

Religija
Sve više džamija, a sve manje crkava u Nemačkoj
Nemačka doživaljava zatvaranje katoličkih i protestantkih crkava, dok se otvaraju džamije i crkve drugih religija




Samit Šangajske organizacije za saradnju pokazuje kako Kina, Indija, Rusija i ostali misle da se suprotstave „zapadnocentričnom“ svetu
U kineskom gradu Tjenđinu održan je najveći samit Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) do sada, koji je okupio više od 20 šefova država, uključujući ruskog predsednika Vladimira Putina i indijskog premijera Narendru Modija, kao i predstavnike međunarodnih organizacija. Skup je održan u jeku globalnih tenzija – od rata u Ukrajini i Gazi, do rastućih trgovinskih sukoba koje je inicirala politika ekonomskog protekcionizma američkog predsednika Donalda Trampa. Tokom dvodnevnih razgovora, lideri su se fokusirali na multipolarnost, bezbednost, ekonomsku saradnju, energetiku, digitalizaciju i održivi razvoj.
Kineski predsednik Si Đinping poručio je da je Kina spremna da udruži snage sa članicama ŠOS-a u cilju „kvalitetnog razvoja“ organizacije, ističući da je ukupan obim ekonomija zemalja-članica dostigao skoro 30 biliona dolara. Kineski lider je na samitu predstavio i „inicijativu za globalno upravljanje“ i pozvao sve zemlje da rade na stvaranju „zajedničke sudbine čovečanstva“. „Šangajska organizacija za saradnju će dati veći doprinos unapređenju saradnje među zemljama članicama, okupljanju snaga Globalnog Juga i napretku ljudske civilizacije“, rekao je Si.
Oružani sukobi i deklaracija
Na zasedanju Saveta šefova država članica ŠOS‑a, predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da kriza u Ukrajini nije nastala kao posledica „napada“ Rusije na tu zemlju, već kao rezultat državnog prevrata u Ukrajini, podržanog i podstaknutog od strane zapadnih zemalja. Prema njegovim rečima, drugi ključni uzrok krize leži u kontinuiranim pokušajima Zapada da uvede Ukrajinu u NATO, što predstavlja direktnu pretnju bezbednosti Rusije. Takođe, izrazio je uverenje da će „razumevanja“ postignuta na samitu na Aljasci „otvoriti put ka miru“ u Ukrajini.
Posebnu pažnju privukla je usvojena Tjenđinska deklaracija, u kojoj su članice osudile vojne napade SAD i Izraela na Iran i posebno upozorile na neprihvatljivost napada na nuklearnu infrastrukturu tokom oružanih sukoba. Takođe su pozvale na hitan prekid vatre u Pojasu Gaze i izrazile spremnost da učestvuju u mirovnim i razvojnim naporima u Avganistanu. Šefovi država naglasili su i potrebu zajedničkog delovanja u suočavanju sa bezbednosnim izazovima koje nosi primena veštačke inteligencije, ali i potrebu „reforme Ujedinjenih nacija“, kako bi ta organizacija bolje odražavala savremene političke i ekonomske realnosti, uključujući veće učešće zemalja u razvoju u njenim telima.
Razlika u vizijama sveta
Samit u Tjenđinu osvetlio je ključne razlike u pristupu globalnim izazovima u odnosu na zapadne modele rešavanja kriza. Dok zapadne sile, predvođene SAD i EU, često reaguju sankcijama, vojnim intervencijama i političkim uslovljavanjima, Šangajska organizacija za saradnju zagovara pristup zasnovan na multilateralizmu, ekonomskom povezivanju i poštovanju državnog suvereniteta.
Planirano osnivanje Razvojne banke ŠOS-a deo je šire strategije stvaranja alternativnih institucija koje bi ublažile dominaciju zapadnih finansijskih i političkih struktura. Promovišući ravnopravnu saradnju među državama i odbacujući hegemonističke prakse i nametanje interesa, ovaj model se pozicionira kao alternativa zapadno-centričnom poretku, nudeći inkluzivniji i balansiraniji pristup u međunarodnim odnosima.


Nemačka doživaljava zatvaranje katoličkih i protestantkih crkava, dok se otvaraju džamije i crkve drugih religija


Mađari 12. aprila izlaze na parlamentarne izbore. Može li u referendumskoj atmosferi izazivač Peter Mađar da pobedi Viktora Orbana? Aktuelni premijer koristi sve poluge autokratije koju je izgradio, ali njegovog protivnika podržava Evropska unija


Kako rat na Bliskom istoku utiče na svetsku ekonomiju i kakve su prognoze


Nakon najave predsednika SAD Donalda Trampa da će se rat sa Iranom završiti „vrlo brzo“, ministar rata Pit Hegset zatražio je od načelnika Generalštaba Rendija Džordža da podnese ostavku


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve