Pred vama je deo iz serije pamfleta Biljane Vilimon koje objavljuje na Fejsbuku i koji se šire mrežama, kao simbol otpora svakakvom nasilju i potrebe za promenom. Galerije kojima ih je ponudila nisu imale prostora za njih
PhotoCollage_1700299810487…
Autorka crteža koje objavljujemo je Biljana Vilimon, slikarka i književnica. Nastali su povodom ubistava 3. i 4. maja u Srbiji. Moguće ih je videti na njenom Fejsbuk profilu, odakle ih ljudi šeruju, pričaju o njima, preporučuju. Na talasu takvog odjeka, ponudila ih je galeristima kao izložbu koja bi bila reakcija na aktuelni trenutak. Odbili su je, rekli da nemaju slobodan termin i nastavili sa svojim programima izvan ovog vremena.
PhotoCollage_1700060207472…
Ovo je njena priča.
“Posle majskih ubistava, bilo me je stid da se na Fejsbuku bavim bilo čim drugim sem građanskim protestima u borbi protiv nasilja u Srbiji. Devetnaest života je nestalo. Rafali koji su ih otrgli od nas probudili su sve nas. Dotle prestravljen i uspavan narod, izašao je na ulice.
PhotoCollage_1700562398454…
Dok smo mi šetali noseći transparente, vlast je radila matematiku – prebrojavala nas je. Zakidali su nam po nekoliko nula pokušavajući da umanje značaj građanskog nezadovoljstva. Nije bilo vreme za smeh, ali je bio trenutak da im se iskaže revolt. Crtežom sam prikazala srednji prst kojim su se oni nama rugali. Krunisala sam ga, uz parolu ‘Prst je naš!’. I taj prst je, sudeći po reakcijama na društvenim mrežama i u štampanim medijima, postao simbol otpora prema onima kojima matematika dobro ide samo kad kradu, lažu i obmanjuju – u svoju korist.
Tako sam počela da radim pamflete u kombinaciji crteža i teksta. Moj odgovor na botove, na otpevanu podršku Takite plaćene novcem Telekoma, na ružičastu veštačku inteligenciju kojom od nas prave budale, afere prisluškivanja i zastrašivanja, uz jeftiniji parizer i keks petit.
PhotoCollage_1700073425526…
ProGlas je doneo nove teme, pre svega apel da se izađe na glasanje. Meni i dodatnu inspiraciju za ove pamflete. Da se putem crteža, stiha i neke crnohumorne šale animiraju pasivni građani. Beskrajno se radujem kad dobijem poruke ljudi koje lično ne poznajem, da su ProGlas potpisali. Zaličim sebi na učiteljicu koja drži lekcije na svoj način, crtajući i pišući, što i jeste sastavni deo moje profesije. Kad bi svako od nas uradio ono što najbolje zna, kad bi za opšte dobro svih dao delić sebe, ovo društvo bi ozdravilo. One koji još uvek ignorišu izbore, pitam – da li im je zaista toliko dobro ili ih je baš briga gde i kako žive? Slušaju li vesti? Jesu li zaboravili majske događaje koji su zamračili domove streljanih a ‘osvetlili’ svu bedastoću života koji živimo?
Mene, lično, sramota je da ćutim. Želim promene. Želim da nasilje prestane. I verujem da Srbija zaslužuje bolje.”
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mentalno zdravlje se danas najčešće predstavlja kao lični problem koji treba „popraviti“, ali se pritom uporno izbegava pitanje zašto je patnja postala gotovo opšte stanje. Upravo u tom izbegavanju krije se ključni problem
Krajem 2025. kada se navršilo 50 godina od premijere predstave Mrtvi razred Tadeuša Kantora, objavljena je knjiga o tom velikom poljskom reditelju koga, naprosto, nije moguće imitirati
Zemunka koja je osvojila Njujork, Marina Mićanović, kaže da je bavljenje dizajnom njena priroda i smisao, a da je moda stil života. Njeni klijenti vole njenu autentičnost
Mnogo je polemika o pitanju ko je oborio nemački cepelin iznad Soluna 1916. godine. U Spomenici Solunske đačke čete je autentično svedočanstvo o tom događaju
Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!