Istraživanje NSPM

Narod protiv Rio Tinta

Za dva meseca intenzivne režimske kampanje procenat protivnika Rio Tinta je sa 55,5 porastao na skoro 60 odsto. A opao je, doduše, neznatno, i broj pristalica projekta “Jadar” na ispod 25 procenata od ukupnog broja izjašnjenih. Na pitanje ko će imati najveću korist od eventualnog otvaranja rudnika litijuma, samo 21,7 odsto ispitanika reklo je da su to “građani Srbije”, dok ukupno skoro tri četvrtine smatra da će najveću korist imati Rio Tinto, Nemačka i “sadašnja vlast”

Vera i država

07.septembar 2024. Mila Jovanović

Država i crkve u Srbiji: Finansiranje SPC pod velom tajne

Crkvene finansije u Srbiji oduvek su važile za brižljivo čuvanu tajnu. Budžetska sredstva iz državne kase u Srpsku pravoslavnu crkvu odlaze indirektno, najčešće preko projekata. Verski analitirčar Draško Đenović za “Vreme” objašnjava da ogromnim izdacima i donacijama država zapravo vraća dug crkvi za davno oduzetu imovinu

Litijumski dil: Vučić i Šolc

Rudarenje litijuma u Srbiji

05.septembar 2024. T. S.

Šolc nudi Vučiću nemačku ekspertizu za srpski litijum

Nemački kancelar Olaf Šolc ponudio je Vučiću nemačku podršku u obezbeđivanju ekoloških standarda rudarenja litijuma u Srbiji i predložio razmenu postojeće ekspertize, saopštio je portparol Vlade Nemačke Štefen Hebeštrajt. Vučić je naveo da je „izrazio veliko interesovanje za litijumski projekat u Saksoniji“

Srbija i Evropska unija

04.septembar 2024. Nedim Sejdinović

Festival licemerja i političkog biznisa

U Makronovoj i Šolcovoj retorici čak se i frazerski manje spominje “evropski put”, a više poslovni dilovi. Nije to ni tako loše, treba stvari postaviti na pravi temelj. Ko šljivi poštene izbore i demokratiju kada su tu “rafali”, nuklearna energija i litijum. I još jedan paradoks. Evropski fondovi ulažu ogromne pare u projekte institucionalnog razvoja Srbije. I što se više novaca troši, to manje institucije postoje. Srbija je projektno deinstitucionalizovana zemlja. Slično je i kada je reč o medijskim slobodama

Pogledi: srpsko-francuski odnosi

04.septembar 2024. Radomir Diklić

Balkanski bolesnik i francuski doktor

Nema sumnje da je jaka Vučićeva želja da mu Makron (ili Emanuel, kako on voli da oslovljava francuskog predsednika), bude najbolji drug i zaštitnik. I eto nas na polju spoljne politike: Angela Merkel je prošlost, Šolc – nesiguran, Tramp – neizvestan, drž’mo se Makrona, i njemu je mandat do 2027

Francuska

04.septembar 2024. Ivan Šepić

Od prvih vazduplohova do kosmosa

Još od prvih, nikad zvanično homologovanih letova Francuza Klemana Adera iz daleke 1890. godine, preko brojnih pionira i vizionara avijacije i avio-industrije, do današnjih svetskih giganata sektora aeronautičke industrije oličenih u “Dasou” i, iznad svega, “Erbasu”, ali i čitavom roju današnjih “French-Tech” startapa iz domena vrhunske svemirske tehnologije, Francuska se nalazi u samom svetskom vrhu u oblasti kako civilne tako i vojne, ali i svemirske aeronautičke industrije

Auto-industrija

02.septembar 2024. I.M.

Gde raste, a gde opada prodaja električnih automobila?

Rast prodaje električnih vozila u EU u julu je minimalan, uz značajne varijacije među državama: Italija i Španija beleže porast, dok Nemačka i Francuska beleže pad. Ukupna prodaja novih automobila pokazuje napredak za auto-industriju i ekonomiju EU, dok tržišni udeo električnih vozila opada

Feljton (3)

28.avgust 2024. Aleksandar Novačić

Nobel i crveni točak

Najnoviji roman Aleksandra Novačića Solženjicin: Odisej iz Gulaga objavljen je krajem jula u Beogradu, u izdanju izdavačke kuće Logos. Aleksandar Solženjicin je pre pedeset godina bio proteran iz SSSR-a, a državljanstvo mu je oduzeto. Posle 20 godina, poput antičkog Odiseja, vratio se u svoju opljačkanu Itaku gde su se prosci nadmetali za ruku njegove voljene Penelope, Rusije. Nedeljnik “Vreme” prenosi najzanimljivije delove romana, uz dozvolu autora i izdavača

Hrčak

Životna sredina

24.avgust 2024. Martin Kebler (DW)

Nemci plaćaju 64.102 evra za preseljenje jednog hrčka

Sredinom jula, tabloid „Bild“ je objavio ogorčen tekst zato što je grad Erfurt planirao da potroši skoro 2,5 miliona evra da bio preselio – hrčke. Tačnije - njih 39, što bi iznosilo 64.102 evra po hrčku. Štefan Pecold konsultant pri nemačkom ekološkom udruženju NABU rekao je da su se životinje prilagodile svom okruženju, te ne mogu živeti bilo gde