img
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kriminal

Droga kaptagon pokorila je tržište i donela astronomske zarade dilerima

11. oktobar 2024, 14:52 DW
Foto: SANA via AP
Klan sirijskog predsednika Asada prema procenama, godišnje zaradi i do 50 milijardi dolara na trgovini kaptagonom
Copied

Osnovni sastojci kaptagona, amfetamin i kofein, koštaju samo nekoliko centi za jednu pilulu, pa proizvodnja 100 kilograma košta oko 50.000 evra, a na ulici ta količina vredi više od osam miliona

Za psihostimulativnu drogu kaptagon su do pre nekoliko godina znali samo insajderi u policiji, tajnim službama ili međunarodnim istraživačkim institutima. Mala tableta s upečatljivo utisnutim duplim slovom „C“ u međuvremenu je postala sinonim za jedan od najprofitabilnijih poslova u međunarodnoj trgovini drogom: jeftina u proizvodnji, skupa na ulici. Jer, osnovni sastojci, amfetamin i kofein, koštaju samo nekoliko centi za jednu pilulu.

Kaptagon – omiljen među Arapima

Ta tableta posebno je tražena u arapskom podneblju. Na ulicama Rijada, Džede ili Dubaija ona danas košta između 15 i 20 dolara po komadu. Te pilule se u tonama dopremaju u taj region, a profit od njih je ogroman. Proizvodnja stotinu kilograma kaptagona košta oko 50.000 evra, a njihova prodaja na ulici donosi više od osam miliona evra, piše DW.

Trgovina tom drogom u međuvremenu se odvija i preko Nemačke i zato se ona pojavljuje kao tema u sve više policijskih stanica. Istraživački tim novinara iz više nemačkih redakcija dve godine je istraživao na temu kaptagona i dilerske uloge u Nemačkoj. U svojim istraživanjima došli su do zaključka da će trgovina kaptagonom i njegova proizvodnja narednih godina postati ozbiljan problem za Nemačku i Evropu.

Mnogo toga je nepoznato

Luc Prajsler jedan je od onih koji se u nemačkom Saveznom uredu za kriminal (BKA) bavi istragama o krijumčarenju te droge. Pritom je samo „deset odsto onoga što mi znamo ’svetlo polje’, ostatak je ’tamno polje’“, slikovito kaže policajac. Drugim rečima, 90 odsto trgovine tom drogom policija ne uspeva da otkrije. To bi mogla da bude ogromna količina, s obzirom na to da su carinici i policija u protekle dve godine zaplenili oko 1,2 tone kaptagona u Nemačkoj. A to je onih tih deset odsto o kojima govori Prajsler.

Pritom Nemačka nije više samo tranzitna zemlja za tu drogu, već se ona u Nemačkoj i proizvodi. Proteklog leta BKA je otkrio jednu proizvodnju kaptagona u Regenzburgu. Sastojci su bili iz Holandije, kao i mašina za pravljenje tableta.

Biznis sa tom drogom odvija se na međunarodnom nivou i, kako su pokazala novinarska istraživanja, kompleksno je umrežen. Pritom su u Nemačkoj za to „zaduženi“ pre svega sirijski dileri, koji se međusobno poznaju, navodi istraživački tim.

Novinarima je pritom upalo u oko da, iako se širom Nemačke zaplenjuju ogromne količine kaptagona, policijske istrage i sudski procesi fokusirani su na regionalne nivoe, tako da gotovo uopšte nema istraga o mreži ili mrežama koje se iza toga kriju.

Konzumacija u Nemačkoj velika nepoznanica

Antonio Habard je bivši agent američke Agencije za suzbijanje droga, DEA i 25 godina je radio na terenu, između ostalog u Kolumbiji, Avganistanu i u afričkim zemljama. O Nemačkoj kaže: „Nijedna tranzitna zemlja neće ostati samo tranzitna.“

Habard je uveren da kriminalci deo droge koja prolazi kroz Nemačku zadržavaju u toj zemlji i prodaju je na tržištu. To nemački Ured za kriminal nije potvrdio. Do sada nije uočeno takvo tržište u Nemačkoj, navodi službenik BKS Prajsler. Habard je, međutim, pesimista: „Sve zemlje bi trebalo da zabrine uspon kaptagona.“

Novinarskom istraživačkom timu pošlo je za rukom da razgovara s jednim krijumčarem kaptagona u Nemačkoj. On tvrdi da su mu njegovi ljudi iz sirijskih i libanskih kaptagon-kartela rekli da bi iz tog područja ubuduće trebalo da u Evropu bude transportovan samo prah, a da bi zatim tablete trebalo da se proizvode i prodaju u Evropi.

Stručnjaci u međuvremenu procenjuju da prah za proizvodnju kaptagona ne stiže više samo iz Sirije i Libona, već i iz laboratorija u Holandiji i Nemačkoj. Njihove procene su da karteli tako nastoje da postanu nezavisni od vladajućih sistema u tim državama, recimo od klana sirijskog predsednika Asada.

Milijarde vredni profiti za Asada i Hezbolah

Asadov režim, prema tim procenama, godišnje zaradi i do 50 milijardi dolara na trgovini kaptagonom. I libanski Hezbolah uključen je u biznis s tom drogom. To je novac koji karteli ne bi morali da plaćaju ukoliko bi proizvodnju prebacili u zemlje poput Nemačke.

U međuvremenu su nemačke bezbednosne vlasti uvidele da svoje istrage moraju da umreže na nivou čitave države. BKA je potvrdio da je pre nekoliko meseci održan radni sastanak istražitelja BKA, pokrajinskih policijskih uprava i tužilaštava kako bi se raspravljalo o problemu kaptagona. Službenik BKA Prajsler ističe da bi vlasti morale da deluju: „Mislim da će nas tema kaptagona duže vreme zaokupljati.“

Tagovi:

Droga Kaptagon Trgovina drogom
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađar, Orban, kolaž

Mađarska

27.septembar 2026. I.M.

Peter Mađar: Mađarska je pod Orbanom opljačkana, odgovorni će snositi posledice

„Naša zemlja je opljačkana, ponekad veoma lukavo, uz pomoć zakona“, rekao je mađarski premijer Peter Mađar, govoreći o poslovima za koje tvrdi da su ostali bez odgovornosti

Celivanje moštiju u Rusiji

Rusija

26.septembar 2026. B. B.

Zašto Rusija u bitku šalje mrtve prinčeve i svetitelje

Slanje verske relikvije u boj može delovati neobično, ali otkako je Rusija 2022. godine pokrenula invaziju na Ukrajinu punog obima, Moskva nastoji da iskoristi svaki mogući način mobilizacije

Protest učenika u Lajpcigu protiv obaveznog vojnog roka

Nemačka

26.septembar 2026. Dijana Roščić (DW)

„Nismo topovsko meso“: Nemački đaci protestuju protiv vojne obaveze

Čak 45.000 učenika u okviru incijative „Školski štrajk protiv vojne obaveze“ demonstriralo je protiv mogućeg uvođenja vojne obaveze u Nemačkoj

Bil Gejts

Veštačka inteligencija

26.septembar 2026. B. B.

Bil Gejts: AI i zlonamerni ljudi mogu da izazovu katastrofalne posledice

„Veštačka inteligencija je svakako dovoljno moćna da pokrene događaje koji uzrokuju milijardu mrtvih“, upozorio je Bil Gejts.

Folksvagen

Automobili

25.septembar 2026. B. B.

VW povlači 900.000 automobila – zbog problema sa volanom

Prema podacima Nemačke federalne uprave za motorni saobraćaj skoro milion vozila Folksvagen i Audi u Nemačkoj moglo bi da imaju problem s volanom

Komentar
Aleksandar Vučić pred podnošenje ostavke

Komentar

Predizborna ostavka Vučić Aleksandra

Aleksandar Vučić je ostavku podneo iz marketinških razloga i skidanja formalne odgovornosti sa sebe za sve ono nemilo što bi moglo da se dogodi do 25. oktobra. Sada može da pohrli u kampanju sa etiketom da je „običan čovek“

Andrej Ivanji
Studentska lista, predaja

Komentar

Srpska politička bajka: Časni amateri protiv profesionalnih huligana

Kada je Evropa videla da je listi od 250 poslaničkih kandidata predvođenim profesionalnim političkim huliganima suprotstavljena lista od 250 političkih amatera i časnih ljudi? Zvuči kao bajka. Hoće li i ishod biti kao u bajci: pobeda dobra nad zlom?

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Oproštajni valcer u falš duru

Šta se može očekivati od Vučićevog podnošenja ostavke? Zbog čega će je građani usvojiti 25. oktobra i omogućiti mu da do mile volje pere škodu, peca i peva uz Radio Lolu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1864
Poslednje izdanje

Intervju: Milan Marić, glumac

Neće se završiti pukom promenom vlasti Pretplati se
Izbori ’26

Šta čeka Srbiju ako on postane premijer

Izbori ’26: Iz Rusije s ljubavlju

Predizborno treće oko

Mediji

Ima li života posle televizije

Požarevac pred izbore

Početak buđenja iz debele letargije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure