
Mađarska
Bitke sa vetrenjačama Viktora Orbana
Trzavice sa Briselom, Vašingtonom i MMF-om. Staljinističke metode u medijima. Nacionalizacija penzionih fondova, inflacija i krckanje deviznih rezervi
Trzavice sa Briselom, Vašingtonom i MMF-om. Staljinističke metode u medijima. Nacionalizacija penzionih fondova, inflacija i krckanje deviznih rezervi
Jesen u Njujorku počela je pitanjem koje je izazvalo komešanje u umetničkom svetu širom planete: da li se Mauricio Katelan, jedan od najprovokativnijih umetnika današnjice, zaista povlači iz umetničkog miljea ili je pak u pitanju samo još jedna od njegovih mnogobrojnih provokacija? Kada je "Gugenhajm" otvorio vrata retrospektivi Katelanovog dvadesetjednogodišnjeg stvaralaštva, ispostavilo se da to pitanje nije jedino koje je visilo u vazduhu kada je reč o ovom umetniku
Italijanski kontroverzni umetnik koji već dvadeset dve godine ostavlja bez daha, poslednji put će svoja dela staviti pred javnost
Đorđe Marjanović i Radmila Karaklajić u Rusiji, Šarlo Akrobata, Električni orgazam i Idoli u Poljskoj, Bajagin Ruski voz, Brena u Bugarskoj i Rumuniji...
"Ovo je vreme u kome se sve unapred zna. Svako zna dokle sme da ide i gde mu je mesto. Mi ne bi u tome da učestvujemo"
Nominacija Marija Montija za mandatara italijanske vlade otkriva politički uticaj grupa Spineli, Bilderberg, Brojgel, Trilaterala, a i banke Goldman Saks. Mogu li tehnokrate da reše krizu i da li ugrožavaju demokratiju? Da li su oni koji traže spas "izgubili glas"? Evropska unija na novoj istorijskoj raskrsnici – nemačka inicijativa za više Evrope i britansko i češko protivljenje
Povodom smrti Zorana Radmilovića i Alije Aligrudića, Petar Kralj je 1985. napisao: "Ima nečija šala, potekla iz naših bifedžijskih naklapanja, kako tamo gore, na nebu, u pozorišnoj sekciji, sada trljaju ruke od sreće i zadovoljstva. Dobili su pojačanje. Mogu sada da podele koji god hoćeš komad. A ovima u našoj dolji treba još vremena da bi se oči razbistrile i sagledala veličina praznine koja je iza njih ostala." A kakvo je sada pojačanje za nebo, kakvo je sada pojačanje nebo dobilo: Petra Kralja. I kakav sada komad mogu da podele
Optuživati kreatore "kulturne politike" u ovoj zemlji zbog toga što je jedna od dve ključne književne institucije, Beogradski sajam knjiga, došla u najozbiljniju krizu u svojoj istoriji – bilo bi i glupo i nepravedno. Ne zbog toga što – kada bi mogli – ne bi upropastili sve što se upropastiti može. Nego zato što nemaju tu moć. Ali, da se predstavnici samozvane elite "kulturne nadgradnje" u propast "ekonomske baze" sjajno uklapaju, uspevajući da iz gotovo katastrofalne situacije izvuku maksimum bedne koristi za sebe – više je nego izvesno
Nagoveštaj da bi Grci na referendumu mogli da se izjasne o sopstvenoj sudbini izazvao je paniku u Briselu, berze su počele vrtoglavo da padaju. U Evropi je pokrenuta diskusija da li evrozonu treba spasavati i po cenu sužavanja demokratije
G-20 nametnuo Italiji kontrolora u licu MMF-a. Pod pritiskom rasta kamata na italijanski suvereni dug Berluskoni rekao: "Posle mene, izbori", i izgubio parlamentarnu većinu. U Atini Papandreu žrtvovao mandat, ali je obezbedio podršku opozicije privremenoj kriznoj vladi bivšeg grčkog guvernera i potpredsednika Evropske centralne banke Lukasa Papademosa. Dok grčka i italijanska banka traže zajmove, Grci i Italijani odnose novac u Švajcarsku
Fotografije Aleksandra Ace Simića, prvog srpskog žurnaliste, dragocen je izvor o prestonici i njenim stanovnicima prošlog veka
Naizgled površni i sentimentalni Grci imaju tendenciju da se ponašaju racionalno i ne donose odluke koje bi bile pogubne za njihove suštinske interese. To su konačno shvatili i grčki političari
Briselski pregovori Evropskog samita za spasavanje evra trajali su do zore, paket donet pod nemačkim uticajem dobro je primljen na berzi, ali nema garancije da će se grčka, a samim tim i evropska kriza smiriti. Premijer Grčke Jorgos Papandreu "šokirao" je Evropu i berze odlukom da se o evropskom paketu pomoći Grci izjasne na referendumu. Da li se Evropa deli na "sedamnaestorku" evrozone i "desetorku" drugoligaških "ne-evro" članica EU? Kina i druge zemlje BRIKS-a obećavaju pomoć za stabilizaciju evra, ali još čekaju
"Vernici", okupljeni oko monaha koji je isključen iz Crkve, oterali arheologe sa lokaliteta manastira Gračanica, onda sve zatrpali, posejali travu, i posadili cveće. I još, uklonili zaštitne najlone, jer se Srbi ne sahranjuju sa najlonima
"Kad ne radim nedelju dana, ja se već ne osećam dobro. I znam da će tako biti do mog poslednjeg dana – dok sam živa radiću, kad prestanem da radim, više me neće biti"
Dok se Grci bune da ne mogu još više da stežu kaiš, poverioci, države evrozone i Evropska centralna banka traže uvođenje dodatnih oštrih mera kao uslov za finansijsku pomoć bez koje bi Grčka bankrotirala. Dok jedni tvrde da Evropska unija spasavanjem prezadužene Grčke spasava samu sebe, drugi kažu da je Grčka rupa bez dna, da joj spasa nema, da su Grci nedisciplinovani, te da su to bačene pare evropskih poreskih obveznika
Suzana Mančić, TV voditeljka, posle posete Jagodini ("Blic Puls")
Srpska vaterpolo reprezentacija je nastavila niz osvajanja medalja na najvećim takmičenjima potvrđujući status velesile u ovom sportu
Žrtve koje se od Italijana traže da podnesu kako bi spasili državu od posledica neizvršavanja sopstvenih novčanih obaveza, i uticaj sudske istrage o kredibilnosti političkog establišmenta, proizvodi eksplozivnu mešavinu. Potrebno je da prođe nekoliko sedmica da se vidi da li "tržišta" veruju da će plan budžeta Italije biti dovoljno jak da održi državu na površini
Dok Atinu blokira novi štrajk i trese dužnička groznica, u zapadnom javnom mnjenju raste zabrinutost za sudbinu evropske monetarne unije. "Sobarica se opire, šta ćemo sad?" Da li Evropljani, građani i političari, još uvek žele istorijski projekat Evropske unije
Podaci kažu da je najveći deo otete imovine zemljište (97 odsto), što vraćanje u naturi još i čini realnim, ali da će veći problem nastati kod procene ostale imovine
Svakog dana u šest po podne "Ogorčeni Grci" nalaze se na centralnim gradskim trgovima. Uz povike beznađa, ali i nade, zajedno sa parolama kao što su "Hoćemo stvarnu demokratiju" i "Prevaziđimo partije", definisani su i neki ključni pojmovi za krizom pogođeno grčko društvo, kao što su "pravo na istinu" "ogorčenost", "solidarnost", "kolegijalnost", "promena", "borba"