Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto
Ekonomija Nemačke će ove godine da poraste samo 0,6 odsto, umesto ranije predviđanih 1,3 procenta. Tako glasi prognoza vodećih ekonomskih instituta, objavljena ove srede (1. april).
„Šok sa cenama energenata u jeku rata u Iranu teško pogađa ekonomski oporavak, ali istovremeno ekspanzivna fiskalna politika podržava domaću privredu i sprečava jači pad“, naveo je Timo Volmershojzer, stručnjak instituta ifo, piše DW.
Za narednu godinu očekuje se takođe smanjeni rast – samo 0,9 odsto, umesto ranije zacrtanih 1,4.
Ništa od oporavka
To su loše vesti za Nemačku koja je godinama bila u recesiji i tek je prošle godine zabeležila minorni rast.
Cene energenata će sada sprečiti oporavak, iako je i on mahom bio zasnovan na epskim ulaganjima u vojsku i infrastrukturu. Za te dve oblasti, vlada Fridriha Merca (CDU) zadužila se bilion evra za naredne godine.
Analiza ekonomskih stručnjaka pokazuje da će cene energenata izazvati inflaciju, makar privremeno. Cena gasa poskupljuje đubrivo, a to se preliva na cene hrane. Poskupljuje i transport robe. Poskupljenja onda smanjuju potrošnju.
Pre pola godine su isti ekonomski instituti računali s rastom potrošačkih cena od 2 odsto u ovoj i 2,3 procenta u narednoj godini. Sada će biti više.
Foto: AP Photo/Ebrahim NorooziNemački kancelar Fridrih Merc
Ministarka hoće „hrabre reforme“
Stručnjaci se protive državnim intervencijama u tržište energenata i umesto toga predlažu „ciljane socijalne mere“ kojima bi se ublažio udar na džepove građana.
Pretpostavlja se da će Savezna vlada ovih dana sniziti sopstvenu zvaničnu prognozu rasta koja je do sada iznosila jedan odsto.
Prolećne prognoze su važne, jer nagoveštavaju koliki će biti poreski prilivi. Manji rast znači manje potrošnje, pa i manje para u državnoj kasi. A to još pojačava pritisak na Vladu da štedi.
„Poruka prolećne dijagnoze istraživačkih instituta je jasna – konflikt na Bliskom istoku pojačava pritisak na nemačku politiku da odlučno pristupi strukturnim reformama“, rekla je ministarka ekonomija Katerina Rajhe.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor
“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”
Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti
Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (2)
Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Situacija u Avganistanu se dramatično pogoršava, posebno za žene i devojčice koje su praktično isključene iz javnog života. Prema izveštaju Ujedinjenih nacija, skoro polovina stanovništva ove zemlje će zavisiti od humanitarne pomoći do kraja godine
Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti
Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!