img
Loader
Beograd, 34°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kriminal

Droga kaptagon pokorila je tržište i donela astronomske zarade dilerima

11. oktobar 2024, 14:52 DW
Foto: SANA via AP
Klan sirijskog predsednika Asada prema procenama, godišnje zaradi i do 50 milijardi dolara na trgovini kaptagonom
Copied

Osnovni sastojci kaptagona, amfetamin i kofein, koštaju samo nekoliko centi za jednu pilulu, pa proizvodnja 100 kilograma košta oko 50.000 evra, a na ulici ta količina vredi više od osam miliona

Za psihostimulativnu drogu kaptagon su do pre nekoliko godina znali samo insajderi u policiji, tajnim službama ili međunarodnim istraživačkim institutima. Mala tableta s upečatljivo utisnutim duplim slovom „C“ u međuvremenu je postala sinonim za jedan od najprofitabilnijih poslova u međunarodnoj trgovini drogom: jeftina u proizvodnji, skupa na ulici. Jer, osnovni sastojci, amfetamin i kofein, koštaju samo nekoliko centi za jednu pilulu.

Kaptagon – omiljen među Arapima

Ta tableta posebno je tražena u arapskom podneblju. Na ulicama Rijada, Džede ili Dubaija ona danas košta između 15 i 20 dolara po komadu. Te pilule se u tonama dopremaju u taj region, a profit od njih je ogroman. Proizvodnja stotinu kilograma kaptagona košta oko 50.000 evra, a njihova prodaja na ulici donosi više od osam miliona evra, piše DW.

Trgovina tom drogom u međuvremenu se odvija i preko Nemačke i zato se ona pojavljuje kao tema u sve više policijskih stanica. Istraživački tim novinara iz više nemačkih redakcija dve godine je istraživao na temu kaptagona i dilerske uloge u Nemačkoj. U svojim istraživanjima došli su do zaključka da će trgovina kaptagonom i njegova proizvodnja narednih godina postati ozbiljan problem za Nemačku i Evropu.

Mnogo toga je nepoznato

Luc Prajsler jedan je od onih koji se u nemačkom Saveznom uredu za kriminal (BKA) bavi istragama o krijumčarenju te droge. Pritom je samo „deset odsto onoga što mi znamo ’svetlo polje’, ostatak je ’tamno polje’“, slikovito kaže policajac. Drugim rečima, 90 odsto trgovine tom drogom policija ne uspeva da otkrije. To bi mogla da bude ogromna količina, s obzirom na to da su carinici i policija u protekle dve godine zaplenili oko 1,2 tone kaptagona u Nemačkoj. A to je onih tih deset odsto o kojima govori Prajsler.

Pritom Nemačka nije više samo tranzitna zemlja za tu drogu, već se ona u Nemačkoj i proizvodi. Proteklog leta BKA je otkrio jednu proizvodnju kaptagona u Regenzburgu. Sastojci su bili iz Holandije, kao i mašina za pravljenje tableta.

Biznis sa tom drogom odvija se na međunarodnom nivou i, kako su pokazala novinarska istraživanja, kompleksno je umrežen. Pritom su u Nemačkoj za to „zaduženi“ pre svega sirijski dileri, koji se međusobno poznaju, navodi istraživački tim.

Novinarima je pritom upalo u oko da, iako se širom Nemačke zaplenjuju ogromne količine kaptagona, policijske istrage i sudski procesi fokusirani su na regionalne nivoe, tako da gotovo uopšte nema istraga o mreži ili mrežama koje se iza toga kriju.

Konzumacija u Nemačkoj velika nepoznanica

Antonio Habard je bivši agent američke Agencije za suzbijanje droga, DEA i 25 godina je radio na terenu, između ostalog u Kolumbiji, Avganistanu i u afričkim zemljama. O Nemačkoj kaže: „Nijedna tranzitna zemlja neće ostati samo tranzitna.“

Habard je uveren da kriminalci deo droge koja prolazi kroz Nemačku zadržavaju u toj zemlji i prodaju je na tržištu. To nemački Ured za kriminal nije potvrdio. Do sada nije uočeno takvo tržište u Nemačkoj, navodi službenik BKS Prajsler. Habard je, međutim, pesimista: „Sve zemlje bi trebalo da zabrine uspon kaptagona.“

Novinarskom istraživačkom timu pošlo je za rukom da razgovara s jednim krijumčarem kaptagona u Nemačkoj. On tvrdi da su mu njegovi ljudi iz sirijskih i libanskih kaptagon-kartela rekli da bi iz tog područja ubuduće trebalo da u Evropu bude transportovan samo prah, a da bi zatim tablete trebalo da se proizvode i prodaju u Evropi.

Stručnjaci u međuvremenu procenjuju da prah za proizvodnju kaptagona ne stiže više samo iz Sirije i Libona, već i iz laboratorija u Holandiji i Nemačkoj. Njihove procene su da karteli tako nastoje da postanu nezavisni od vladajućih sistema u tim državama, recimo od klana sirijskog predsednika Asada.

Milijarde vredni profiti za Asada i Hezbolah

Asadov režim, prema tim procenama, godišnje zaradi i do 50 milijardi dolara na trgovini kaptagonom. I libanski Hezbolah uključen je u biznis s tom drogom. To je novac koji karteli ne bi morali da plaćaju ukoliko bi proizvodnju prebacili u zemlje poput Nemačke.

U međuvremenu su nemačke bezbednosne vlasti uvidele da svoje istrage moraju da umreže na nivou čitave države. BKA je potvrdio da je pre nekoliko meseci održan radni sastanak istražitelja BKA, pokrajinskih policijskih uprava i tužilaštava kako bi se raspravljalo o problemu kaptagona. Službenik BKA Prajsler ističe da bi vlasti morale da deluju: „Mislim da će nas tema kaptagona duže vreme zaokupljati.“

Tagovi:

Droga Kaptagon Trgovina drogom
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Donald Tramp

SAD

17.avgust 2026. Isidora Cerić

Donald Tramp prodaje svoje objave na društvenoj mreži Truth Social za 100 hiljada dolara

Kompanije sa Volstrita mogu da plate 100 hiljada dolara mesečno kako bi Trampove objave na mreži Truth Social dobile pre drugih i tako stekle prednost na finansijskom tržištu

Rusija i Ukrajina

17.avgust 2026. M. L. J.

Eksplozije oko Moskve: Najžešći napad dronovima na Rusiju od početka godine

Ukrajina je u noći na ponedeljak ispalila više od 800 dronova na Rusiju, njih oko 600 je ciljalo Moskvu. „Ovo je jedan od najmasovnijih napada dronovima u novijoj istoriji”, izjavio je moskovski guverner

Kim Džong Un Severna Koreja

Severna Koreja

16.avgust 2026. Martin Fric/DW

Ratna pomoć Rusiji donosi novac i privredni procvat malom broju građana Severne Koreje

Zahvaljujući Rusiji Severna Koreja danas ima više novca, ali novi sjaj Pjongjanga ne znači i bolji život za većinu stanovništva

Iran, SAD

Bliski istok

16.avgust 2026. Amir Soltanzadeh/DW

Može li se zaobići Ormuski moreuz?

Nafta koja jedva prolazi kroz Ormuski moreuz primorava zemlje Persijskog zaliva da preusmeravaju izvoz ka Crvenom moru, dok se razmatraju i novi naftovodi koji su i skupi i rizični

Ruski napad na Kijev

Rat u Ukrajini

16.avgust 2026. I.C.

Kijev na meti žestokih raketnih udara: Putinova odmazda nakon što je Zelenski napao rusku satelistsku mrežu

Ruske snage jutros su raketama napale Kijev, nakon što je Ukrajina prethodnog dana izvela udare na ruski vojni aerodrom i raketni centar duboko na teritoriji Rusije

Komentar
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure