

Nagrada
Jedanaesta nagrada za film „Karmadona“
Na festivalu u Dorjanu, u Severnoj Makedoniji, film „Karmadona“ dobio je dve nagrade. Od premijere prošlog septembra do sad, ima ukupno jedanaest nagrada




Osnivanje Nacionalnog festivala filma i televizije na Zlatiboru predstavlja pokušaj privatizacije i uzurpacije kulture zarad njene instrumentalizacije u dnevno-političke svrhe, pa zato reditelji i scenaristi pozivaju kulturnu javnost na potpuni bojkot NAFFIT-a
Dva filmska udruženja, scenarista i reditelja, u odvojenim saopštenjima, objavila su da neće učestvovati na Nacionalnom festivalu filma i televizije – NAFFIT na Zlatiboru. Očekuje se da im se pridruže i glumci, snimatelji i druga esnafska filmska udruženja.
Razlozi su im isti:
Nije ni moguće a ni umesno
Ne smatraju, kao što kažu scenaristi, „da je moguće niti da je umesno održati jednu ovako složenu i važnu manifestaciju na adekvatan način, naročito jer je jasno da je njen koren u politikantstvu a ne u struci“.
Naglašavaju da povlače svoje članstvo sa NAFFIT-a zato što „u našem celokupnom društvu evidentno nema pravde, a nema ni kriterijuma po kojima se njime rukovodi“ .
Po članovima Asocijacije filmskih reditelja Srbije (AFRS) „u godini u kojoj se ne održavaju ili se poništavaju konkursi u kulturi, u kojoj najstariji i najvažniji domaći filmski festivali nisu ili neće biti održani, dok se oni održani dovode na ivicu opstanka, u godini u kojoj država suprotno zakonima Republike Srbije ne finansira sopstveni interes – domaću filmsku proizvodnju, pokreće se Nacionalni festival filma i televizije na Zlatiboru“.
Bez uvida struke
Reditelji ne spore potrebu za festivalom opšteg formata ali smatraju da se „proglašavanje festivala na Zlatiboru za nacionalni, ne zasniva se ni na kakvom legitimnom procesu.“
Objašnjavaju da je „ovaj festival osnovan izvan svih pravila i kulture komunikacije, bez uvida stručne javnosti, bez poziva na mišljenje i učešće bilo kom od reprezentativnih i relevantnih filmskih udruženja u zemlji“, kao i da je „celokupna stručna javnost u zemlji u potpunosti ignorisana“.
Ali, zato, „u njegovom pokretanju, organizaciji i odborima učestvuju gotovo svi najbliži saradnici inicijatora festivala i njegove privatne produkcijske kuće“, kažu reditelji u saopštenju, misleći na reditelja Predraga Gagu Antonijevića.
Privatizacija kulture
O tome zatim kažu:
„Uz ovu, i činjenicu da je za mesto održavanja odabran njegov rodni kraj, postaje očigledno da je ovaj festival, pre bilo čega drugog, politička nagrada samom inicijatoru.“ Dakle Gagi Antonijeviću.
Smatraju da „u vremenu u kome je glavni kriterijum za izbor projekata za finansiranje, kao i za izbor srpskog kandidata za Oskara, postala politička podobnost njihovih autora, dok se istovremeno najbolji autori stavljaju na crne liste, stvaranje nacionalnog festivala, na potpuno arbitraran način, mimo svih profesionalnih standarda, predstavlja zabrinjavajući pokušaj privatizacije i uzurpacije kulture zarad njene instrumentalizacije u dnevno-političke svrhe, i kao takav uvredu za celokupnu filmsku zajednicu“.
Udruženje scenarista i Asocijacija filmskih reditelja pozivaju članstvo ali i „domaću kinematografsku javnost – filmske autore, producente, glumce, autore doprinosa, kritičare, medije i sve druge učesnike u kulturi, na potpuni bojkot ovog festivala. Ne možemo pristati na simulaciju normalnog života, i ne smemo i nećemo davati legitimitet događaju koji želi da se postavi kao zamena za urušeni sistem.“
Jer, „ovo nije pitanje jednog festivala, već borba za očuvanje integriteta celokupne srpske kinematografije“, zaključuju.
Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.


Na festivalu u Dorjanu, u Severnoj Makedoniji, film „Karmadona“ dobio je dve nagrade. Od premijere prošlog septembra do sad, ima ukupno jedanaest nagrada


Osim laureatima šest Zlatnih arena iz Srbije, među kojima je bio i u Beogradu pretučeni Vladimir Arsenijević, na Pulskom festivalu se u sredu uveče aplaudiralo i srpskim studentima. Hrvatski umetnici pozvali na solidarnost sa srpskim kolegama


Kada sam prvi put čuo reč tradicija i razmišljao o njoj – gledao sam neku emisiju o Škotskoj, bilo mi je desetak godina – verovao sam da su Škoti neki ljudi koji, uprkos svim praktičnim prednostima savremenog načina odevanja, još uvek nose široke haljine bez donjeg veša. Zašto to rade? Pa: tradicija!




Kako je Holivud, pod maskom progresivnosti, pretvorio političku korektnost u jeftin reciklažni marketing? Zašto publika sve glasnije odbija “polovne” likove i gde leži spas za autentični diverzitet na velikom platnu?
Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu
Pobeda je sigurna Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve