img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Raditi u IT-ju

Elektronsko robovlasništvo

03. avgust 2011, 18:43 Marija Vidić
STANJE STVARI 1: Beskrajna linija,… / foto: reuters
Copied

Dvadesetjednogodišnji mladić zaposlio se u Foxconnovoj fabrici u Šenzenu na jugu Kine krajem juna, a mesec dana kasnije izvršio samoubistvo skočivši kroz prozor sa šestog sprata zgrade u kojoj su smešteni radnici. Foxconn je objavio da planira da pribavi nove radnike – robote. U kafeu Macs u Appleovom kampusu se svi okupljaju. Tu se pije kafa i jede sendvič za 25 centi. Hrana je, kažu, vrhunskog kvaliteta, a društvo im često prave razne face iz Applea, uključujući i Stiva Džobsa lično

Tajvanski gigant, kompanija Foxconn, poznata je kao najveći proizvođač elektronskih komponenti na svetu. Zapošljava oko milion radnika u Kini, u nekoliko postrojenja i gradova. Mnogi je znaju i kao proizvođača uređaja kompanije Apple (iPhone, iPad), Microsoft (Xbox), Sony (Playstation 3), kao i stotine drugih proizvoda jednako poznatih IT kompanija. No, Foxconn je najpoznatiji kao „fabrika iz pakla“.

Dvadesetjednogodišnji mladić zaposlio se u Foxconnovoj fabrici u Šenzenu na jugu Kine krajem juna, a mesec dana kasnije izvršio samoubistvo skočivši kroz prozor sa šestog sprata zgrade u kojoj su smešteni radnici. Razlog – pritisak na poslu.

U maju, u eksploziji koja se dogodila u Foxconnovom kompleksu u gradu Čengdu, poginula su tri radnika, a petnaest je ranjeno. Nekoliko dana kasnije, dvadesetsedmogodišnja radnica Jan Li se ubila. Njeni roditelji optužuju rukovodstvo Foxconna i tvrde da je Jan poslednjih mesec dana radila samo u noćnoj smeni, a da je povremeno radila i 24 časa bez prestanka. Hon Hai Precision Industry, čija je Foxconn ćerka firma, saopštio je da nema dokaza da smrt Jan Li ima bilo kakve veze sa njenim poslom.

HVATANJE SKAKAČA: Samo prošle godine 17 osoba zaposlenih u Foxconnu se ubilo, a bar još dvoje je pokušalo samoubistvo. Radnici, mladi ljudi uglavnom iz siromašnih, seoskih oblasti Kine, u Foxconn dolaze presrećni zbog prilike da se zaposle u tako urbanoj i modernoj kompaniji koja ima igraonice i internet kafe, bazen i sportske sale. U biblioteci čitaju isključivo knjige o biznisu. Pošto dolaze iz daleka, žive u zgradama u krugu fabrike. No, ubrzo im se slika posla iz snova menja.

Problem je sve: preniske plate, loši uslovi i previše prekovremenog rada. U medijima se redovno pojavljuju navodi o mobingu – maltretiranju i ponižavanju onih koji ne rade dovoljno dobro ili brzo po kriterijumima rukovodstva. Tokom dana prave iPad, tablet uređaj koji košta između 400 i 600 dolara, pet puta više od njihove plate. Noću spavaju u sobama sa još nekoliko desetina ljudi, a sve vreme drže se vrlo strogih pravila ponašanja. Osim toga, kada neko provodi 15 sati na istoj stolici, praveći iste poteze rukama, okružen hiljadama ljudi koji rade apsolutno istu stvar, teško je izboriti se sa osećajem beznačajnosti, očajem i izgubljenim nadama o nekakvoj budućnosti.

Skoro svi koji su izvršili samoubistvo skočili su sa zgrade, pa je Foxconn odlučio da ih odgovori od toga i tako što su montirali sigurnosne mreže oko svih delova fabrike i stambenih zgrada zgodnih za samoubice.

ROBOTI I ROBOTI: Prema izjavama rukovodstva, radnici u fabrici provode maksimalno 60 sati nedeljno, dok izveštaji organizacija čiji su predstavnici posetili fabriku kažu da se radi i duplo više. Rukovodstvo tvrdi i da su radnici najbolje plaćeni u industriji, pominju se i zarade od oko 100 evra, što radnicima nije dovoljno ni za puko preživljavanje. Kako od tog novca ne mogu da žive, a rukovodstvo ih i na brojne druge načine pritiska da rade prekovremeno, radnici Foxconna uspevaju godišnje da naprave desetine miliona iPad uređaja i još ko zna koliko drugih proizvoda.

Usled pritiska javnosti, ali i IT kompanija za koje Foxconn pravi uređaje, ove godine plate radnika su povećane za 30 odsto, a uvedene su i druge promene: 24-časovni hot-line za podršku radnicima u krizi, parade, sportske aktivnosti i razni događaji koji bi mogli da ih razonode i rasterete. No, iako se broj samoubistava značajno smanjio, situacija generalno nije mnogo bolja. Konačno, pre nekoliko dana Foxconn je objavio da planira da pribavi nove radnike – robote. Kompanija je saopštila da će na taj način moći da uštedi na troškovima radne snage i da investira u istraživanje i razvoj. Foxconn, naime, već ima oko 10.000 robota, ali planira da u naredne tri godine nabavi još milion.

STIV KAŽE: Sa druge strane Tihog okeana, život je mnogo lepši. Radnici i bivši radnici kompanije Apple za koju se prave proizvodi u Foxconn fabrikama, imaju puna usta hvale za svog poslodavca.

Teško je uporediti rad u jednoj fabrici u Kini koja pravi visokotehnološke uređaje i inženjere koji sede za računarom u modernoj zgradi u Kaliforniji, ali kada se posao završi, njihov zajednički rad spakuje se u spravu koju koriste desetine miliona ljudi. Inače, posao u IT industriji je jedan od najperspektivnijih, više od deceniju unazad, a godišnja plata sasvim prosečnog zaposlenog veća je od 100.000 dolara godišnje. Na listi „Fortune 100“, 100 najpoželjnijih kompanija za rad, nalazi se mnogo zvučnih imena iz ovog sektora: Microsoft, Intel, Google, Qualcomm, Adobe Systems, Cisco (u kom 85 odsto ljudi radi od kuće ili je na putu)…

Apple nije na listi, ali to verovatno nije zato što pred lansiranje važnih proizvoda neki radnici na poslu provode gotovo isto vremena kao i oni iz Foxconna u Kini. Ipak, za Amerikance, bar one koje zanima tehnologija, rad u Appleu je ostvarenje snova. Oni navode fantastično zdravstveno osiguranje koje pokriva i najkomplikovanije lečenje, stalnu otvorenost za komunikaciju na svim nivoima i zadovoljstvo postignutim rezultatima jer ceo svet obožava Apple.

Zaposleni u sedištu kompanije Apple u Kupertinu, Kalifornija, ili u većini drugih kancelarija u Americi, imaju vrlo slične uslove i mogućnosti. Na primer, vojni rezervisti koje pozovu na vojnu službu dobijaju odsustvo u kompaniji, a Apple im uz to daje i onu razliku u plati između vojne i inženjerske. Svi zaposleni imaju popust od 15 do 25 odsto na Apple proizvode, a uz to svake godine od firme dobijaju na poklon iPhone, iPod ili neki treći uređaj. Mogu besplatno da dobiju računare iz firme koji su određeni za reciklažu, a koji, prema rečima zaposlenih, uopšte nisu krševi.

U kafeu Macs u Appleovom kampusu se svi okupljaju. Tu se pije kafa i jede sendvič za 25 centi. Hrana je, kažu, vrhunskog kvaliteta, a društvo im često prave razne face iz Applea, uključujući i Stiva Džobsa lično. Tu se okupljaju i kada se dešava nešto važno za kompaniju, na primer, kada se predstavljaju novi uređaji.

Neki zaposleni se žale da im projekti jako sporo napreduju jer se previše ljudi koncentriše samo na ono do čega je Džobsu veoma stalo. Čuvena je anegdota iz 2008. godine kada se firma suočila sa problemima vezanim za MobileMe servis. Džobs je pozvao čitav tim koji je na njemu radio u jednu salu i upitao ih da li znaju šta bi MobileMe trebalo da radi. Kada su počeli da mu odgovaraju da je to klaud servis koji nudi razne usluge i softver, Džobs je navodno dreknuo: „Pa, jebote, što onda to i ne radi?“

BESPLATAN RUČAK: Mnogi zaposleni u Appleu ipak smatraju da rade posao koji će promeniti svet, ali su ujedno veoma suzdržani kada je o njemu reč van zidova firme. Oni se ne hvale da rade za Apple i na društvenim mrežama ne pričaju o doživljajima s posla i o Apple uređajima. Rad na novim proizvodima je vrlo tajnovit i često bliske kolege nisu svesne da rade na istoj stvari.

Za razliku od njih, brojni menadžeri u Microsoftu imaju svoje blogove u kojima naširoko govore o novim proizvodima i izazovima rada za ovu kompaniju iz Sijetla. Zaposleni dobijaju besplatne članske karte za sportske klubove po želji, obezbeđen prevoz do posla, čuvanje dece i, uopšte, ohrabreni su da na što bolji način prikupe energiju potrebnu za kreativan rad. To znači da, ako hoće, mogu da rade deo posla od kuće ili da izađu iz kancelarije i meditiraju u bašti kampusa u Redmondu, ili da voze bicikl.

I radnicima u Googleu su na raspolaganju različiti načini za razonodu i opuštanje, a firma se trudi da ih maksimalno rastereti (zato su zauzeli 4. mesto na listi „Fortune 100“). Na primer, čuva im decu, nudi usluge vilnes i fitnes centara, masaže, medicinske usluge, pranje veša, odličnu, a besplatnu hranu (Google se hvali da besplatan ručak ipak postoji – kod njih). Ove usluge nisu rezervisane samo za top menadžment, već su deo sasvim standardne ponude i ne koštaju ništa. No, zaposleni u Google imaju još jedan bonus – firmu vode doktori nauka, zbog čega se, kažu, u kampusu osećaju kao da su na univerzitetu.

O platama u pomenutim firmama niko ne priča. Podrazumeva se da su sasvim dovoljne.

…mreža-kišobran protiv samoubica,… foto: reuters
...mreža-kišobran protiv samoubica,... foto: reuters
…demonstracije foto: reuters
...demonstracije foto: reuters
STANJE STVARI 2: Život u budućnosti, na drugom kraju sveta foto: reuters
STANJE STVARI 2: Život u budućnosti, na drugom kraju sveta foto: reuters
foto: reuters
foto: reuters
Microsoft foto: www.In-s-t-y-l-e.com
Microsoft foto: www.In-s-t-y-l-e.com
foto: reuters
foto: reuters
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Dvojica novinara s gas maskama i šlemovima

Mediji

02.januar 2026. K. S.

Smrtonosna godina za medije: Koliko je novinara ubijeno širom sveta 2025?

Protekla godina bila je izuzetna smrtonosna za novinarstvo - ubijeno je 128 novinara i medijskih radnika širom sveta

Infantino i Tramp

Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026.

01.januar 2026. Vukašin Karadžić

Kako su Infantino i Tramp od fudbala napravili soccer

Muzički program na poluvremenu, „četvrtine“, preskupe karte… Sve ide ka tome da će na Svetskom prvenstvu 2026. fudbal postati „amerikanizovan“. A navijačima se to nikako ne dopada

Nova godina

Rečnik

31.decembar 2025. N. Rujević

Nova godina se uvek dogodi

Otkud dolazi reč „godina“ i šta je izvorno značila

MTV

Popularna kultura

31.decembar 2025. I.M.

Kraj jedne ere televizijske muzike: MTV ugasio svoje kanale

Emitovanje kanala MTV Music, MTV 80s, MTV 90s i Club MTV prestalo je ovog jutra u šest časova, čime je završeno značajno poglavlje u istoriji televizije

Sport

30.decembar 2025. Novak Marković

Sportska godina za zaborav: Bilans neuspeha reprezentacije

Mnogo utakmica, malo uspeha i previše opravdanja, tako bi se u par reči moglo opisati sve ono što je reprezentacija Srbije, u većini sportova, uradila ove godine. Gde smo se sve to obrukali i šta nas od reprezentativnog sporta očekuje 2026. godine

Komentar
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure