img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kriminal

Droga kaptagon pokorila je tržište i donela astronomske zarade dilerima

11. oktobar 2024, 14:52 DW
Foto: SANA via AP
Klan sirijskog predsednika Asada prema procenama, godišnje zaradi i do 50 milijardi dolara na trgovini kaptagonom
Copied

Osnovni sastojci kaptagona, amfetamin i kofein, koštaju samo nekoliko centi za jednu pilulu, pa proizvodnja 100 kilograma košta oko 50.000 evra, a na ulici ta količina vredi više od osam miliona

Za psihostimulativnu drogu kaptagon su do pre nekoliko godina znali samo insajderi u policiji, tajnim službama ili međunarodnim istraživačkim institutima. Mala tableta s upečatljivo utisnutim duplim slovom „C“ u međuvremenu je postala sinonim za jedan od najprofitabilnijih poslova u međunarodnoj trgovini drogom: jeftina u proizvodnji, skupa na ulici. Jer, osnovni sastojci, amfetamin i kofein, koštaju samo nekoliko centi za jednu pilulu.

Kaptagon – omiljen među Arapima

Ta tableta posebno je tražena u arapskom podneblju. Na ulicama Rijada, Džede ili Dubaija ona danas košta između 15 i 20 dolara po komadu. Te pilule se u tonama dopremaju u taj region, a profit od njih je ogroman. Proizvodnja stotinu kilograma kaptagona košta oko 50.000 evra, a njihova prodaja na ulici donosi više od osam miliona evra, piše DW.

Trgovina tom drogom u međuvremenu se odvija i preko Nemačke i zato se ona pojavljuje kao tema u sve više policijskih stanica. Istraživački tim novinara iz više nemačkih redakcija dve godine je istraživao na temu kaptagona i dilerske uloge u Nemačkoj. U svojim istraživanjima došli su do zaključka da će trgovina kaptagonom i njegova proizvodnja narednih godina postati ozbiljan problem za Nemačku i Evropu.

Mnogo toga je nepoznato

Luc Prajsler jedan je od onih koji se u nemačkom Saveznom uredu za kriminal (BKA) bavi istragama o krijumčarenju te droge. Pritom je samo „deset odsto onoga što mi znamo ’svetlo polje’, ostatak je ’tamno polje’“, slikovito kaže policajac. Drugim rečima, 90 odsto trgovine tom drogom policija ne uspeva da otkrije. To bi mogla da bude ogromna količina, s obzirom na to da su carinici i policija u protekle dve godine zaplenili oko 1,2 tone kaptagona u Nemačkoj. A to je onih tih deset odsto o kojima govori Prajsler.

Pritom Nemačka nije više samo tranzitna zemlja za tu drogu, već se ona u Nemačkoj i proizvodi. Proteklog leta BKA je otkrio jednu proizvodnju kaptagona u Regenzburgu. Sastojci su bili iz Holandije, kao i mašina za pravljenje tableta.

Biznis sa tom drogom odvija se na međunarodnom nivou i, kako su pokazala novinarska istraživanja, kompleksno je umrežen. Pritom su u Nemačkoj za to „zaduženi“ pre svega sirijski dileri, koji se međusobno poznaju, navodi istraživački tim.

Novinarima je pritom upalo u oko da, iako se širom Nemačke zaplenjuju ogromne količine kaptagona, policijske istrage i sudski procesi fokusirani su na regionalne nivoe, tako da gotovo uopšte nema istraga o mreži ili mrežama koje se iza toga kriju.

Konzumacija u Nemačkoj velika nepoznanica

Antonio Habard je bivši agent američke Agencije za suzbijanje droga, DEA i 25 godina je radio na terenu, između ostalog u Kolumbiji, Avganistanu i u afričkim zemljama. O Nemačkoj kaže: „Nijedna tranzitna zemlja neće ostati samo tranzitna.“

Habard je uveren da kriminalci deo droge koja prolazi kroz Nemačku zadržavaju u toj zemlji i prodaju je na tržištu. To nemački Ured za kriminal nije potvrdio. Do sada nije uočeno takvo tržište u Nemačkoj, navodi službenik BKS Prajsler. Habard je, međutim, pesimista: „Sve zemlje bi trebalo da zabrine uspon kaptagona.“

Novinarskom istraživačkom timu pošlo je za rukom da razgovara s jednim krijumčarem kaptagona u Nemačkoj. On tvrdi da su mu njegovi ljudi iz sirijskih i libanskih kaptagon-kartela rekli da bi iz tog područja ubuduće trebalo da u Evropu bude transportovan samo prah, a da bi zatim tablete trebalo da se proizvode i prodaju u Evropi.

Stručnjaci u međuvremenu procenjuju da prah za proizvodnju kaptagona ne stiže više samo iz Sirije i Libona, već i iz laboratorija u Holandiji i Nemačkoj. Njihove procene su da karteli tako nastoje da postanu nezavisni od vladajućih sistema u tim državama, recimo od klana sirijskog predsednika Asada.

Milijarde vredni profiti za Asada i Hezbolah

Asadov režim, prema tim procenama, godišnje zaradi i do 50 milijardi dolara na trgovini kaptagonom. I libanski Hezbolah uključen je u biznis s tom drogom. To je novac koji karteli ne bi morali da plaćaju ukoliko bi proizvodnju prebacili u zemlje poput Nemačke.

U međuvremenu su nemačke bezbednosne vlasti uvidele da svoje istrage moraju da umreže na nivou čitave države. BKA je potvrdio da je pre nekoliko meseci održan radni sastanak istražitelja BKA, pokrajinskih policijskih uprava i tužilaštava kako bi se raspravljalo o problemu kaptagona. Službenik BKA Prajsler ističe da bi vlasti morale da deluju: „Mislim da će nas tema kaptagona duže vreme zaokupljati.“

Tagovi:

Droga Kaptagon Trgovina drogom
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ruski dron

Rat u Ukrajini

29.maj 2026. A.P

Rumunija: Srušio se ruski dron, podignuti lovci F-16

Ruski dron lansiran na Ukrajinu srušio se na stambenu zgradu u Rumuniji. Bukurešt traži od NATO-a hitnu isporuku savremenih antiraketnih sistema

Francuska, parlament

Francuska

29.maj 2026. A.M.

Konačno zvanično ukinut zakon o ropstvu iz 1685. godine

Francuski parlament doneo je jednoglasnu odluku kojom se van snage stavlja zakon iz 1685. o robovlasništvu, iako je ropstvo formalno ukinuto još 1848. godine

Americki nosac aviona

Rat u Iranu

29.maj 2026. A.M.

Novi sukobi nakon nepotvrđenog sporazuma o produžetku primirja

Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran su postigli sporazum, koji američki predsednik Donald Tramp još nije odobrio, preneo je Aksios pozivajući se na neimenovane izvore. Oružani sukob se, međutim, nastavlja naizmeničnim napadima

Gaza

Gaza

29.maj 2026. I.M.

Netanjahu: Preuzećemo kontrolu nad 70 odsto Pojasa Gaze

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je izjavio da Izrael u ovom trenutku kontroliše oko 60 odsto teritorije Pojasa Gaze, što je značajno više u odnosu na ranije procene objavljene u martu

Borbeni avion

Odbrambena industrija

28.maj 2026. Šristi Mangal Pal / DW

Zajednički borbeni avion i „supertenk”: Šta koči evropske odbrambene projekte

Najveći evropski odbrambeni projekat mogao bi da se završi sa dva odvojena aviona i zašto je to tako

Komentar
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm

Komentar

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1847
Poslednje izdanje

“Ti i ja, Slavija”

Simbol pobune i narodne volje Pretplati se
Slučaj Veselina Milića

Policijski crni labud u predsednikovom bazenu

In memoriam

Prof. Dragoljub Mićunović Mićun

Intervju: Vesna Pusić

Srbija je spremna za političke promene

Reportaža

Kota 2525: bitka na Kajmakčalanu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure