img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Životna sredina i zdravlje

Zagađenje arsenom izaziva razna oboljenja, a Termoelektrane u Srbiji njegovi su glavni emiteri

14. март 2024, 15:56 S.Z/Klima101
Foto: M. Milenković
Copied

Lignit koji koristimo u energetici ubedljivo je najveći izvor arsena u našim vodama, vazduhu i zemljištu, pokazuju podaci Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA). Ovo zagađenje izaziva oboljenja od raka do dijabetesa

Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA), upravlja različitim bazama podataka o izvorima zagađenja u Srbiji.

Jedna takva baza je i nacionalni registar izvora zagađivanja koji se odnosi na emisije u vode.

U njemu se, u formi tabele, mogu naći izlistani prijavljeni izvori emisija u vode širom Srbije, od hlorida, fluorida i nitrata do ređih, ali potencijalno opasnijih materija kao što su kadmijum ili arsen.

Prema ovim podacima, ubedljivo najveći emiter arsena u vode Srbije su naše termoelektrane. Ovo zagađenje izaziva razna oboljenja od raka do dijabetesa.

Eksploatacija i sagorevanje lignita krivo je za gotovo 98 odsto industrijskih emisija arsena u naše vode. Ali ni ova brojka, koliko god velika bila, nije dovoljna ako želimo

TENT A i B najveći industrijski zagađivači

Podaci pokazuju da su termoelektrane, a posebno TENT A i B, najveći industrijski zagađivači voda u Srbiji za čitav niz polutanata, uključujući tu i cink, hloride, kadmijum, azot, fosfor…

Međutim, one su najveće samo među industrijskim izvorima zagađenja. Posebno kada su u pitanju elementi kao što su hlor, fosfor i azot, najveći zagađivači voda u Srbiji su zapravo komunalne otpadne vode u velikim gradovima (Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac).

Tu se možda i najbolje vide posledice činjenice da gradovi u Srbiji nemaju sisteme prečišćivanja otpadnih voda.

Ali kada su u pitanju materije koje se ne mogu tek tako naći u komunalnim otpadnim vodama, kao što je arsen, situacija je bitno drugačija.

Srpske termoelektrane stvaraju nešto više od 10.000 kilograma arsena godišnje koji, posle sagorevanja lignita, završava u našim rekama i jezerima.

Za razliku od emisija u vode, emisije arsena u vazduh i zemljište je po prirodi stvari daleko teže ispratiti, i podataka je manje.

Mada SEPA u svojim izveštajima o kvalitetu vazduha objavljuje i rezultate ispitivanja sastava čestica (konkretno, koncentracije olova, arsena, kadmijuma i nikla), u pitanju su ograničeni uzorci, i to isključivo čestica PM10. Pa ipak, u poslednjem izveštaju merene srednje godišnje vrednosti koncentracija arsena u PM10 pokazala su prekoračenja na dve merne stanice u Beogradu.

Elektroprivreda Srbije već godinama dobija žalbe, prijave i tužbe

Kada je u pitanju zemljište, izvore zagađenja je još teže pratiti, a zvaničnih podataka je još manje.

Ali primera radi, Elektroprivreda Srbije već godinama dobija žalbe, prijave, pa i tužbe, kao što je ona koju su 2021. podneli meštani naselja Veliki Crljeni (gde se nalazi termoelektrana „Kolubara”), između ostalog, zbog registrovanih prekoračenih koncentracija arsena u više uzoraka zemljišta u naselju.

Ono što nedostaje su detaljna istraživanja koja bi nam pokazala razmere problema, posebno kada su u pitanju koncentracije arsena u česticama PM 10 i PM 2,5.

Tagovi:

Arsen Termoelektrane Zagađenje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Blokada KCB-a

18.јул 2025. N.M.

Interventna jedinica policije odblokirala Kulturni centar Beograd

Jedinica interventne policije odblokirala je Kulturni centar Beograd (KCB). Pripadnici IJP su obili vrata na ulazu u KCB u Kolarčevoj ulici

Presuda za tragediju u Novom Sadu

18.јул 2025. I.M.

Država i „Infrastruktura železnice Srbije“ plaćaju odštetu porodicama nastradalih

Gotovo godinu dana nakon tragedije u kojoj je 16 ljudi izgubilo život pod ruševinama nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici, Viši sud je doneo presudu kojom utvrđuje odgovornost države i železnica, i dosuđuje milionske iznose odštete članovima porodica nastradalih

Godišnjica tragedije

18.јул 2025. Novak Marković

Dvanaest godina bez pravde: Sećanje na Andreu Bojanić, bez memorijalne blokade

Andrea Bojanić stradala je na današnji dan pre 12 godina kada je na nju autom naleteo Aleksandar Mitrović, sin vlasnika TV Pinka Željka Mitrovića. Zbor građana Konjarnika najavio je jutros memorijalnu blokadu, ali je ista otkazana po želji Andreine majke

Univerzitet u beogradu

18.јул 2025. I.M.

Đokić sa britanskim zvaničnicima: Univerzitet u Beogradu kao stub regionalne saradnje

Na sastanku sa predstavnicima Velike Britanije, rektor Vladan Đokić istakao je ulogu Univerziteta u Beogradu kao ključne institucije u okviru Berlinskog procesa, posebno u segmentima obrazovanja, istraživanja i saradnje sa dijasporom

LGBTQ+

18.јул 2025. Novak Marković

Pretnje smrću aktivistima Prajd karavana na jugu Srbije

Udruženje „Da se zna!“ upozorilo je da im je upućeno na hiljade poruka pretnji, uvreda i govora mržnje od trenutka kada su najavili „Prajd karavan“ u Nišu i Leskovcu

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure