
Fudbal
Zvezdin evropski preokret: Obezbeđeno novo proleće u Evropi
Uspela je Crvena zvezda da na severu Evrope obezbedi novo evropsko proleće, četvrto u poslednjih devet godina. Na početku sezone to je delovalo kao nemoguća misija
Screenshot_20230811-093653_Gallery
Pred vama je deo iz serije pamfleta Biljane Vilimon koje objavljuje na Fejsbuku i koji se šire mrežama, kao simbol otpora svakakvom nasilju i potrebe za promenom. Galerije kojima ih je ponudila nisu imale prostora za njih

Autorka crteža koje objavljujemo je Biljana Vilimon, slikarka i književnica. Nastali su povodom ubistava 3. i 4. maja u Srbiji. Moguće ih je videti na njenom Fejsbuk profilu, odakle ih ljudi šeruju, pričaju o njima, preporučuju. Na talasu takvog odjeka, ponudila ih je galeristima kao izložbu koja bi bila reakcija na aktuelni trenutak. Odbili su je, rekli da nemaju slobodan termin i nastavili sa svojim programima izvan ovog vremena.

Ovo je njena priča.
“Posle majskih ubistava, bilo me je stid da se na Fejsbuku bavim bilo čim drugim sem građanskim protestima u borbi protiv nasilja u Srbiji. Devetnaest života je nestalo. Rafali koji su ih otrgli od nas probudili su sve nas. Dotle prestravljen i uspavan narod, izašao je na ulice.

Dok smo mi šetali noseći transparente, vlast je radila matematiku – prebrojavala nas je. Zakidali su nam po nekoliko nula pokušavajući da umanje značaj građanskog nezadovoljstva. Nije bilo vreme za smeh, ali je bio trenutak da im se iskaže revolt. Crtežom sam prikazala srednji prst kojim su se oni nama rugali. Krunisala sam ga, uz parolu ‘Prst je naš!’. I taj prst je, sudeći po reakcijama na društvenim mrežama i u štampanim medijima, postao simbol otpora prema onima kojima matematika dobro ide samo kad kradu, lažu i obmanjuju – u svoju korist.
Tako sam počela da radim pamflete u kombinaciji crteža i teksta. Moj odgovor na botove, na otpevanu podršku Takite plaćene novcem Telekoma, na ružičastu veštačku inteligenciju kojom od nas prave budale, afere prisluškivanja i zastrašivanja, uz jeftiniji parizer i keks petit.

ProGlas je doneo nove teme, pre svega apel da se izađe na glasanje. Meni i dodatnu inspiraciju za ove pamflete. Da se putem crteža, stiha i neke crnohumorne šale animiraju pasivni građani. Beskrajno se radujem kad dobijem poruke ljudi koje lično ne poznajem, da su ProGlas potpisali. Zaličim sebi na učiteljicu koja drži lekcije na svoj način, crtajući i pišući, što i jeste sastavni deo moje profesije. Kad bi svako od nas uradio ono što najbolje zna, kad bi za opšte dobro svih dao delić sebe, ovo društvo bi ozdravilo. One koji još uvek ignorišu izbore, pitam – da li im je zaista toliko dobro ili ih je baš briga gde i kako žive? Slušaju li vesti? Jesu li zaboravili majske događaje koji su zamračili domove streljanih a ‘osvetlili’ svu bedastoću života koji živimo?
Mene, lično, sramota je da ćutim. Želim promene. Želim da nasilje prestane. I verujem da Srbija zaslužuje bolje.”

Uspela je Crvena zvezda da na severu Evrope obezbedi novo evropsko proleće, četvrto u poslednjih devet godina. Na početku sezone to je delovalo kao nemoguća misija

Evropsko prvenstvo u vaterpolu u Beogradu ušlo je u samu završnicu, za titulu najboljeg na starom kontinentu bore se Srbija, Italija, Mađarska i Grčka. Ko će biti novi šampion Evrope?

Savladao je Novak Đoković i drugu prepreku na ovogodišnjem Australijan openu i to vrlo lako, sa 3:0. Još više raduje način na koji je to uradio: fizički jak i brz kao mladić, a ne kao sportista pri kraju karijere u 39. godini života

Crnogorski satelit Luča poslao je prvu fotografiju iz svemira. Mali korak za svetsku zajednicu, ali veliki za Crnu Goru koja je krajem decembra u orbitu poslala svoj prvi satelit

Beogradska filharmonija je prošle nedelje u Mumbaju imala dva koncerta pod upravom Zubina Mehte kojima je, u maestrovom rodnom gradu, otvorila svetsku proslavu njegovog 90. rođendana. Tim povodom, premijerno je prikazan dokumentarni filma Da capo o Mehti i Beogradskoj filharmoniji, autora Borisa Miljkovića. Beogradski orkestar je bio prvi koji je mladom Mehti još 1958. pružio profesionalnu šansu. Ispostavilo se da u arhivi koja bogato dokumentuje sve dosadašnje zajedničke koncerte i gostovanja, nedostaje materijal o početku tog višedecenijskog prijateljstva. To je bio povod Jeleni Milašinović, dugogodišnjoj PR menadžerki Beogradske filharmonije, koja je i producent filma, da se dokumentarnim filmom svetu prikaže višedecenijsko prijateljstvo maestra Mehte i Filharmonije. Naslov filma Da capo, muzički izraz koji znači “od početka”, izabran je da naglasi kontinuitet i veliku emociju između Beogradske filharmonije i Zubina Mehte. Tekst Borisa Miljkovića, autora filma, o danima nastajanja Da capo-a koji je napisao za “Vreme”, potvrda je te priče
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve