img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Black Carbon

Umetnost protiv čađi

11. avgust 2021, 20:27 Sonja Ćirić
fotografije: promo
Copied

Osam umetnika različitih nacionalnosti pokušavaju da alarmiraju društvo, a izložba njihovih radova i da podseti na Tihomira Novakova

Slučaj je hteo da se neposredno pre nego što će se zapaliti deponija u beogradskom naselju Vinča i u atmosferu pošalje otrovne gasove, otvori „Black Carbon“, izložba o zagađenju životne sredine viđenim digitalnim interpretacijama osam umetnika. Njihove različite nacionalnosti su način da se ukaže na globalni značaj problema, a naziv black carbon iz naslova izložbe za sićušnu česticu nastalu nepotpunim sagorevanjem fosilnih goriva koja je glavni sastojak čađi i uzrok negativnog uticaja na okolinu – koji je osamdesetih godina prošlog veka uveo Tihomir Novakov – povod da se skrene pažnja na ovog srpsko-američkog fizičara, čija upozorenja svet nije poslušao.

foto: promo

Izložbu su realizovali UK Parobrod Beograd, Galerija KC „Laza Kostić“ Sombor i Galerija KC „Kuća Vojnovića“ iz Inđije, održava se od avgusta do novembra, a autorke izložbe su Jasna Kujundžić Jovanov i Ana Novakov.

Dr Tihomir Novakov (1929–2015) je Somborac. U Beogradu je diplomirao, magistrirao i doktorirao studije nuklearne fizike, a postdoktorske studije pohađao je na Nobelovom institutu u Švedskoj. Istraživačku karijeru je započeo na Nuklearnom institutu u Vinči, a nastavio u Nacionalnoj laboratoriji na Univerzitetu Berkli u Kaliforniji. Autorka izložbe Jasna Kujundžić Jovanov podseća da mu je „usmerenje ka istraživanju procesa sagorevanja omogućilo da pruži revolucionaran doprinos na polju proučavanja životne sredine. Jedno od njegovih otkrića je prepoznavanje klimatskih promena, potrebe za kontrolom vazdušnog zagađenja, kao i pojave globalnog zagrevanja. Kao glavnog krivca Tihomir Novakov je imenovao black carbon, čađ, koja upija sunčevu svetlost i tako utiče na procese globalnog zagrevanja, pa samim tim i na klimatske promene na Zemlji, kojima i sami svedočimo.“ Autorka takođe navodi da je Grupa za istraživanje atmosferskih aerosola koju je Novakov osnovao u Berkliju stekla međunarodnu reputaciju. Konstruisao je merni instrument etalometar, koji se i danas najčešće koristi. Jasna Jovanov kaže da treba istaći njegov kosmopolitizam, „izvanredno poznavanje nekoliko jezika, mađarskog i nemačkog koji su bili deo somborske građanske kulture, kao i ruskog i engleskog koji su za njega bili jezici nove domovine ili naučne komunikacije. Novakov je pune četiri decenije bio i pokrovitelj dve velike operske kuće u Sjedinjenim Američkim Državama, Opere u San Francisku i njujorške Metropoliten opere.“

foto: promo
NAUČNIK: Tihomir Novakov

Za ideju o izložbi zaslužna je Ana Novakov, ćerka dr Tihomira Novakova, s namerom da pokaže kako kreativni angažman umetnika može da doprinese snaženju svesti o problemu koji izaziva black carbon. „Ovo nije prvi put da Ana Novakov ukazuje na potrebu razmatranja tema iz srpske kulturne istorije: bavila se Spomen-zbirkom Pavla Beljanskog, a takođe je i koautorka reprezentativne monografije o slikaru Milanu Konjoviću objavljene 2014. u SAD. Ova interesovanja dala su joj puno pravo da u centar umetničkih istraživanja postavi otkriće svog oca i na taj način podseti srpsku javnost na aktivnije postojanje kulture sećanja“, ocenjuje Jasna Jovanov.

Od 13 autora koji su odgovorili na zadatak da iskažu poimanje umetničke interpretacije pojma black carbon, za izložbu je izabrano sedam digitalnih ostvarenja i jedna instalacija.

foto: promo
MPART

Jasna Kujundžić Jovanov kaže da je „instalaciju, deo izduvne cevi automobila kao svojevrstan rezervoar čađi, izložio mladi novosadski umetnik Đorđe Marković. Američki umetnik Džastin Brajs Gargalja je, u znak sećanja na 29. avgust 2016. kada je formalno ustanovljen novi geološki period – antropocen, započeo sa tetoviranjem grafikona koji pokazuje globalni porast temperature merene od 1880. godine, a tetovaža je izvedena trajnim crnim ugljeničnim pigmentom napravljenim od čađi i biće obnavljana svakih pet godina. Umetnički tandem iz Norveške Bull.Miletic u videu You Are Here prikazao je osušeno korito jezera u Dolini smrti, a daljinski usmeravana kamera pratila je tajanstvene pokretne stene i njihove ustaljene staze. Američki autor Ron Hat u video-radu Asymmetrical Time kombinacijom slike i muzičke matrice ukazuje na potrebu da se priklonimo odgovornom modelu ponašanja u novoj geološkoj epohi, antropocenu i, kako se intenzivira ritam slika i muzike, tako se na njima intenziviraju pitanja klimatskih promena, aero-zagađenja i pretrpanosti otpadom. Umetnička grupa MP Art koju čine Maja Budžarov i Predrag Šiđanin, u saradnji sa Miljanom Terzićem i Lukom Tilingerom, u animaciji Black Carbon prikazala je usamljeno drvo koje izmiče našem pogledu u apokaliptičnom predelu crnog ugljenika. Da li je to eliksir života, nada u budućnost ili demonstracija moći prirode preživljavanja? Tema rada Air Conditions umetničkog tandema iz Praga, Biljane Golubović i Dragana Dragina, takozvani je crni trougao koji čine oblasti Krušna Hora, Saksonija i Šleska, potpuno devastirane eksploatacijom uglja, da čak ni pokušaj revitalizacije u novije vreme nije bio u stanju da ukloni kužne mirise zagađenja u novopošumljenim delovima. Koncentracija toksičnog vazduha je bila tako visoka da su odlukom države zauvek iseljeni srednjovekovni kraljevski grad Most, 84 sela, 13 dvoraca, 27 naselja i 23 crkve. Slici potpune devastacije predela Golubović i Dragin su suprotstavili detinja razmišljanja o tome šta je vazduh, miris, boja, ukus i bez čega je ljudski život na Zemlji nemoguć. Američka autorka Snežana Sarasvati Petrović prikazala je video-rad Čestica PM2.5 µg/m3: Kontemplativna saga, poetsku meditaciju na temu naučnih podataka i izučavanja globalnog rasprostiranja crnog ugljenika. Autorka je suprotstavila pojam opšteg crnila i devičansku belinu šumskog predela pod snegom.“

foto: promo
JUSTIN BRICE GARGAGLIA

I za kraj, kaže Jasna Jovanov, nešto pozitivno o black carbonu: novosadska grafičarka Snežana Petrović u radu Ekvilibrijum – sinergija dva sveta zasnovanom na činjenici da je čađ osnovni sastojak industrijski proizvedene grafičarske boje carbon black, ukazala je da ipak postoji mogućnost uspostavljanja ravnoteže između prirode i artificijelnog sveta.

foto: promo
GOLUBOVIĆ DRAGIN

Poruka izložbe je jasna: da se angažovanim razmišljanjem i promišljanjem umetničkog procesa ukaže na jednu od neposrednih opasnosti koja se nadvila nad planetom Zemljom, da umetnost ne sme da ostane slepa pred izazovima svakodnevnog života i da svaki umetnički oblikovan apel može da poprimi snagu najmoćnijeg oružja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Branje kupina

Sezonski posao

29.jul 2025. Marijana Maksimović

Ispovest jednog berača: Koža od kupina

Zvuči kao preporuka travara za lečenje reume, ali prekrivenost sokom od kupine jednostavno je posledica berbe ovog voća i utrke da gazda što više nabranih kilograma upiše pored vašeg imena

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure