Vučić u Loznici: Malo o

Godišnjica „Oluje“

03.avgust 2024. T. S.

Obeležena 29. godišnjica „Oluje“ u Loznici: Dodik hvali Vučića, Vučić obećava mir

Obeležavanje godišnjice sećanja na stradale i prognane u akciji „Oluja“ održano je na stadionu „Lagator“ u Loznici. Nakon obraćanja patrijarha, profesorke Nataše Basta Đorđević i Milorada Dodika, govor je održao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić – pričao je o „Oluji“, ali i o rezoluciji o Srebrenici i napretku ekonomije. Na kraju je poručio prisutnima da ih „sve voli“

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedovic Handanović

Eksploatacija litijuma

01.avgust 2024. T. S.

Ministarstvo: Nema istraživanja litijuma u Nišu

Iz Ministarstva rudarstva i energetike tvrde da rešenja koja se tiču istraživanja litijuma u Nišu i okolini nisu važeća i da na tim lokacijama nema istraživanja ovog metala. U Nišavskom okrugu se rade geološka istraživanja mineralnih sirovina bakra i zlata na tri polja, i to u opštinama Niška Banja, Ražanj i Svrljig, kažu iz resornog ministarstva

Legenda

Jaša Bakov, olimpijac, osobenjak, svetski a naš

Prvi put je na Olimpijadi učestvovao 1936. u Berlinu i tada je postigao državni rekord u skoku motkom. Prisustvovao je Olimpijskim igrama u Tokiju zato što je jedini znao da otpeva japansku himnu. Bio je takmičar, prvak, trener, pokretač, masovik, pisac, svirao je violinu. Bio je sportska legenda

Sport i život: Olimpizam, amaterizam i grčko poreklo Evrope

31.jul 2024. Milan Milošević

Srebrni pehar vodonoše Spiridona Luisa, prvog maratonca

Kako je Spiridon Luis, nepismeni vodonoša iz Atike bez mnogo mogućnosti u životu, pobedio u prvom maratonu na Olimpijskim igrama u Atini 1896; uticao na moderni olimpizam više od bilo koga, osim Pjera de Kubertena; odbio besplatno brijanje do kraja života; uručio Hitleru grančicu mira sa svete masline u Olimpiji; vratio se u svoje selo Marusi i umro u martu 1940, nekoliko nedelja pre nego što su u Grčku upali Italijani

Duh vremena: Rađanje muzike iz grčke tragedije

31.jul 2024. Milan Milošević

San o slobodi Mikisa Teodorakisa (2)

Kao umetnik i borac, akter i žrtva, ostavio je pečat u grčkoj kulturnoj i nacionalnoj samospoznaji nakon balkanskih ratova, Velikog rata, katastrofe 1922. u Maloj Aziji, diktature Metaksasa 1936, Drugog svetskog rata (1941–44), Građanskog rata (1946–1949) i vojnog režima 1970-ih. Uvažavan je kao ikona internacionalističke levičarske poetike slobode i priznao je da je došao kraj utopije za koju se kao komunista borio celog života. Kao umetnik, u svojevrsnoj Odiseji, sakupljao je i objedinjavao rasute elemente helenizma od antike, preko Vizantije do savremenih pesnika i opore narodne umetnosti. Njega i njegovu epohu nadživelo je više od 1000 dela – od muzike sfera i opere Antigona, preko Pesme mrtvog brata do sirtakija Grka Zorbe

Beograd

29.jul 2024. B.B.

Rekonstrukcija okretnice na Zelenom vencu: Potpuna konfuzija

Logično je da se okretnica na Zelenom vencu rekonstruiše tokom letnjih meseci kada je smanjen intenzitet gradskog saobraćaja. Ali je zato 17 trasa tako nelogično izmenjeno da su putnici potpuno zbunjeni. Kuda sada idu autobusi, gde staju

Na današnji dan

28.jul 2024. Filip Švarm

Zbog čega je počeo Prvi svetski rat i šta nam to danas govori

Na današnji dan pre 110 godina počeo je Prvi svetski rat. Iz vekovne perspektive, aktualno je pitanje da li je Srbija trebala da podnese tolike žrtve – i austrougarske zločine u Mačvi i pomor od tifusa i povlačenje preko Albanije i Crne Gore do Krfa i Solunskog fronta, sve u svemu, više od milion mrtvih? Problem sa ovim pitanjem je što pretpostavlja mogućnost izbora, a njega nije bilo ni 1914, a ni kasnije

Lični stav

24.jul 2024. Goran Svilanović

Šta posle Evropskog Zelenog dogovora 2024–2029?

U oblastima energetike i klimatske politike, transporta, tehnologija, kritičnih materijala i sirovina, proizvodnji hrane, migracijama i upravljanju granicama nalazi se prostor u kome nečlanice mogu u punoj meri da se integrišu u politike i mehanizme Evropske unije

Duh vremena: Rađanje muzike iz grčke tragedije (1)

24.jul 2024. Milan Milošević

San o slobodi Mikisa Teodorakisa

Kao umetnik i borac, akter i žrtva, ostavio je pečat u grčkoj kulturnoj i nacionalnoj samospoznaji nakon balkanskih ratova, Velikog rata, katastrofe 1922. u Maloj Aziji, diktature Metaksasa 1936, Drugog svetskog rata (1941–44), Građanskog rata (1946–1949) i vojnog režima 1970-ih. Uvažavan je kao ikona internacionalističke levičarske poetike slobode i priznao je da je došao kraj utopije za koju se kao komunista borio celog života. Kao umetnik, u svojevrsnoj Odiseji, sakupljao je i objedinjavao rasute elemente helenizma od antike, preko Vizantije do savremenih pesnika i opore narodne umetnosti. Njega i njegovu epohu nadživelo je više od 1000 dela – od muzike sfera i opere Antigona, preko Pesme mrtvog brata do sirtakija Grka Zorbe

Igre XXXIII Olimpijade (1)

24.jul 2024. Robert Čoban

Gradonačelnica u Seni, surferi na Tahitiju…

Na XXXIII LOI premijerno će se održati olimpijsko takmičenje u brejkdensu, prvi put posle 100 godina biće dozvoljeno plivanje u Seni, jedriće se u Marselju, surfovati na talasima Tihog okeana na Tahitiju u Francuskoj Polineziji, a biće to i prve Igre u proteklih 40 godina na kojima ne učestvuje jedna od stalnih članica Saveta bezbednosti UN što dovoljno govori o tome gde se svet nalazi 35 godina od pada Berlinskog zida

Intervju

24.jul 2024. Milica Srejić

Pavo Marinković: Bosanski lonac je isto što i opstanak

„U Hrvatsku, na primer, sada dolaze strani radnici od Pakistana pa dalje i budale ih mlate po ulicama, ni ne pitajući se da je taj čovek možda bio lekar u Pakistanu, šta je on trebalo da napusti da bi došao ovde. Sve zato što on izgleda drugačije, zato što ne razmišljamo kako je tim ljudima“, govori u intervjuu za „Vreme“ reditelj filma „Bosanski lonac“ Pavo Marinković