
Protesti u Srbiji
Sviće zora u subotu: Kreativni pozivi na proteste
Dok se priprema protest koji će se 15. marta održati u Beogradu, studenti u blokadi osmišljavaju nove kreativne sadržaje i pozive na skup
Dok se priprema protest koji će se 15. marta održati u Beogradu, studenti u blokadi osmišljavaju nove kreativne sadržaje i pozive na skup
Ograničeno primirje, međunarodne mirovne snage ili odricanje od teritorija? Postoji više scenarija za mogući kraj borbi u Ukrajini. Ko šta želi? I šta ne želi?
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je studente i građane izazvao da mu 15. marta u Beogradu izađu na crtu - ako smeju. Odluka na Andrićevom vencu je pala: nema više foliranja da je režimska vrhuška tolerantna, počinje tvrda igra represije
U iznenadnoj akciji studenti su u ponedeljak uveče na 22 sata blokirali sve ulaze u RTS. U Aberdarevoj je došlo do sukoba sa Žandarmerijom. Kampanja režimskih medija protiv studentskih protesta je u turbo pogonu. Vučić preti hapšenjima, Sarapa je na Pinku studente koji su blokirali RTS poredio sa nacistima
Branka Lazić, novinarka Televizije „Informer“, odgovara na portret koji je „Vreme“ objavilo 9. marta ove godine. Njen odgovor prenosimo u celosti
Među pobunjenim studentima i građanima stvorena su očekivanja da bi 15. mart mogao da bude početak kraja naprednjačke vlasti. Sa druge strane Aleksandar Vučić govori o kraju početka „nezakonitih“ protesta i „obojene revolucije“. Da li je subota zaista „Dan D“, kako je predstavljaju režimski mediji? Šta planiraju studenti, a šta naprednjački stratezi
Pred veliki protest u Beogradu 15. marta Andrej Vučić navodno vrbuje poljoprivrednike da traktorima blokiraju prilaze Beogradu
„Uvođenje vanrednog stanja je jedna od opcija u zavisnosti od toga šta će se 15. marta događati na ulici. Vučić priželjkuje incidente“, kaže za „Vreme“ poslanik Ekološkog ustanka Aleksandar Jovanović Ćuta
U otvorenom pismu „narodu Srbije“ studenti u blokadi kažu da su njihovi protesti prerasli u opštenarodne. I pozivaju građane na sprovođenje neposredne demokratije, da se po uzoru na studentske plenume organizuju u zborove jer je sistem predstavničke demokratije u korumpieranoj i centralizovanoj državi zakazao. Šta to znači
Kada god se dešava neki incident, reporterka „Informera“ Branka Lazić je tu – telefon u ruci, kamera uključena. Za režimske medije, ona je hrabra novinarka, za opoziciju – provokatorka. Vučić sada najavljuje njeno odlikovanje
Poljoprivrednici iz Bogatića krenuli su na sajam poljoprivrede gde je predstavljenja savremena mehanizacija, da pokažu čime oni obrađuju njive. Došlo je do guranja sa Žandarmerijom
Ako je junaštvo učinak borbe sa strahom i prevazilaženja straha, ako se junaštvo događa kao svesni i promišljeni čin, onda su istinski junaci ove borbe protiv diktature nastavnici i srednjoškolski profesori
„Generalni štrajk“ 7. marta na koji su pozvali studenti nije pravi generalni generalni štrajk, ali je snažna poruka u sklopu protesta za pravnu državu koji traju preko četiri meseca. To je zapravo međukorak do najavljenog velikog protesta u Beogradu 15. marta koji bi mogao da bude najveći u istoriji Srbije
Svakodnevni protesti, zasedanja skupština na svim nivoima uz prisustvo policije, prosveta u rasulu, univerziteti u otvorenoj pobuni, a Vučić i društvo „brane“ stabilnost. O čemu pričate gospodo? Baš ste vi destabilizirali Srbiju
Grupa studenata koju predvodi Miloš Pavlović, student poznat po javnoj podršci predsedniku Vučiću, okupila se u Pionirskom parku i podigla kamp sa porukom da - „žele da uče"
Nastavnici u osnovnim i srednjim školama više od dva meseca su u štrajku. Zbog toga su na udaru vlasti koja hoće da ih slomi, mnogi od njih nisu dobili platu. Zašto su, uprkos silne moralne podrške, samo profesori ETF-u i Fizičkog fakulteta sledili njihov primer
Vodostaj Dunava je posebno nizak od stanice Bezdan, na granici sa Mađarskom, pa do Novog Sada. Nizvodno je situacija za nijansu bolja
Demokratska stranka obnovila je rad Fondacije za unapređenje demokratije „Ljuba Davidović“, osnovane još 1991. godine. „Istorijski momenat u kojem se nalazimo zahteva od nas da se uključimo u političke procese i damo svoj doprinos u borbi za slobodu srpskog društva“ izjavio je Vukašin Milićević, novi direktor fondacije
Nemačka će ući u ogromna zaduženja da bi obnovila infrastrukturu i ojačala vojsku. I da bi Fridrih Merc postao kancelar
Opozicija nije bojkotovala parlament (osim DS-a), ali ga nije ni blokirala. Razlozi su brojni, ali sad je tako kako jeste. Očito, opozicija nije u stanju da napravi zajednički dogovor i strategiju, pa da onda radi po nekom planu. Iako je izgledalo da je događaj od utorka 4. marta zapravo nastavak onoga što građani zovu “pumpanje”, nema nagoveštaja da posle ovog “skupštinskog prepada” koji im je doneo reputaciju nasilnika (što nije ni ključno, ni toliko važno), sledi neka druga akcija. Znalo se i pre ovoga da je parlament paravan, kao i sve druge institucije. Još uvek se ne vidi na koji način to može da se promeni
Predsedniku Srbije uspelo je prošle nedelje da u formi izvinjenja niškom dopisništvu Radio-televizije Srbije pošalje još gore i veće uvrede od inicijalnih. Branša se ipak digla. Četrdesetak niških novinara odbija da izveštava o Vučićevim nastupima, a pridružilo im se novosadsko dopisništvo RTS
Nisu ih omeli ni praznici, ni ledeni dani poput onog na Sretenje kada su napolju bili punih 15 sati, ali ni još hladnije noći, kada su spavali pod otvorenim nebom na putu do Novog Sada. Nisu ih omela ni krvava stopala od prepešačenih stotina kilometara, niti svakodnevno zastrašivanje iz krugova vlasti da će ostati bez stipendija i domova, a ni poslednje pretnje da će izgubiti godinu. Kako studenti uče sve ostale šta je istrajnost i prilagodljivost pred novim izazovima
“Problem našeg društva je što nije dovoljno podeljeno, dakle, nije iznutra dovoljno politički profilisano. Jedina podela koju vidim ovde jeste podela između vladajuće ekipe koja je uzurpirala javni prostor i korupciju uvela kao jedinu instituciju, i građana s druge strane, koji nemaju pristup javnom prostoru, pa zbog toga izlaze na ulice”, kaže filozof Zoran Dimić
Možda je ovo prilika da se nevladin i neprofitni sektor vrati svojim korenima – da ponovo postane glas onih kojima je zaista potreban, a ne samo alat u rukama donatora. Ako sada ne pronađemo alternativne načine finansiranja, ako ne smislimo kako da održimo ono što je godinama stvarano, sve će pasti u ruke onih koji demokratiju vide kao problem. Ili je sve već palo
Grčki provladini mediji su u početku opširno izveštavali o novosadskoj tragediji – eto, “tragedije se dešavaju i drugde”. Međutim, naglo su utihnuli kad se razbuktao studentski protest u Srbiji. Ali već je bilo kasno
Zbog tabloidnih napada na predsednika Izvršnog odbora Đenerali osiguranja Dragana Filipovića i proterivanja aktivista civilnog sektora u januaru organizatori velikog međunarodnog sajma koji je trebalo da bude održan u Beogradu, otkazali su taj događaj
Njihove ideje ne tiču se samo slogana i poruka, već i akcija, brzina, kreativnost, odlučnost, nepredvidivost, kaže sagovornik „Vremena”. „Dosta toga studenti koriste iz domaće kinematografije, ima toliko replika koje su postale nekakvo naredno predanje, vrsta legende. To je sve fantastično. Mislim da su izabrali dobar film, dobru pesmu. Siguran sam da će se do subote poroditi još zanimljivih i upečatljivih objava”, dodaje Milivojević. Poruke koje piše vlast Za razliku od studenta u blokadi, grupa okupljenih pred zgradom srpskog Predsedništva šalje jasne poruke koje je za njih neko drugi pripremio, objašnjava sagovornik „Vremena”. „Neću reći da je deo te dece koja sede u Ćacilendu neinventivnan. Verujem da tu ima kreativne dece, ali se vidi da je to rukopis jedne političke stranke i jednog političkog štaba. Ono što oni govore, nisu smislile njihove glavice. Ja verujem da bi oni bili kreativniji kada bi ih pustili da smišljaju poruke koje čak i opravdavaju ovaj režim. Vidi se da oni u ovom trenutku nisu slobodni da bi bili kreativni”, objašnjava. 1941. - „Bolje rat, nego pakt, bolje grob nego rob” 2025. - „Nisi nadležan” Osvrćući se na sam film i njegovu radnju, kaže da je zanimljivo porediti trenutak koji film prikazuje i kreativnost koja i 1941. nije manjkala. „Taj dan kada u filmu dolaze autobusom u Beograd, to je dan početka bombardovanja Beograda. Zanimljiv je istorijski momenat koji je prethodio. Pristupanje Trojnom paktu, protesti i poruke koje su demonstranti 26. i 27. marta nosili ‘Bolje rat, nego pakt, bolje grob, nego rob’. I tada nije manjkalo kreativnosti”, kaže Milivojević. Komentarišći slogane i akcije studenata danas, kaže da su ga na prvi pogled oduševila dva slogana. „Jedan je ‘Korupcija ubija’, a drugi je ‘Nisi nadležan’, koji je višeslojan i udara u centar centra. Studenti su u dve reči uspeli da pošalju političku agendu i pokazali i opoziciji da treba da shvati gde je suština problema. Vi ne morate da tražite ničiju političku glavu, ničije smene, ali onda kada pogodite u srž problema u tome da je jedan čovek uzurpirao nadležnost u sve tri grane vlasti i da onog trenutka kada otvorite taj problem, tek tada ozbiljno možete da uzdrmate autokratsku vlast koja kod nas postoji”, kaže Milivojević. Dodaje da je to takođe jedan perfektan kreativan doprinos studenata. „'Nisi nadležan' je verovatno najbolja politička poruka, iako studenti nisu verovatno razmišljali politički, nego su razmišljali kao neko ko je zabrinut za svoju budućnost i za ovu državu.” Upliv u digitalni i realni svet Osim poruka i objava na mrežama, studenti su šetnjama koje organizuju čitavom Srbijom mesecima uplivali u realan svet, često budeći mesta u kojima je teško čuti kritiku današnjoj vlasti. „Prednost je što studenti osećaju život oko sebe u ovom trenutku, za razliku od političara. Oni upijaju život oko sebe. Ova generacija studenata oslobodila je Srbiju od straha. Njihovo špartanje Srbijom, odlazak u mesta u kojima niko nije poslednjhi 30 godina rekao ništa kritički po ovu vlast, zapravo je obesmislelo zabrane koju je ova vlast stvarala. Oni su prošli kroz mesta i pokazali ljudima da se oslobode straha da mogu nešto reći kritički na račun ove vlasti. Rade ono što opoziciji nije uspela”, kaže Milivojević. Postoje i drugi segmenti u kojima bi opozicija mogla da se ugleda na studente, dodaje sagovornik „Vremena”. „Studenti proizvode događaje, vrlo je malo tu pseudodogađaja. Opozicija svodi sve na konferencije za novinare, što su pseudodogađaji. Ovde je reč o klasičnom događaju, koji ima suštinu, cilj. Oni stvaraju sadržaj i upotrebljivo meso za klasične medije. Opozicija to nije uspela”, zaključuje Milivojević.', 'pageDate': '2025-03-12 18:07:30', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });View this post on Instagram