img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekskluzivno - Huan Antonio Samaran, bivši predsednik MOK-a

Pomagao sam vam kad god sam mogao

06. mart 2003, 22:28 Vladimir Stanković
Copied

"Prva od mojih deset olimpijada bila je ona u Sarajevu. Sa prve linije video sam suživot tri naroda u Bosni i Hercegovini i nisam mogao ni sanjati da će se samo nekoliko godina kasnije međusobno ubijati..."

„VREME„: Godinu dana posle vašeg izbora za predsednika MOK–a, na Kongresu u Moskvi za vreme Olimpijskih igara 1980, u Baden Badenu je održan novi Kongres Međunarodnog olimpijskog komiteta koji ima epitet istorijskog. Po čemu ga vi pamtite?

SAMARAN: To je bilo na početku mog mandata. Suočio sam se sa problemom lažnog amaterizma. Moja ideja bila je slediti primer Vimbldona, prvog velikog teniskog turnira. Oni su dugo prihvatali samo amatere i imali velike probleme zbog toga. Jednog dana su odlučili da za njih više ne postoji anahroni koncept „amater“ i „profesionalac“, već samo kvalitet igrača. Isto smo učinili i mi, izbrisali smo famozni član 26 koji je regulisao pitanje amaterizma i tako smo vrata Olimpijskih igara otvorili svim sportistima sveta.

Da li je bilo otpora?

I te kako, posle 80 godina „amaterizma“ i dominacije „stare škole“ u olimpijskom pokretu nije bilo lako napraviti tako veliku promenu, ali bili smo čvrsti i uspeli smo. Sada imamo drugu fantazmu koja je zamenila lažni amaterizam – doping. Pokušali smo sve da ga rešimo, dobili smo mnoge bitke, ali još uvek ne i rat. To je, međutim, problem sa kojim se mora suočiti moj naslednik Žak Rog.

Više puta ste boravili u Jugoslaviji, bivšoj i doskorašnjoj, a sticajem okolnosti morali ste se dosta baviti našim sportom i našim sportistima. Kakva su vaša sećanja?

Kad sam postao predsednik MOK-a, moje prve Olimpijske igre bile su u Sarajevu. Bile su sjajne, odlično organizovane… Doživeo sam sa prve linije suživot između tri naroda, Hrvata, Srba i muslimana. Za mene je bilo ogromno iznenađenje kada sam se samo nekoliko godina kasnije suočio sa surovim ratom koji je dugo trajao, sa efektima koji će potrajati. Godine 1994, za vreme najžešćih sukoba, napustio sam na kratko Igre u Lilehameru da bih otišao u Sarajevo sa idejom da gradu donesem pozdrave olimpijaca celog sveta. Bio sam nekoliko sati u Sarajevu i u ime MOK-a obećao da ćemo pomoći rekonstrukciju olimpijskih objekata kad se rat završi. Mi smo tu obavezu ispunili do kraja, 100 odsto. Takođe, mogu reći da sam uvek, u vreme dok sam bio predsednik, branio pravo jugoslovenskih sportista da učestvuju na Olimpijskim igrama. Godine 1992, u jeku sankcija OUN-a, uspeli smo, posle mnogo napora i uz pomoć španske vlade, da im otvorimo vrata za učešće.

Jugoslovenski sportisti učestvovali su kao „nezavisni“ ( IOP), samo u individualnim sportovima. Sećam se da čak ni štafeti nije bilo dozvoljeno učešće jer se tretirala kao ekipa. U datim okolnostima nije se moglo više.

U knjizi vaših memoara nisam čitao o tome, iako sam, priznajem, očekivao bar neku rečenicu s obzirom na to da se radilo o jednom vrlo delikatnom slučaju i, na kraju krajeva, vašem uspehu?

Nažalost, knjigu sam diktirao kada sam bio bolestan, mogla je da bude bolja…

Kakva je bila vaša saradnja sa Jugoslovenskim olimpijskim komitetom?

Uvek veoma dobra. JOK zna da sam uvek bio na strani vaših sportista… Poznajem iz prve ruke značaj sporta u važoj zemlji, sećam se i da je Beograd bio kandidat za 1992, zajedno sa Barselonom.

Kako ocenjujete činjenicu da su na čelu JOK–a, kao predsednik i generalni sekretar, dugo bila dva olimpijska šampiona, Dragan Kićanović (Moskva, 1980) i Đorđe Perišić (Meksiko, 1968)?

Primao sam ih više puta u Lozani, uvek je bilo zadovoljstvo videti bivše olimpijske šampione na rukovodećim mestima u sportu.

Kakav je bio vaš odnos sa Borislavom Stankovićem, dugogodišnjim generalnim sekretarom FIBA i članom MOK–a?

Pre nego što odgovorim direktno na pitanje, moram reći da se odlično sećam i Vilijama Džonsa, njegovog prethodnika u FIBA. Jedno od poslednjih javnih pojavljivanja u njegovom životu bilo je kada sam mu, ovde u Barseloni, uručio Olimpijski orden. Umro je nekoliko meseci kasnije. On je bio veliki kreator evropske košarke a u Borisu Stankoviću je imao dostojnog naslednika, koji je na kraju svog sjajnog mandata doživeo problem sa stvaranjem ove potpuno nezavisne Evrolige u odnosu na međunarodnu federaciju.

Kako vi gledate na taj spor?

OLIMPIJADA NIJE U KRIZI: Samaran u razgovoru sa novinarem „Vremena“

Mogao se izbeći da se na vreme razumelo da su klubovi ti koji su najznačajniji za ekipne sportove. To se zaboravilo, dala se prednost federacijama. Mislim da je to bila greška i sada treba naći jedan minimalni dogovor ali ne dirati ono što funkcioniše i što je, štaviše, do sada funkcionisalo vrlo dobro. Kažem ono što osećam.

Čulo se dosta komentara kako bi ovaj primer mogao negativno da utiče na druge sportove, da su moguće nove podele i sukobi na relaciji međunarodna federacija – klubovi?

Bilo je sličnih pokušaja i u drugim federacijama, ali je njihova reakcija bila brza, dale su klubovima mnogo veći značaj, kao u slučaju UEFA. Ne treba zaboraviti da su klubovi ti koji plaćaju igrače.

Engleski novinar Endrju Džems, koga imenujete u memoarima, pretvorio se u vašeg najvećeg kritičara. Znate li da u Jugoslaviji postoji jedan bivši olimpijac (Minhen, 1972), košarkaš Ljubodrag Simonović, koji je takođe vaš žestok kritičar. Šta je istina o vašoj prošlosti?

Nisam znao… Moja prošlost je javna i ceo svet je zna. I treba da bude ocenjena od strane mojih sunarodnika a ne od stranaca koji jako malo poznaju ono što se polovinom prošlog veka dešavalo u Španiji. Očito, taj vaš zemljak nema isti osećaj prijateljstva prema meni kao ja prema narodu Jugoslavije i jugoslovenskim sportistima kojima sam pomagao u teškim momentima.

Sećamo se vašeg pisma Ujedinjenim nacijama kada je trebalo podići sankcije u oblasti sporta…

Da, mislim da je bilo od koristi…

Kakva je budućnost olimpizma?

Olimpizam je u izvrsnom zdravlju i stanju. Sport trpi ekonomsku krizu kao i ceo svet, ali postoje dva velika takmičenja koja su van toga: Olimpijske igre i Svetsko prvenstvo u fudbalu. MOK već pregovara oko TV prava za 2010. i kasnije, ja sam ostavio potpisane ugovore do 2008. Prema vestima koje imam, ponude TV kanala iz SAD biće još veće nego do sada, cifre su astronomske. Nema ni najmanjeg znaka krize, Olimpijske igre ostaju veliki festival sveta mladosti i mira.

Čime ste najzadovoljniji posle 21 godine na čelu MOK–a?

Mislim da sam uradio dosta dobrih stvari i otišao sam zadovoljan. MOK smo restrukturirali, otvorili smo ga, postigao sam ono što je bio moj san: da MOK bude izraz onoga što je duh olimpijskog pokreta. Vrlo sam zadovoljan što smo uključili velik broj žena i velik broj bivših i sadašnjih sportista. Na čelu Sportske komisije MOK-a je Sergej Bubka, koji ima sva prava kao i članovi Izvršnog komiteta.

Kako provoidite vreme kao penzioner?

Pre podne sam obično ovde u La Kaiši gde sada razgovaramo, to je prva štedionica u Španiji i druga u svetu. Popodne sam u jednom privatnom prostoru koji je više mini-muzej svetskog sporta nego kancelarija. Morate doći da vidite to mesto… Povremeno idem u Lozanu, predsednik sam Olimpijskog muzeja, imam povremene sastanke sa mojim naslednikom Žakom Rogom koji do sada radi odlično… Moj sadašnji život se ne može porediti sa prethodnim, dok sam bio predsednik, razlika je kao dan i noć… Dosta čitam, TV je moj veliki izvor svega što se dešava u svetu sporta. Omiljeni sport? Atletika je uvek bila pravi olimpijski sport, kraljica olimpijade… Košarka ima nešto posebno, stalno evoluira, menja pravila, ponekad čak izgleda da te promene nisu potrebne, ali posle se pokaže da jesu. Sada se pravila mnogo razlikuju od onih pre 20 godina. I još se menjaju.

"Nisam znao za slučaj Divac"

Doskorašnji prvi čovek Međunarodnog olimpijskog komiteta sa velikom pažnjom saslušao je našu priču o „slučaju Divac“, odnosno o svojevremenom sramnom „gubljenju“ (i ni do danas do kraja razjašnjenom!) kandidature proslavljenog košarkaškog asa. On je bio predložen za člana Sportske komisije MOK-a, ali kandidatura, zaslugom bivšeg režima, nikada nije stigla do Lozane…

„Ne, ništa o tome nisam znao“, rekao je Huan Antonio Samaran.

Znači, do vas nije stiglo ni otvoreno pismo koje vam je svojevremeno uputila redakcija „Vremena„, lista za koji dajete ovaj intervju?

Ne, kažem vam da ništa o tome nisam znao…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Prirodni resursi

24.jul 2025. Sara Štefen / DW

Ljudski život na veresiju: Resursi planete zemlje troše se brže nego što mogu da se obnove

Prekomerna potrošnja prirodnih resursa već decenijama prelazi kapacitete Zemlje da ih obnovi. Global Footprint Network upozorava da je Dan ekološkog duga za 2025. godinu pomeren na 24. jul, što znači da od danas koristimo više resursa nego što planeta može da proizvede tokom cele godine

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure