Dužnička kriza evrozone – Grčka, Italija...

09.novembar 2011. Milan Milošević

Silvio Berluskoni, burleska, kamatne stope i osam izdajnika

G-20 nametnuo Italiji kontrolora u licu MMF-a. Pod pritiskom rasta kamata na italijanski suvereni dug Berluskoni rekao: "Posle mene, izbori", i izgubio parlamentarnu većinu. U Atini Papandreu žrtvovao mandat, ali je obezbedio podršku opozicije privremenoj kriznoj vladi bivšeg grčkog guvernera i potpredsednika Evropske centralne banke Lukasa Papademosa. Dok grčka i italijanska banka traže zajmove, Grci i Italijani odnose novac u Švajcarsku

Izložbe

09.novembar 2011. Sonja Ćirić

Beograd, lep grad

Fotografije Aleksandra Ace Simića, prvog srpskog žurnaliste, dragocen je izvor o prestonici i njenim stanovnicima prošlog veka

Grčka kriza

Samo sloga Grka spasava

Naizgled površni i sentimentalni Grci imaju tendenciju da se ponašaju racionalno i ne donose odluke koje bi bile pogubne za njihove suštinske interese. To su konačno shvatili i grčki političari

Evropska unija i sudbina evra

03.novembar 2011. Milan Milošević

Hitna pomoć za preopterećeno blagostanje

Briselski pregovori Evropskog samita za spasavanje evra trajali su do zore, paket donet pod nemačkim uticajem dobro je primljen na berzi, ali nema garancije da će se grčka, a samim tim i evropska kriza smiriti. Premijer Grčke Jorgos Papandreu "šokirao" je Evropu i berze odlukom da se o evropskom paketu pomoći Grci izjasne na referendumu. Da li se Evropa deli na "sedamnaestorku" evrozone i "desetorku" drugoligaških "ne-evro" članica EU? Kina i druge zemlje BRIKS-a obećavaju pomoć za stabilizaciju evra, ali još čekaju

Valjevo – »Odbrana« manastira Gračanica

12.oktobar 2011. Dragan Todorović

Zemaljski i božji zakoni

"Vernici", okupljeni oko monaha koji je isključen iz Crkve, oterali arheologe sa lokaliteta manastira Gračanica, onda sve zatrpali, posejali travu, i posadili cveće. I još, uklonili zaštitne najlone, jer se Srbi ne sahranjuju sa najlonima

Intervju – Mira Banjac, glumica

05.oktobar 2011. Dragan Pejić

Život s hiljadu boja, hiljadu poniranja

"Kad ne radim nedelju dana, ja se već ne osećam dobro. I znam da će tako biti do mog poslednjeg dana – dok sam živa radiću, kad prestanem da radim, više me neće biti"

Grčka

Tantalove muke i Sizifov posao

Dok se Grci bune da ne mogu još više da stežu kaiš, poverioci, države evrozone i Evropska centralna banka traže uvođenje dodatnih oštrih mera kao uslov za finansijsku pomoć bez koje bi Grčka bankrotirala. Dok jedni tvrde da Evropska unija spasavanjem prezadužene Grčke spasava samu sebe, drugi kažu da je Grčka rupa bez dna, da joj spasa nema, da su Grci nedisciplinovani, te da su to bačene pare evropskih poreskih obveznika

Vaterpolo

03.avgust 2011. Slobodan Georgijev

Doviđenja u Londonu

Srpska vaterpolo reprezentacija je nastavila niz osvajanja medalja na najvećim takmičenjima potvrđujući status velesile u ovom sportu

Na licu mesta

20.jul 2011.  

Bella vita u letu otrežnjena

Žrtve koje se od Italijana traže da podnesu kako bi spasili državu od posledica neizvršavanja sopstvenih novčanih obaveza, i uticaj sudske istrage o kredibilnosti političkog establišmenta, proizvodi eksplozivnu mešavinu. Potrebno je da prođe nekoliko sedmica da se vidi da li "tržišta" veruju da će plan budžeta Italije biti dovoljno jak da održi državu na površini

Grčka i kriza evrozone

29.jun 2011. Milan Milošević

Odisej u trezoru

Dok Atinu blokira novi štrajk i trese dužnička groznica, u zapadnom javnom mnjenju raste zabrinutost za sudbinu evropske monetarne unije. "Sobarica se opire, šta ćemo sad?" Da li Evropljani, građani i političari, još uvek žele istorijski projekat Evropske unije

Restitucija, još jednom

Vaga za pravdu

Podaci kažu da je najveći deo otete imovine zemljište (97 odsto), što vraćanje u naturi još i čini realnim, ali da će veći problem nastati kod procene ostale imovine

Dužnička kriza u Grčkoj

Spartanski uslovi za atinske rasipnike

Svakog dana u šest po podne "Ogorčeni Grci" nalaze se na centralnim gradskim trgovima. Uz povike beznađa, ali i nade, zajedno sa parolama kao što su "Hoćemo stvarnu demokratiju" i "Prevaziđimo partije", definisani su i neki ključni pojmovi za krizom pogođeno grčko društvo, kao što su "pravo na istinu" "ogorčenost", "solidarnost", "kolegijalnost", "promena", "borba"

Kriza evrozone – Grčka

Besan kao Grk

Godinu dana nakon što su zemlje evrozone i Međunarodni monetarni fond masivnim finansijskim kreditima spasili Grčku od bankrotstva, zemlja se izgleda vratila na početak priče: ponovo joj je potreban pojas za spasavanje

Intervju – Beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar

18.maj 2011. Jelena Jorgačević

Budućnost je u povezivanju

"Ako država i društvo i crkve dozvoljavaju, kao što se sada događa, da se izruguje Sveti otac papa Benedikt XVI, da se smeju u Srbiji davati strašne negativne ocene o njemu i da niko ne reaguje, onda to znači da ovo društvo samo po sebi želi da se ponovo zatvori u prošlost"

Srpska pravoslavna crkva i internet

04.maj 2011. Marko Nedeljković

Duhovnost na društvenoj mreži

Na Fejsbuk profilima pojedinih sveštenika moguće je pronaći sadržaje kojima se ne bi ponosili ni obični građani. Pojedini sveštenici iznose političke stavove, koriste "slobodnu terminologiju","lajkuju" grupe poput "Ko tebe grudvom, ti njega ledenicom", "Pet najjačih psovki" ili "Svi mi koji silujemo profil one osobe na koju se ložimo". Stoga se kao ključno više ne nameće samo pitanje da li, već na koji način bi društvene mreže trebalo da se koriste od strane sveštenih lica

Studiranje u Indoneziji

27.april 2011. Jelena Majstorović

Mnogo više sličnosti

Godine 2002. Vlada Republike Indonezije počela je sa programom stipendija Darmasisva, koji je omogućio studentima iz Srbije da godinu dana borave u Indoneziji i studiraju jezik, muziku ili umetnost. U 2010. godini te mogućnosti su dobile još jednu perspektivu. Naime, 2010. Vlada Republike Indonezije dodelila je pune stipendije za master studije različitih studijskih profila

Povodom novog Hercogovog filma Pećina zaboravljenih snova

16.mart 2011. Saša Rakezić

Novosti iz prošlosti

Novi film Vernera Hercoga je dokumentarac posvećen drevnim slikarijama iz pećine Šove na jugoistoku Francuske, najstarijim do sada pronađenim tragovima pećinskog slikarstva nastalim pre više od trideset hiljada godina. Kako saznanja o dubokoj prošlosti mogu da utiču na savremenu kulturu