img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Zapanjujuće visoke emisije sumpor-dioksida: U Srbiji najveći porast emisije u termoelektrani Nikola Tesla B

18. septembar 2024, 15:01 M.S.
Termoelektrana „Kostolac B Foto: Tanjug/Miloš Milivojević
Termoelektrana „Kostolac B"
Copied

Emisija sumpor-dioksida povećana je u celom regionu, saopštila je Mreža Benkvoč za Centralnu i Istočnu Evropu (CEE Bankwatch Network). Ova materija je jedan od proizvoda paljenja uglja i štetno utiče na zdravlje ljudi. Izaziva respiratorne i kardiovaskularne bolesti, dovodi do stvaranja kiselih kiša, a ujedno učestvuje u stvaranju sekundarnih suspendovanih čestica (PM)

Emisije sumpor-dioksida iz postrojenja obuhvaćenih Nacionalnim planovima za smanjenje emisija (NERP) u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji i na Kosovu bile su 5,7 puta više od dozvoljenih 2023. godine, saopštila je Mreža Benkvoč za Centralnu i Istočnu Evropu (CEE Bankwatch Network), piše Nova ekonomija.

U odnosu na 2022. godinu, emisije sumpor-dioksida su se povećale u celom regionu, dok su se emisije praškastih materija i azotnih oksida zanemarljivo smanjile, ali su i dalje iznad granica.

„Nivo zagađenja iz termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu nakon šest godina primene Direktive o velikim ložištima i dalje je zapanjujuće visok“, navodi mreža u novom izveštaju „Uskladiti ili zatvoriti“.

Zašto je štetan sumpor-dioksid (SO2)

Kako je „Vreme“ ranije pisalo, sumpor-dioksid (SO2), jedan od proizvoda paljenja uglja, štetno utiče na zdravlje ljudi – izaziva respiratorne i kardiovaskularne bolesti, dovodi do stvaranja kiselih kiša, a ujedno učestvuje u stvaranju sekundarnih suspendovanih čestica (PM), koje su izuzetno opasne po zdravlje ljudi.

Odsumporavanje se odvija vlažnim postupkom u kojem se koristi kreč, a proizvod toga će biti gips, što će doprineti razvoju cirkularne ekonomije.

Problemi u Srbiji

Savetnica za energetiku Jugoistočne Evrope iz mreže CEE Benkvoč Pipa Galop izjavila je da nesposobnost Evropske komisije da osigura usklađenost sa zakonodavstvom EU o kontroli zagađenja narušava imidž EU u regionu.

„U vreme kada se čini da su lideri EU uvereni u sposobnost Srbije da upravlja uticajem rudarenja litijuma na životnu sredinu, naš izveštaj pruža otrežnjujuću sliku realnosti o sprovođenju zakona o životnoj sredini u regionu“, rekla je Galop.

Najveći problem u Srbiji ostaju emisije sumpor-dioksida iz postrojenja obuhvaćenih NERP-om, koje su bile 5,4 puta veće od nacionalnih maksimalnih vrednosti.

Na nivou pojedinačnih postrojenja, najveći porast je bio u termoelektrani Nikola Tesla B, dok je najveće prekoračenje maksimalnih vrednosti imala termoelektrana Kostolac A2, koja je emitovala 10,52 puta više sumpor-dioksida nego što je dozvoljeno.

Prema Izveštaju o stanju životne sredine u EPS-u za 2023. godinu emisija materija koje utiču na kvalitet vazduha prošle godine u TE Kostolac A2 bila je oko 28 hiljada tona sumpor-dioksida, praškastih materija oko 500 tona i ugljen-dioksida oko 1,4 miliona tona. Dok je u TE Nikola Tesla B bila oko 92 hiljade tona sumpor-dioksida, praškastih materija oko 770 i ugljen-dioksida oko 7,5 miliona tona.

Emisije azotnih oksida prvi put premašile maksimalne vrednosti

Emisije praškastih materija su u Srbiji ostale ispod maksimalnih vrednosti i imaju sporu tendenciju pada, dok su emisije azotnih oksida porasle u odnosu na 2022. godinu i po prvi put premašile maksimalne vrednosti.

Termoelektrana Kostolac B, jedan od najvećih emitera sumpor-dioskida u periodu od 2018. do 2020. godine, konačno je počela da smanjuje svoje emisije u 2021. godini tokom testiranja postrojenja za odsumporavanje, ali ih je ponovo povećala na skoro 5,8 puta više od dozvoljenih maksimalnih vrednosti u 2022. i 2023. godini.

„Ovo je i dalje niže od njenih emisija u periodu od 2018. do 2020. godine, ali postrojenje za odsumporavanje se ili ne koristi redovno ili ima slab učinak“, zaključuje se u izveštaju.

Postrojenje za odsumporavanje u Srbiji

Tokom aprila ove godine u probni rad pušteno je postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova na četiri bloka u termoelektrani Nikola Tesla A u Obrenovcu. Taj projekat vredan je 215 miliona evra i finansiran je iz kredita japanske Agencije za međunarodnu saradnju.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović tada je istakla da se ovim postrojenjem smanjuje emisije sumpordioskida za 30 odsto, dok će se značajno smanjiti i emisije praškastih materija.

Emisija materija koje utiču na kvalitet vazduha u termoelektrani Nikola Tesla A tokom prošle godine bila je oko 108 hiljada tona sumpor-dioksida, praškastih materija oko dve hiljade tona i ugljen-dioksida oko 8,9 miliona tona.

Nijedna zemlja Zapadnog Balkana nije dostavila energetske i klimatske planove

U regionu je zagađenje sumpor-dioksidom iz termoelektrana na ugalj obuhvaćenih NERP-om 2022. godine bilo 5,6 puta veće od dozvoljenog.

Mreža Benkvoč podseća da je krajem 2023. godine istekao rok za zatvaranje postrojenja u režimu izuzeća zbog ograničenog veka trajanja, a nijedna termoelektrana nije prestala sa radom.

U izveštaju se izražava posebna zabrinutost što nijedna od zemalja Zapadnog Balkana nije dostavila svoje konačne Nacionalne energetske i klimatske planove Energetskoj zajednici do roka u junu 2024. godine.

Izvor: Nova ekonomija

Tagovi:

Životna sredina Termoelektrane Sumpor-dioksid
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Biznis

16.novembar 2026. M. L. J.

Sukob interesa u stečaju Alta banke: Porodica direktorke AOD povezana sa kreditima

Dever direktorke Agencije za osiguranje depozita u Alta banci podigao je tri kredita ukupne vrednosti 1,6 miliona evra, za koje garantuje i njen suprug, piše Forbs. Agencija je imenovana za stečajnog upravnika banke

Putnički voz Soko na stanici

Voz

15.novembar 2026. M. L. Janković

Brzi voz Beograd–Budimpešta: Hoće li Mađari ikada pustiti u rad kinesku prugu

Putnički vozovi između Beograda i Budimpešte trebalo je da krenu još u februaru 2026. godine, ali su rokovi više puta pomerani. Ko je nepoverljiv? Da li Mađari „dlaku u jajetu“ ili samo ukazuju na brojne nepravilnosti u kineskom poslu?

Dva traktora sa tanjiračom na njivi

Poljoprivreda

15.novembar 2026. M. L. J.

Glamočić: Nema novca za drugu ratu subvencija po hektaru

Ministar poljoprivrede u tehničkom mandatu tvrdi da raspisivanje poziva bez obezbeđenog novca ne bi bilo u skladu sa zakonom, dok Studentska lista navodi da subvencije za ratarsku proizvodnju nisu isplaćene

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Vesti

15.novembar 2026. M. L. J.

Studenti objavili ekonomski plan: Šta će menjati?

Studentska lista objavila je program „Privreda i finansije“, u kojem najavljuje velike promene

Komentar
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure