
Pomor ribe
Pomor ribe u Čukaričkom rukavcu
Na Adi Ciganliji je došlo do pomora ribe. Smatra se da je glavni uzrok nizak vodostaj. Ipak, detaljne analize i izjave nadležnih tek se čekaju
Pred vama je deo iz serije pamfleta Biljane Vilimon koje objavljuje na Fejsbuku i koji se šire mrežama, kao simbol otpora svakakvom nasilju i potrebe za promenom. Galerije kojima ih je ponudila nisu imale prostora za njih
Autorka crteža koje objavljujemo je Biljana Vilimon, slikarka i književnica. Nastali su povodom ubistava 3. i 4. maja u Srbiji. Moguće ih je videti na njenom Fejsbuk profilu, odakle ih ljudi šeruju, pričaju o njima, preporučuju. Na talasu takvog odjeka, ponudila ih je galeristima kao izložbu koja bi bila reakcija na aktuelni trenutak. Odbili su je, rekli da nemaju slobodan termin i nastavili sa svojim programima izvan ovog vremena.
Ovo je njena priča.
“Posle majskih ubistava, bilo me je stid da se na Fejsbuku bavim bilo čim drugim sem građanskim protestima u borbi protiv nasilja u Srbiji. Devetnaest života je nestalo. Rafali koji su ih otrgli od nas probudili su sve nas. Dotle prestravljen i uspavan narod, izašao je na ulice.
Dok smo mi šetali noseći transparente, vlast je radila matematiku – prebrojavala nas je. Zakidali su nam po nekoliko nula pokušavajući da umanje značaj građanskog nezadovoljstva. Nije bilo vreme za smeh, ali je bio trenutak da im se iskaže revolt. Crtežom sam prikazala srednji prst kojim su se oni nama rugali. Krunisala sam ga, uz parolu ‘Prst je naš!’. I taj prst je, sudeći po reakcijama na društvenim mrežama i u štampanim medijima, postao simbol otpora prema onima kojima matematika dobro ide samo kad kradu, lažu i obmanjuju – u svoju korist.
Tako sam počela da radim pamflete u kombinaciji crteža i teksta. Moj odgovor na botove, na otpevanu podršku Takite plaćene novcem Telekoma, na ružičastu veštačku inteligenciju kojom od nas prave budale, afere prisluškivanja i zastrašivanja, uz jeftiniji parizer i keks petit.
ProGlas je doneo nove teme, pre svega apel da se izađe na glasanje. Meni i dodatnu inspiraciju za ove pamflete. Da se putem crteža, stiha i neke crnohumorne šale animiraju pasivni građani. Beskrajno se radujem kad dobijem poruke ljudi koje lično ne poznajem, da su ProGlas potpisali. Zaličim sebi na učiteljicu koja drži lekcije na svoj način, crtajući i pišući, što i jeste sastavni deo moje profesije. Kad bi svako od nas uradio ono što najbolje zna, kad bi za opšte dobro svih dao delić sebe, ovo društvo bi ozdravilo. One koji još uvek ignorišu izbore, pitam – da li im je zaista toliko dobro ili ih je baš briga gde i kako žive? Slušaju li vesti? Jesu li zaboravili majske događaje koji su zamračili domove streljanih a ‘osvetlili’ svu bedastoću života koji živimo?
Mene, lično, sramota je da ćutim. Želim promene. Želim da nasilje prestane. I verujem da Srbija zaslužuje bolje.”
Na Adi Ciganliji je došlo do pomora ribe. Smatra se da je glavni uzrok nizak vodostaj. Ipak, detaljne analize i izjave nadležnih tek se čekaju
Sa medija i pogotovo društvenih mreža čeka nas baražna paljba loših vesti. Kako ne potonuti u njih, a ipak znati šta se dešava oko nas
Nepune dve godine pošto je svečano otvorena, železnička stanica „Beograd Centar“ – poznatija kao Prokop – suočava se sa problemima. Pukotine u peronskim gredama i nedovoljna armatura zahtevaju rekonstrukciju, a nadležni su već pokrenuli postupke za odobrenje radova, piše „Forbes Srbija". Oglasila se je i „Infrastruktura železnice Srbije“, koja tvrdi da je železnička stanica u Prokopu bezbedna za korišćenje, kao i da se planirani radovi na ojačanju peronskih greda odnose se na one koje su izgrađene 1997. godine
Manifest protiv kolonijalne vlasti, analiza različitih mehanizama ekonomske eksploatacije, ali i autobiografija sina roba, i naličje razvijenog društva Holandije – sve to je knjiga Antona de Koma Mi, surinamski robovi
Osim luksuznih hotela, apartmanskih naselja i golf terena, poluostrvo Luštica u Boki kotorskoj krije i brojne prirodne, istorijske i arhitektonske bisere koje je najlakše istražiti na dva točka
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve