img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Masovni ruski napad na Ukrajinu

Kremlj pojačava pritisak – Zelenski preti upotrebom američkih aviona F-16

27. avgust 2024, 09:03 I.M.
Ukrajina, rat, vojnik Foto: AP Photo/Alex Babenko
Počinje Uskršnje primirje
Copied

Najmanje sedam osoba je poginulo, a desetine su ranjene kada su rakete i dronovi ispaljeni na više od polovine ukrajinskih regiona. Predsednik Ukrajine najavio odgovor na ruski napad. „Mi se pripremamo, i u vezi sa upotrebom F-16, i u vezi sa operacijom u Kurskoj oblasti, nastavljamo naše akcije u navedenim okruzima upravo onako kako je Ukrajini potrebno", izjavio je predsednik Ukrajine

Rusija je juče pokrenula jedan od svojih najvećih vazdušnih napada na Ukrajinu do sada, izjavio je načelnik ukrajinskog vazduhoplovstva Mikola Oleščuk. Najmanje sedam osoba je poginulo, a desetine su ranjene kada su rakete i dronovi ispaljeni na više od polovine ukrajinskih regiona u ponedeljak, prenosi BBC.

Pogođena je energetska infrastruktura, što je izazvalo masovne nestanke struje širom Ukrajine, dok je cela zemlja bila pod uzbunom za vazdušne napade i naloženo je stanovništvu da potraži sklonište.

Rusija je potvrdila da je izvela napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu – jednu od svojih dugoročnih taktika – i saopštila da su svi ciljevi pogođeni.

Niz raketnih i dronovskih napada započeo je širom zemlje u noći između nedelje i ponedeljka i nastavio se do jutra.

Mnogo kasnije u toku dana, raketa je pogodila civilnu infrastrukturu u istočnom gradu Krivi Rih, pri čemu je poginula jedna žena, dok se pet osoba vodi kao nestalo, rekao je lokalni načelnik vojne administracije Oleksandar Vilkul na Telegramu.

Prema rečima Mikole Oleščuka, komandanta ukrajinskog vazduhoplovstva, Rusija je lansirala 127 raketa i 109 napadnih dronova tokom noći i u ponedeljak ujutro. On je na Telegramu naveo da je Ukrajina oborila 102 rakete i 99 dronova.

Oleščuk je ovaj kombinovani napad nazvao „najmasovnijim vazdušnim napadom“.

Poljska, članica NATO-a, saopštila je da je „objekat“ ušao na njenu teritoriju tokom napada.

„Najverovatnije se radilo o dronu, jer putanja leta i brzina ukazuju na to da definitivno nije bila raketa“, rekao je portparol vojske Jacek Goriševski, penela je agencija Rojters.

Portparolka NATO-a Farah Daklalah osudila je napade na Ukrajinu i rekla da su povrede NATO-vog vazdušnog prostora od strane Rusije „neodgovorne i potencijalno opasne“, prenela je agencija.

Ranije je napad iz decembra prošle godine, kada je 158 raketa i dronova ispaljeno na Ukrajinu, smatran najvećim napadom do sada.

Iako je glavni cilj ovog napada bila energetska infrastruktura, Moskva je takođe pokušala da udari na drugi ključni resurs Ukrajine: moral. Ukrajinci su bili ohrabreni nedavnim uspešnim prodorom svojih trupa duboko na rusku teritoriju u regionu Kursk.

Ocenjuje se da Rusija namerava da obične ljude u Ukrajini „spusti nazad na zemlju“ – podsećajući njih i političare u zapadnim prestonicama da Kremlj i dalje ima kontrolu u ovom ratu.

Poruka iz Moskve bila je jasna: Rusija i dalje može nanositi patnju ukrajinskom stanovništvu kad god to odluči.

Desetine ranjenih

Oko 15 regiona Ukrajine bilo je na meti Rusije u napadima, rekao je ranije ukrajinski premijer Denis Šmihal – koristeći oružje uključujući dronove, krstareće rakete i nadsupersonične rakete.

„Ima ranjenih i mrtvih“, rekao je Šmihal na društvenoj mreži Telegram.

Desetine ljudi su povređene, a među onima koji su poginuli su dva muškarca – jedan star 69 godina, a drugi 47 godina –  u odvojenim napadima u regionu Dnjipropetrovsk, rekao je lokalni guverner Sergij Lisasak. Među povređenima je i devojčica od 14 godina, dodao je on.

Takođe, jedan muškarac je poginuo kada je njegova kuća pogođena u Zaporožju, rekao je guverner tog područja.

Gradonačelnik Lucka je rekao da je jedna osoba poginula kada je „infrastrukturni objekat“ pogođen. Pet osoba je povređeno, a većina delova grada ostala je bez vode, dodao je on.
U Izjumu, u regionu Harkova, jedan muškarac je poginuo u raketnom napadu, rekao je regionalni načelnik.

U regionu Žitomir, na zapadu Ukrajine, jedna žena je poginula nakon što su kuće i infrastrukturni objekti pogođeni raketama, rekao je guverner.

Napadi su izazvali ozbiljnu štetu na infrastrukturi, sa nestancima struje prijavljenim u mnogim gradovima, uključujući Kijev, i prekidima u vodosnabdevanju.

Jedna od preostalih elektrana – hidroelektrana severno od Kijeva – bila je jedna od najnovijih meta. Šteta se još uvek procenjuje.

Rusija cilja na ukrajinsku energetsku infrastrukturu od ranih faza svoje invazije velikih razmera, koja je počela u februaru 2022. godine.

Poslednjih meseci obnovila je kampanju napada na električnu mrežu, izazivajući česte nestanke struje širom zemlje.

Kupovina struje od EU

U junu, predsednik Volodimir Zelenski je rekao da je Rusija uništila polovinu kapaciteta za proizvodnju električne energije u njegovoj zemlji od kada je počela sa uništavanjem energetske infrastrukture krajem marta.

Ukrajina kupuje energiju od Evropske unije. Međutim, to nije dovoljno, pa se većinu dana u zemlji planiraju nacionalni nestanci struje kako bi se zaštitile ključne potrebe kao što su bolnice i vojni objekti.

Rusko ministarstvo odbrane je saopštilo da je napalo objekte za proizvodnju električne energije i gasa, kao i lokacije gde se skladišti zapadno oružje.

„Svi ciljevi su pogođeni, što je rezultiralo nestancima struje i prekidima železničkog prevoza oružja i municije na front“, saopštilo je ministarstvo.

Za Kijev je ovo bila godina loših vesti sa fronta, jer Rusija postepeno napreduje u istočnom regionu Donbasa.

Pojavili su se problemi sa mobilizacijom, a izveštaji navode da Ukrajini ponestaje ljudi.

Ali, nakon iznenadnog prodora Ukrajine u Kursk, video-snimci vojnika koji postavljaju ukrajinsku zastavu iznad ruskih sela koja su zauzeli pružili su veoma potreban podsticaj ukrajinskom moralu.

I to je pokazalo Zapadu da Kijev i dalje može da izvede složene, smele i – što je najvažnije – uspešne ofanzive.

U ponedeljak je Zelenski je pozvao zapadne saveznike, uključujući Britaniju, Ameriku i Francusku, da promene svoja pravila i dozvole Ukrajini da koristi njihovo oružje za napade dublje unutar Rusije.

Ukrajini je dozvoljeno da koristi određeno zapadno oružje za napade na ciljeve unutar Rusije, ali ne i oružje dugog dometa.

Zato je Zelenski nakon jučerašnjeg napada razgovarao sa glavnokomandujućim Oružanih snaga Ukrajine Aleksandrom Sirskim o odgovoru na ruske raketne napade.

„Danas je dan počeo odvojenim dugim razgovorom sa načelnikom Generalštaba Sirskim: i o odbijanju raketnog napada – u detaljima, i o našem odgovoru Rusiji. Mi se pripremamo, i u vezi sa upotrebom F-16, i u vezi sa operacijom u Kurskoj oblasti, nastavljamo naše akcije u navedenim okruzima upravo onako kako je Ukrajini potrebno“, rekao je on u večerašnjem video-obraćanju, prenosi Ukrinform.

Prema njegovim rečima, tokom poslednjeg dana Odbrambene snage su dobile veću kontrolu i još jednom popunile fond za razmenu. Sirski je takođe izvestio Zelenskog o situaciji na frontu u oblasti Donjecka, posebno u pravcu Pokrovsk, Vremiv, Toretsk i Kurahiv.

Izvor: BBC

Tagovi:

Rusija Rusko ukrajinski sukob Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Hrvatska

18.jul 2026. S. Ć.

Konkurs koji nudi zaposlenje na mestu iz bajke za 4000 evra

U Komiži na ostrvu Vis nude 4000 evra mesečno na konkursu za izvršnog direktora Geoparka Viški arhipelag

Bliski istok

18.jul 2026. R. Š.

SAD sedmu noć zaredom bombardovale Iran

Vojni savetnik vrhovnog vođe Irana upozorio SAD da će ući u fazu „ofanzivnih operacija punih razmera” ako se napadi nastave

Crna Gora

Crna Gora

18.jul 2026. Aleksandra Mudreša (DW)

„Otključavanje“ Ustava: Crna Gora još korak bliža Evropskoj uniji

Dogovoru o izmenama Ustava Crne Gore prethodio je sporazum vlasti i opozicije, postignut uz posredovanje ambasadora Evropske unije u Podgorici Johana Satlera

Kina i Amerika

Odnosi Kine i Tajvana

17.jul 2026. M. L. J.

Ratne vežbe: Kina u pustinji gradi repliku tajvanskih institucija i američkih baza i vežba na njima

Kineska vojska izgradila je repliku američkog razarača u pustinji kako bi vežbala gađanje brodova koji predstavljaju okosnicu mornarice SAD

Tramp

Donald Tramp

17.jul 2026. Nenad Krajcer (DW)

Vanredno obraćanje Donalda Trampa: Lov na kineske veštice umesto rešenja za Iran

Tramp je u obraćanju naciji ponovo govorio o navodno pokradenim predsedničkim izborima iz 2020. godine i podacima 220 miliona birača, za šta je optužio Kinu

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure