Nakon što su kandidati Aleksandra Vučića doživeli debakl na izborima u Visokom savetu tužilaštva 23. decembra, podnosi se veliki broj prigovora na proces. Cilj je da se izbori ponište
Nakon što su njihovi kandidati doživeli debakl, odnosno nisu dobili poverenje kolega koji su direktnim putem birali članove VST-a, podnosi se veliki broj prigovora na proces, čiji je cilj da se ponište izbori koji su održani u utorak, 23. decembra, saznaje „Vreme“.
Nakon izbora tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva Branko Stamenković je rekao za “Vreme” da nije bilo nikakvih nepravilnosti, ali da jeste bilo pokušaja opstrukcije kakvo je dojava o bombi u Katanićevoj ulici, gde je sedište beogradske apelacije.
„Tu su bila sva izborna mesta za beogradsku apelaciju. Tužioci iz Valjeva, Smedereva, Pančeva došli su danas u Beograd da glasaju, i to na svim nivoima. I eto slučajnosti, da se dojavilo da je bomba baš u Katanićevoj ulici. Ja u te slučajnosti ne verujem i mislim da je to bio pokušaj opstrukcije. Mogu da pohvalim biračke odbore koji su radili u zgradi, kao i predsednicu Drugog osnovnog suda. Svi su krajnje pribrano nastavili dalje sa izbornim procesom“, ocenio je Stamenković.
Inače, izborna komisija VST-a je nakon izbora dostavila Zapisnik o utvrđivanju rezultata izbora, a on je danas usvojen jednoglasno.
Zapisnikom je utvrđeno da je u biračke spiskove bilo upisano 762 tužilaca, a da je svoje izborno pravo iskoristilo njih 740. Utvrđeno je da je bilo 716 važećih glasačkih listića, 22 neupotrebljenih i 24 nevažećih.
Za kandidata na kandidacionoj listi Vrhovnog javnog tužilaštva glasalo je ukupno 12 birača ili 92,31 odsto.
Za kandidate na kandidacionoj listi Apelacionih javnih tužilaštava, Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i Javnog tužilaštva za ratne zločine glasalo je ukupno 67 birača ili 98,53 odsto.
Za kandidate na kandidacionoj listi Viših javnih tužilaštava glasalo je 225 birača ili 96,57 odsto.
Za kandidate na kandidacionoj listi Osnovnih javnih tužilaštava glasalo je 436 birača ili 97,32 odsto.
Zvanični rezultati izbora
Kandidat na kandidacionoj listi Vrhovnog javnog tužilaštva i javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva, Jasmina Stanković, dobila je 12 glasova, tj. 100 odsto od birača koji su iskoristili svoje izborno pravo.
Kandidat na kandidacionoj listi Apelacionih javnih tužilaštava, Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i Javnog tužilaštva za ratne zločine i javni tužilac Apelacionog javnog tužilaštva u Beogradu, Radmila Jovanović, dobila je ukupno 45 glasova ili 67,16 odsto, dok je kandidat na istoj listi i javni tužilac Apelacionog javnog tužilaštva u Novom Sadu, Zoran Vucelja, dobio 20 glasova ili 29,85 odsto, od birača koji su iskoristili svoje izborno pravo.
Kandidat na kandidacionoj listi Viših javnih tužilaštava i javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Šapcu, Boris Majlat, dobio je ukupno 109 glasova ili 48,44 odsto, dok je kandidat na istoj listi i javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, Nikola Uskoković, dobio 105 glasova ili 46,67 odsto od birača koji su iskoristili svoje izborno pravo.
Kandidati na kandidacionoj listi Osnovnih javnih tužilaštava, i to kandidat i javni tužilac Drugog osnovnog javnog tužilaštva, Predrag Milovanović, dobio je 141 glas ili 32,34 odsto, kandidat i javni tužilac Prvog osnovnog javnog tužilaštva, Jovana Komnenović, dobila je 123 glasa ili 28,21 odsto, kandidat i javni tužilac Trećeg osnovnog javnog tužilaštva, Boris Pavlović, dobio je 118 glasova ili 27,06m odsto, i kandidat i javni tužilac Prvog osnovnog javnog tužilaštva Nikola Stojanović dobio je 43 glasa ili 9,86 odsto, od birača koji su iskoristili svoje izborno pravo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Na koji način se izjava o Srbiji kao protupožarnoj “velesili” savršeno uklapa u Vučićevu propagandu? Kako je požar u Deliblatskoj peščari osvetlio svu disfunkcionalnost režima? Zbog čega se na jednom kraju zemlje slavilo, pjevalo i klicalo predsjedniku, a na drugom gorele stotine hektara šume? Kakve poruke šalje režimska propaganda i što građani vide vlastitim očima? I zbog čega narod nije amorfna masa, nesposobna da sama kroji svoju sudbinu
Višegodišnji život u uslovima kriminalizovanih političkih i državnih institucija, kao i kriminalizacija javnih finansija i privrede negativno utiču na društveni mentalitet i menjaju sistem vrednosti. Mnogi građani prihvataju opštu kriminalizaciju kao novu normalnost. Mnogi stiču utisak da njihov opstanak suštinski zavisi od vladajuće garniture i da će im primanja biti ugrožena ukoliko dođe do smene
U muzičkom smislu, Furtvenglerov duh je i dalje potpuno živ. Za moralni i politički bi svako od nas trebalo da potraži svoje odgovore, pošto, bez obzira na stanje političkih borbi, svako mora da brani stare i gradi nove kulturne i estetičke vrednosti. Hvala Harvudu što nas je na to podstakao i što sam ne nudi nikakve konačne odgovore. A pitanje je – nije zgoreg ponavljati – kratko: svodi li se umetnost na neku drugu dimenziju (političku, psihoanalitičku, obrazovnu, religijsku, moralnu) ili potiče iz posebnog sveta i jedino u njemu može istinski da obitava
Novi talas nasilja potresa Haiti nakon što su naoružane bande u napadu na Kenskof ubile najmanje 50 ljudi, uključujući petoro dece, i otele još 50 osoba. Ujedinjene nacije upozoravaju da bande pokušavaju da prošire kontrolu na ruralna područja oko Port-o-Prensa
Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike
Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim
Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.