
Nemačka
Strani studenti kao izvor prihoda
Jedna nova studija pokazuje da strani studenti daju ogroman doprinos nemačkom budžetu, ako ostanu da rade, ali i tamo je kriza
Da li bi zbog litijumskog dila Srbije i Nemačke naša zemlja podnela ekološku žrtvu zarad nemačkog privrednog buma? I da li bi Nemačka tako postala zavisna od Srbije? O tome govori nemačka ekonomistkinja Klaudija Kemfert koja se bavi energetikom i zaštitom životne sredine
Da li je litijumski dil sa Srbijom više dobra vest za privredni razvoj u Nemačkoj ili loša vest za životnu sredinu u Srbiji?
„Zapravo i jedno i drugo“, kaže za Dojče vele profesorka Klaudija Kemfert, ekonomistkinja koja se bavi najviše energetikom i zaštitom životne sredine.
Za Nemačku je, kaže ona, dobro da smanji zavisnost od Kine koja trenutno ima monopol na ceo proizvodni lanac litijuma.
„S druge strane, loše je za životnu sredinu u Srbiji, jer rudarenje litijuma dolazi s opasnostima po životnu sredinu. Ekološki aktivisti to s pravom ističu. Prethodno je na snazi bio moratorijum, to jest, povučena je dozvola (za rudarenje). A onda je ta odluka poništena. To jeste zabrinjavajuće“, ocenjuje Kemfert.
Da li je litijumski dil sa Srbijom više dobra vest za privredni razvoj u Nemačkoj ili loša vest za životnu sredinu u Srbiji, pitao je @CKemfert iz @DIW_Berlin naš reporter @srecko_matic. #litijum pic.twitter.com/UBULqTygCN
— DW Balkan BHS (@dw_balkan) October 18, 2024
„Nemačka mora da vrši uticaj“
Dil sa Srbijom je problematičan iz dva razloga, smatra nemačka ekonomistkinja. „Prvo, jer ne možemo da izvozimo sopstvene ekološke probleme.“
Drugi razlog je što „moramo paziti od koga postajemo zavisni. Dobro je ako smo manje zavisni od Kine. S druge strane, u slučaju Srbije moraju se imenovati i problemi, poput slobode štampe. Ili to što ne podržavaju sankcije prema Rusiji“, dodaje ona za Dojče vele.
Moguće je, smatra, da se pridržavanje ekoloških standarda obezbedi putem procesa certificiranja rudarenja i proizvodnje u Srbiji. Ali, i pritiskom na srpske vlasti.
„Nemačka mora da vrši uticaj. Drugo je pitanje da li će to uroditi plodom. Ali, mora se probati, jer ne ide da Nemačka naprosto drugde izvozi svoje ekološke probleme. Inače, moraće sama da kopa litijum u Nemačkoj“, dodaje Kemfert, šefica Odeljenja za energiju, saobraćaj i životnu sredinu u Nemačkom institutu za ekonomska istraživanje (DIW Berlin) i predavač na Univerzitetu „Leufana“ u Lineburgu.
Dil Nemačke sa Srbijom problematičan je iz dva razloga, smatra nemačka ekonomistkinja @CKemfert iz @DIW_Berlin #litijum @srecko_matic 👇👇 pic.twitter.com/82mKBOxwo5
— DW Balkan BHS (@dw_balkan) October 18, 2024
Zalihe litijuma u Nemačkoj manje nego u Srbiji?
Ona tvrdi da zalihe litijuma u Nemačkoj nisu toliko obećavajuće i izdašne kao u Srbiji, a dodaje i još jedan razlog zbog kojeg Nemačka traga za litijumom van svoje zemlje:
„Mi ovde imamo visoke standarde zaštite životne sredine na koje drugde ne pazimo, ali kod nas moramo da ih se držimo. To onda znači da se brojni projekti uopšte ne isplate ili dugo traje dok se dobiju dozvole. Na svetu ima dovoljno litijuma, nema nestašice, i zato je fokus na svetskom tržištu (uvozu).“
Šta je sa nemačkim zalihama litijuma?
Kada bi rudarenje trebalo da počne?
I zašto toliko traje u Nemačkoj?
To su pitanja za @CKemfert iz @DIW_Berlin#litijum @srecko_matic 👇👇 pic.twitter.com/qr2xsG2DXs— DW Balkan BHS (@dw_balkan) October 18, 2024
Naivni prema Vučiću?
Na pitanje da li je kancelar Olaf Šolc naivan u odnosu prema srpskom predsedniku Aleksandru Vučiću na način na koji je možda bivša kancelarka Angela Merkel to bila prema ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, naša sagovornici odvraća da Nemačka više nije tako naivna.
„Jasno treba reći da se Srbija ne može porediti s Rusijom. Ovde se radi o tome da se dobronamerno, prijateljski utiče na Srbiju da se pridržava ekoloških ciljeva i standarda. Naposletku, Srbija hoće u Evropsku uniju, to svi hoćemo, i moramo ići tim zajedničkim putem.“
Izvor: Dojče vele
Jedna nova studija pokazuje da strani studenti daju ogroman doprinos nemačkom budžetu, ako ostanu da rade, ali i tamo je kriza
U Agenciji za privredne registre upisana su dva novoosnovana udruženja koja imenima podsećaju na naziv budućeg pokreta predsednika Srbije Aleksandra Vučića - Pokret za narod i Pokret za narod i državu, sa istim sedištem i istim zakonskim zastupnikom
Na zgradu Pošte Kosova u Zvečanu bačene su ručne bombe. Za počiniocima traga kosovska Antiteroristička jedinica
Studenti u blokadi tvrde da njihovi zahtevi nisu ispunjeni, vlast da jesu. Studenti ne žele da odustanu od borbe, vlast čini sve ne bi li pobunu koja se proširila na čitavo društvo ugušila. Studenti kažu da vlast povećava stepen nasilja
Kako je Srpska pravoslavna crkva oblikovala kulturu sećanja poslednjih decenija? Zašto je Peti oktobar bio praznik za Crkvu i kako je Vučić opet sabio SPC u ćošak? O tome u novoj knjizi piše Karin Roginer Hofmajster
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve