img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Živeti u kontradikcijama

26. фебруар 2025, 23:52 Dragan Ilić
Copied

U istoj rečenici, vlast se zahvaljuje za milione dolara pomoći i optužuje USAID da radi na rušenju države Srbije

Protivrečnost ili kontradikcija je jedan od temeljnih pojava u matematici i filozofiji. Matematički, to je rezultat dokaza kojim se pobija prvobitna hipoteza. U filozofiji je jedan od temeljnih principa prema kojem je nemoguće da “ništa ne može istovremeno biti i ne biti”, odnosno jedna tvrdnja ne može istovremeno biti istinita i lažna. U društvenim teorijama, protivrečnost dovodi do suštinskih društvenih promena, jer je u svojoj biti neodrživo stanje. Naše društvo je tokom tranzicije prepuno kontradikcija, ali je poslednjih godina naš politički i medijski prostor zapravo njima obeležen. Delom su izazvane ubrzavanjem promena u savremenom svetu, koji zahteva prilagođavanje, ali su mnogo više pod uticajem dnevnopolitičke medijske manipulacije vlasti koja ima samo jedan cilj – samoodržanje. U tom slučaju, putem medija, a naročito televizije, vi sve češće pod pritiskom činjenica menjate iskaze bez obzira što su kontradiktorni. Logika bledi, racionalno rasuđivanje nestaje, ostaje samo manipulacija kao uvod u poslednji čin – primenu brutalne sile u otvorenoj diktaturi.

Karakterističan primer TV kontradikcije je svakako pojavljivanje najviših predstavnika vlasti (Brnabić, Vučević) i njihovog ograđivanja od saradnje sa USAID-om, ili konkretnije organizacijom Naled. Sajt Skupštine Srbije napravljen je parama USAID-a, samo je njihov znak preko noći volšebno nestao. U istoj izjavi, u istoj rečenici, vlast se zahvaljuje za milione dolara pomoći, ali istovremeno optužuje tu organizaciju da radi na rušenju države Srbije. Dok ovo pišem, Tužilaštvo upada u NGO organizacije, a najviše novca su dobile državne institucije i agencije. Zapravo, bilo bi jednako zanimljivo proveriti kako je vlast trošila američke pare punih 18 godina.

Logici prkosi i najava sednice Skupštine, na kojoj je sporan redosled tačaka u dnevnom redu zasedanja. Naime, Skupština bi trebalo da konstatuje i usvoji ostavku Miloša Vučevića, ali i da usvoji zakone koje je ta vlada u ostavci predložila. Ako prvo usvoji ostavku, što bi bilo logično, zakoni bi sačekali novi saziv Skupštine. Radi se o onom famoznom Zakonu o kreditima za stanove za studente, takoreći čedu Aleksandra Vučića. Ako se konstatuje klinička smrt vlade, Skupština će razočarati Vučića. Ukoliko svojim samrtnim dahom, prvo usvoje Zakone, a zatim se samougase kao Ali Riza u turskoj seriji Kad lišće opada, biće srećan Vučić, a neki drugi politički fikus iz SNS sastaviće novu vladu. Nažalost, Zakon o transplantaciji, na koji čeka više od 2000 ljudi, ovako je ispratio bar dve ili tri vlade. To nam izgleda nije bio prioritet. Hoće li Vučevićeva vlada i skupštinska većina skupiti poslednje atome snage kao Bata Živojinović u partizanskim filmovima, kada smrtno ranjen odvede sa sobom u smrt diviziju Nemaca, videćemo uskoro.

Toliko je događaja a samo jedna glava, pa se i Predsednik zbunio. Ujedinjene nacije su na glasanje dale dve Rezolucije o ratu u Ukrajini koji traje već tri godine. Srbija je bila uzdržana pri glasanju o američkoj, a glasala je za evropsku. Vučić je građanima objasnio da je u pitanju greška, trebalo je da budemo uzdržani na oba glasanja. Ispade da smo za nastavak rata. Istini za volju, ova kontradikcija je nastavak one da podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine, prodajemo im municiju (indirektno), a Rusiju smatramo prijateljima i zaštitnicima Kosova i ne uvodimo im sankcije. Kako onda da glasamo, razumem što su tamo bili zbunjeni.

Predsednik je takođe bio kontradiktoran po pitanju pada nadstrešnice u Novom Sadu tokom emisije “Epilog” na televiziji Insajder. Kako je rekao: “Nije urađena konstrukciona rekonstrukcija”. Ovde moram da se ogradim od tumačenja izjave jer je, jednostavno, ne razumem. Takođe bih primetio kontradiktornost prilikom napada na Brankicu Stanković, još pre emisije, a naročito posle nje. Napadali su je sa tabloidnih režimskih televizija, ali i iz opozicije optužujući je za izdaju. Posebno je zanimljivo što se napadima pridružio i Nemanja Šarović, koji na mitinzima SNS-a razgovara sa dojučerašnjim biračima njegove Srpske radikalne stranke. On kaže da je otišao iz radikala kada su se pokvarili. A kada su to bili dobri, kada su Brankici i celoj opoziciji pretili likvidacijom? Danas ova kontradikcija važi za opozicionu uzdanicu i simbol slobodnog novinarstva.

Ministarka prosvete kaže da škole redovno rade, samo što znamo da deca ne idu u školu. Nije ovde problem u brojanju, već u prihvatanju realnosti, dakle, imamo primer prosvetno-matematičke kontradikcije. Osećam protivrečnost i u najavi ministarke da će plate biti umanjene, ali da to nije kazna za prosvetne radnike u štrajku.

Izbor gradonačelnika u Novom Sadu pokazao je dve paralelne realnosti, što bi rekao onaj gospodin iz SPC. U sali sve jednoglasno, ispred zgrade kao na torti, prvo kordon policije, pa brašno, jaja i farba, onda poslanici opozicionih stranaka i građani. To nije sve, između su se našli profesori i studenti kao mirovne snage, pa jedan policajac spusti štit i dobije aplauz. Građani vraćaju štit koji su oteli, studentkinja dobije od policije flašu sa farbom u lice, a kao kolateralna šteta jajima su pogođeni opozicioni političari i novinari. U sali među poslanicima lice koje je pre dva meseca napalo kamermana Euronews televizije. Ne seća se guranja, niti Vučića, koji se kasnije pojavio ispred stranačkih prostorija.

Na kraju, beogradska saobraćajna kontraverza u vidu semafora na Autokomandi i ukinutog pešačkog prelazi na Terazijama. Građani su nastavili da prelaze ulicu gde je bila zebra, na sopstveni rizik, a saobraćajna policija je insistirala da se semafori ugase da bi se sprečio kolaps koji se desio prvog dana. Sve je teže bezbedno pešačiti ili voziti Beogradom.

Ne pitajte me koliko dugo možemo prkositi razumu, jer odgovor može biti razočaravajući.

Psihopatologija nas uči da se u teškim oblicima bolesti ljudi naviknu na svoju bolest i više ih ništa ne žulja, što prilično liči na raspolućenu realnost koju nam serviraju državni mediji.

Tu je sve moguće.

Tagovi:

Televizija

Octo Tags:

  • Mediji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
U saobraćajnoj nesreći kod Sremske Mitrovice poginulo je troje ljudi, radnika fabrike memorijske pene u Rumi.

Hronika

18.октобар 2025. N. M.

Prevrtanje autobusa kod Sremske Mitrovice: Troje ljudi poginulo, sedmoro na intenzivnoj nezi

Troje ljudi je poginulo nakon što se autobus sa radnicima firme "Healthcare" prevrnuo kod Sremske Mitrovice. U bolnici je zadržano 39 ljudi, sedmoro je na intenzivnoj nezi

Zdravstvo

17.октобар 2025. I.M.

Vučić: Do kraja 2026. mogla bi da bude dostupna vakcina protiv raka koju razvijaju Rusi

Nakon sastanka sa direktorima ruskih naučnih instituta „Gamaleja“ i Nacionalnog centra za radiologiju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Rusija razvija vakcinu koja bi mogla da pomogne obolelima od raka i da Srbija planira da se priključi tom programu

Promo

16.октобар 2025. R. V.

DigiTalk 2025: Ljudi i ideje koje pomeraju granice

DigiTalk Konferencija – 24–26. oktobar 2025, Hotel Tami Residence, Niš Hard Times. Tough Choices. Important Ideas.

Bivši fudbaler Crvene zvezde Vujadin Savić daje intervju za televiziju

Psihološki portret Vujadina Savića

16.октобар 2025. Dragan Radovančević

Senke prezimena Savić: Priča o svima nama

Ovo nije članak o fudbaleru Vujadinu Saviću i o skandalu koji ga prati. Ovo je pokušaj da razumemo ljudsku dušu u svoj njenoj složenosti. Ovo je priča o svima nama

Intervju: Katalin Kariko, nobelovka

16.октобар 2025. Nada Donati

Sanjala sam da se bavim istraživanjem, a ne nagradama

“Svoja predavanja često počinjem ovako: ‘Odrasla sam u malom gradu, otac mi je bio mesar, majka knjigovođa. Od njih sam naučila da je naporan rad deo života… i kako se prave kobasice’”

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure