img
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Životna sredina

Otpadne vode u Srbiji: Nedostatak školovanog kadra veći problem od novca

16. jun 2023, 19:29 Z.S.
Foto: Marija Janković
U Srbiji se prečišćava tek 20 odsto otpadnih voda
Copied

O značaju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za portal “Vremena” govorio je profesor na Tehnološko-metalurškom fakultetu u Beogradu prof. dr Dragan Povrenović. Kako kaže, Srbiji je pre svega neophodna kadrovska analiza i plan za budućnost, kao i podizanje svesti građana o ličnoj odgovornosti

Problem kanalizalizacione mreže je jedna od slabih tačaka Srbije, a na njegovo rešenje čeka se već godinama. 

Prema poslednjim dostupnim podacima godišnjeg izveštaja Agencije za zaštitu živodne sredine, nešto više od trećine domaćinstava u Srbiji je bez kanalizacije. Najveći procenat priključenih na kanalizaciju je u Beogradu 89,1 odsto, a najmanji u regionu Južne i Istočne Srbije, gde svako drugo domaćinstvo koristi septičke jame.

Prema istraživanju Vojvođanskog istraživačko-analitičkog centra (VOICE) otpadne vode iz više od polovine domaćinstava ispuštaju se u septičke jame, koje potom, u najvećem broju slučajeva svojim cisternama crpe privatnici. Gde na kraju završavaju, uglavnom nije poznato.

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić najavio je u aprilu nastavak projekta „Čista Srbija“ vrednog 3,5 milijarde evra, kojim je predviđena izgradnja kanalizacione mreže ukupne dužine 5.206.679 metara i 165 postrojenja za preradu otpadnih voda na 77 lokacija, kao i sanacija, rekonstrukcija, rekultivacija i izgradnja centara za upravljanje čvrstim komunalnim otpadom u Nišu, Kragujevcu, Kraljevu i Pančevu, pisale su Novosti. 

Uzročno posledični problem 

O značaju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za portal “Vremena” govorio je profesor na Tehnološko-metalurškom fakultetu u Beogradu prof. dr Dragan Povrenović. 

Beograd, u kome živi više od dva miliona stanovnika, nema postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda koje se ulivaju u Dunav.  U Srbiji samo 20 odsto opština ima postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda, dok ih nemaju ni drugi veliki urbani centri pored glavnog grada, Novi Sad i Niš. 

“Pošto je ovo apsolutno problem čitave države, onda se to mora posmatrati u celini, novac koji se ulaže u rešavanje ovog problema pripada ravnomerno svakom stanovniku Srbije, ma gde da živi”, kaže prof. dr Povrenović.

Trenutne količine komunalnih otpadnih voda koje se prikupljaju kod nas su na nivou oko 40 kubnih metara u sekundi, što odgovara prosečnom proticanju Južne Morave kod Aleksinca. 

“Iz ovoga je lako zaključiti da bi veći gradovi u priobalju Dunava trebalo da budu rešavani na kraju, nakon što izgradimo prečistače duž svih drugih ugroženih reka, posebno Moravskog sliva, kao žile kucavice cele Srbije. To pokazuje da je Beograd poslednji grad u Srbiji koji bi trebalo da dobije postrojenje za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda, a Novi Sad pretposlednji. Lako je zaključiti koliko je Nišava kod Niša ugroženija otpadnim vodama, nego što je to Dunav kod Novog Sada”, objašnjava prof. dr Povrenović.

Tek nekoliko procenata od ukupne količine otpadnih voda se prečišćava

Neophodno je imati na umu, kaže prof. dr Povrenović, nedostatak stručnog kadra u Srbiji. 

“Zbog toga se u prošlosti odustajalo od izgradnje postrojenja, uz izgovor da nema sredstava, a što je još mnogo gore, nema ni dovoljno stručnog kadra koji bi ta postrojenja održavao u radnom režimu. Pošto se mahom radi o biološkom prečišćavanju otpadnih voda, neophodno je čitav sistem održavati u životu, pa male greške mogu dovesti do neželjenih efekata i na kraju, prestanka rada sistema. U ranim osamdesetim bio je jedan talas izgradnje različitih postrojenja širom naše zemlje, ali čim su puštena u rad i kada ih je bilo potrebno održavati u funkciji, mi to nismo umeli da uradimo, pa otuda imamo mnoge ‘spomenike’ koji svedoče o našem odnosu prema samima sebi, jer smo ih mi svi platili i pustili da propadaju.

Sa druge strane, nije bilo pozitivnog pritiska koji bi naterao sve odgovorne da se ovim problemom bave na način da se o svakom uloženom dinaru vodi računa. Tek pod pritiskom spolja i našim težnjama da ne budemo na začelju evropskih zemalja u ovom kontekstu, ponovo se više govori o ovom problemu i pokušava se da se poboljša situacija. Tu dolazimo do toga da se i danas kaže da određeni grad ‘dobija’ postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Kada se god nešto dobije, a ne zaradi, onda se to i ne čuva kako bi trebalo”, kaže prof. dr Povrenović.

U ovom trenutku, kako kaže prof. dr Povrenović imamo oko 47 postrojenja u kakvoj takvoj funkciji, ali je poseban problem da je većina od njih premašila amortizacioni period i potrebne su ozbiljne rekonstrukcije ili gradnja novih postrojenja.  Sve u svemu, gotovo 85 odsto nastalih komunalnih otpadnih voda nismo ni dotakli.

“Pre svega potrebno je napraviti popis stručnog kadra koji se sa ovim problemima može uhvatiti u koštac i obavezati ‘donosioce odluka’ da prethodno moraju imati stručne analize, na osnovu kojih donose odluke, jer najčešće nemaju niti znanja niti dodirnih tačaka sa tom materijom. Kao primer, navešću slučaj jedne lokalne samouprave koja je uredno potrošila državni novac za kupovinu određene, u tom trenutku, savremene opreme iz inostranstva, doneli je na ledinu u svom ataru, a onda se obratili za pomoć da im se objasni šta su to kupili?! Nisam siguran da su je i do danas upotrebili?!

Ustaljena mantra da mi stalno nešto treba da ‘dobijemo’, a ne da zaradimo i dovodi do toga da donosioci odluka olako tome pristupaju, biraju rešenja u sklopu drugih interesa, a ne interesa države, štednje, efikasnosti i opšteg dobra.”

Deficit diplomiranih inženjera tehnologije u oblasti prečišćavanja otpadnih voda

Srbiji su trenutno neophodni elmentarna kadrovska analiza i plan za budućnost.

„Pre bilo čega drugog, potrebno je vratiti model stipendiranja studenata od strane lokalnih samouprava, koji će imati obavezu rada određenog broja godina, kako bismo imali kadar koji će upravljati novim postrojenjima. Samo za obuhvat već znanog projekta ‘Čista Srbija’, koji finansiraju Kinezi, ali ne kao poklon, već kao nešto što ćemo mi sa kamatom morati da vratimo, potrebno je najmanje 300 diplomiranih inženjera tehnologije u oblasti prečišćavanja otpadnih voda,  a mi nemamo ni 30 odškolovanih godišnje u celokupnoj oblasti inženjerstva zaštite životne sredine“, kaže prof. dr Povrenović.

Moramo čuvati vodu 

Istovremeno, stanovništvo mora biti svesno da niko neće doći iza njih i počistiti, već svako to mora iza sebe uraditi i izdvojiti potrebna sredstva.

„Jednostavno, čekamo da to neko drugi umesto nas uradi. Da bi se sve to predupredilo kako je jedino moguće, država bi, uopšte u rešavanju problema vodosnabdevanja i prečišćavanja otpadnih voda, trebalo da formira svoje javno preduzeće, kao što je to EPS, Pošta Srbije, Skijališta Srbije ili neko drugo, koje bi imalo zadatak da na nivou čitave države, donosi stručne odluke, pravi planove i odobrava investicije, po principu poštovanja prioriteta, uz maksimalno vođenje računa da ceo sistem efikasno i kontrolisano radi. To je pitanje, pre svega, bezbednosti građana Srbije, posebno u vremenima koja dolaze, jer Srbija nije bogata vodama i ono što imamo moramo maksimalno čuvati“, upozorava prof. dr Povrenović.

Z.S.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

otpadne vode kanalizaciona mreža dragan povrenović
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

SPC: Zabrinutost zbog zakona o kulturnom nasleđu koji je usvojila Skupština Kosova

Skupština Kosova je usvojila nacrt zakona o Centralnom inspektoratu za kulturno nasleđe bez konsultovanja sa Srpskom pravoslavnom crkvom

Dina Vučinić na konferenciji za novinare u prostorijama SNS-a

Vesti

21.novembar 2026. A.M.

Brat Dine Vučinić nije dolazio na posao više od 10 godina, pa dobio otkaz

Brat predsednice novosadskog gradskog parlamenta dobio je otkaz na „Novosadskom sajmu” nakon što na posao nije dolazio više od 10 godina

Poslanici Studentske liste u Skupštini Srbije

Vesti

21.novembar 2026. B. B.

Bakić: SL ima kandidata za predsednika Srbije, ime još nećemo otkriti

Šef poslaničke grupe SL Jovo Bakić kaže da SL ima kandidata za predsednika Srbije, uz ocenu da SNS nema odgovarajućeg kandidata i da je svesna da bi njen rezultat na predsedničkim izborima bio znatno lošiji nego na parlamentarnim

Zvučni top kod Skupšrine Srbije 15. marta 2025.

Vesti

21.novembar 2026. B. B.

Srbija do 15. januara treba da se izjasni o „zvučnom topu“

Uprkos iskazima više od 150 građana datim tužilaštvu i brojnim podnetim krivičnim prijavama, tužilaštvo je predmet „zvučni top“ okončalo službenom beleškom, o kojoj oštećeni i podnosioci prijava nisu bili obavešteni

Vlada Srbije

Vesti

21.novembar 2026. B. B.

Vlada Srbije se smanjuje: Nema više „bez portfelja“?

Studentska lista najavljuje manji broj ministarstava i ukidanje pojedinih funkcija ministara bez portfelja

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure