S.

Kada će biti održan prvi sastanak Trampovog Odbora za mir

Prvi sastanak novoosnovanog Trampovog Odbora za mir trebalo bi da bude održan 19. februara u Vašingtonu

Crna Gora

06.фебруар 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Golgota bezbednosnog sektora: Kako robijaši beže iz zatvora

Kako crnogorski robijaši beže iz zatvora i zašto niko za to ne odgovara?

Požar

06.фебруар 2026. N. M.

Vatreni oganj u Patagoniji: Uništeno preko 45.000 hektara argentinske šume

U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo

List konoplje, marihuana

Marihuana

06.фебруар 2026. K. S.

Severna Makedonija: Zaplenjeno 27 tona marihuane, slučaj povezan sa Srbijom

U Severnoj Makedoniji zaplenjeno je 27 tona marihuane koja se dovodi u vezu sa švercom droge u Srbiju i pet tona "trave" pronađene u selu Konjuh kod Kruševca

Automobilska industrija

06.фебруар 2026. N. M.

Sunovrat akcija Stelantisa: Očekivani gubitak 22 milijarde evra

Kompanija za proizvodnju automobila Stelantis, u čijem sklopu posluje i fabrika Fijata u Kragujevcu, objavila je u petak da očekuje gubitak od oko 22 milijarde evra

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure