Povezujući jednu od najmračnijih stranica ljudske istorije sa tehnološkom revolucijom današnjice, papa Lav XIV upozorava da se svet nalazi pred novom moralnom raskrsnicom. Ključno pitanje nije šta veštačka inteligencija može da uradi, već ko njome upravlja i u čijem interesu
Ako vas je zbunila reč iz naslova, u pravu ste, takva reč ne postoji. Ali bi mogla da se uspostavi kao četvrti oblik odnosa prema religiji, pored vernika, ateista i agnostika. To bi bili ljudi koji na religiozan način doživljavaju računare i ono što nam oni omogućavaju, na prvom mestu veštačku inteligenciju.
Upravo na takve nas je upozorio papa Lav XIV u ponedeljak 25. maja u svojoj enciklici o veštačkoj inteligenciji, takoreći “obavezujućem uputstvu” za sveštenstvo i vernike.
Veštačku inteligenciju moramo razoružati, poručio je papa upozoravajući da nas ona trenutno vodi ka “digitalnom ropstvu”. Reči su jake, kako je i sam priznao, ali su namerno izabrane. Jer trenutak, kaže papa, traži reči koje mogu da privuku pažnju. Enciklika mora da bude optimizovana za internet pretraživače, reklo bi se.
Njegova enciklika Magnifica Humanitas bavi se veštačkom inteligencijom, ali i jednim od najmračnijih istorijskih nasleđa, ropstvom. Papa je u ime Katoličke crkve zatražio oproštaj zbog patnji, poniženja i eksploatacije koje su trpeli milioni ljudi. Tu istorijsku temu povezao je sa današnjim digitalnim dobom. Upozorio je da se čovečanstvo ponovo nalazi pred moralnom raskrsnicom: da li ćemo novu tehnologiju koristiti za oslobađanje čoveka ili za stvaranje novih oblika zavisnosti, kontrole i nejednakosti.
To je možda najvažniji deo ove poruke. Problem veštačke inteligencije nije samo u tome šta ona može da uradi. Problem je u tome ko je kontroliše, ko od nje zarađuje, ko postavlja pravila i ko plaća cenu.
Nekoliko stvari posebno se izdvaja. Prvo je ukazivanje na ljude koji upravljaju digitalnim sistemima, podacima i infrastrukturom. To više nisu države sa demokratskim mehanizmima kontrole, već malobrojne kompanije čiji rad izmiče društvenom nadzoru i proizvodi nove zavisnosti, isključenja, manipulacije i nejednakosti.
Drugo je korišćenje veštačke inteligencije u ratu. Papa poručuje da nijedan algoritam ne može rat učiniti moralno prihvatljivim. Naprotiv, smanjivanje ljudske kontrole nad oružjem može da učini sukobe bržim, hladnijim i bezličnijim. Ako se žrtve pretvore u podatke, a odbrana u predviđanje pretnji, prag za upotrebu sile postaje niži. Naročito za one koje VI već čini nesrazmerno silnijima.
Zato “razoružavanje” veštačke inteligencije ne znači odbacivanje tehnologije, već oslobađanje tehnologije od logike trke u naoružanju, profita po svaku cenu i dominacije nad čovekom. VI ne treba da bude gospodar, već alat. Ne zatvoreni sistem moći, već predmet javne rasprave, poručuje papa.
On se naročito osvrnuo na iluzije koje VI stvara, video-prikaze koji mešaju stvarnost i fantastiku na manipulativan način, upozoravajući da se to može dramatično zloupotrebiti naročito u politici.
Zato moramo raditi zajedno sa diveloperima na etičkim pitanjima VI, poručio je papa koji je već u komunikaciji sa Guglom, Majkrosoftom, ali i Antrofikom, čiji je suosnivač Kristofer Ola prisustvovao predstavljanju prve enciklike ovog pape.
Nije navedeno da li je papa Lav tokom sastavljanja enciklike koristio veštačku inteligenciju. Ovo nije cinizam. Jer ako je jeste koristio, to bi bio najbolji primer da ona može da posluži da čovečanstvu bude bolje.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zašto je svako ko se bavio upotrebom neutvrđenog tipa akustičnog oružja na studentskom protestu 15. marta postao neprijatelj države, terorista i atentator na Vučića? Zbog čega bi i Berija pozavidio Biji na ovoj operaciji? Kako režim u Beogradu 2026. nastoji stvoriti atmosferu nalik na onu iz Moskve 1937
Podaci Vrhovnog javnog tužilaštva pokazuju da poslednjih godina raste broj zahteva koje tužioci upućuju policiji radi prikupljanja potrebnih obaveštenja, ali da odgovori na te zahteve sve češće izostaju. Reč je o prvoj i jednoj od najvažnijih radnji u predistražnom postupku, bez koje tužilaštvo u mnogim slučajevima ne može da nastavi istragu
Zašto su se na meti režima, pored studenata, našli verbalni delinkventi – analitičari, stručnjaci i novinari? Kako je Više javno tužilaštvo u svom saopštenju donelo presudu da su studenti sami sebe streljali zvučnim topom? I kako je Vučić tvrdio da Srbija uopšte nema zvučne topove, a ispostavilo se da ih ima, kao što je odmah posle pada novosadske nadstrešnice tvrdio da “jedino ona nije renovirana”, pa se brzinom svetlosti na društvenim mrežama utvrdilo da to nije istina? Na koji je način aktivirana medijska bomba u režimskim medijima sa unapred spremljenim spiskovima ljudi koji su učestvovali u “zaveri” i koje treba utući? I da li je reč o pokušaju zabrane studentskog pokreta
Pošto tužilac u Srbiji ne može da optuži osobu koja se kolima zaleće u građane, gledaoci RTS-a mogu videti kako se pred kamerama obesmišljava ta pravna institucija
Srbija će sačuvati mir, lokalni funkcioneri moraju da razgovaraju sa narodom ili će biti smenjeni, ekonomija raste brzo, žele da nas sruše jer Srbija grabi napred, nema više straha od “blokadera”, predsednik je žrtva, biće veće plate i penzije. Na osnovu iskustva, po svoj prilici ovako će izgledati Vučićeve poruke na predstojećem mitingu
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.