img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Povodom dva filma o Hičkoku

Reditelj i njegove žene

04. april 2013, 03:32 Tatjana Ristić
ALFRED HIČKOK: Kadar iz filma „Hičkok“ Saše Gervasija;…
Copied

Prošle godine o Alfredu Hičkoku snimljena su dva biografska filma koji za temu imaju njegov odnos sa ženama. U filmu Devojka Džulijena Džerolda Hičkok je prikazan kao seksualni monstrum koji muči sofisticirane plavuše koje ne može da ima; u Hičkoku Saše Gervasija, on je pomalo problematični, ali šarmantni genije iza koga stoji ljubav snažne žene, njegove supruge Alme Revil

O Alfredu Hičkoku, reditelju koji je tokom 60 godina karijere snimio preko 50 filmova, snimljena su, u toku prošle godine, dva igrana filma – Devojka, HBO drama u režiji Džulijena Džerolda, s Tobijem Džounsom i Imeldom Stonton u glavnim ulogama, i film Hičkok Saše Gervasija, sa Entonijem Hopkinsom i Helen Miren, koji je beogradsku premijeru imao na nedavno završenom Festu. Oba ostvarenja bave se Hičkokovim odnosom prema ženama koje su činile njegov život. Radnja prvog dešava se tokom snimanja filmova Ptice i Marni i Hičkokovim odnosom sa glumicom Tipi Hedren, dok se drugi bavi događajima tokom snimanja filma Psiho i ženom o kojoj se ređe govori, a sa kojom Hičkokov odnos nije bio ništa manje kompleksan – njegovom suprugom i saradnicom Almom Revil.

„Među mnogim ljudima koji su doprineli mome životu“, rekao je Alfred Hičkok na dodeli Nagrade za životno delo Američkog filmskog instituta 1979. godine, „zamolio bih za dozvolu da pomenem imena samo četvoro koji su mi pružili najviše ljubavi, priznanja, ohrabrenja i pomoći. Prva osoba je montažer. Druga je scenarista. Treća osoba je majka moje ćerke, Pat. Četvrta je sjajan kuvar koji izvodi čuda u kuhinji. I njihovo ime je Alma Revil.“

ŽENA NJEGOVOG ŽIVOTA: Alma Revil rođena je 1899. u porodici trgovca čipkom. Njen otac je, kada je ona bila još devojčica, dobio posao u najvećem britanskom filmskom studiju. Alma ga je često posećivala, te je u jednom trenutku u studiju dobila i posao kao britanska verzija kafe-kuvarice – bila je devojka koja kuva čaj. Vredna, inteligentna i radoznala, ubrzo je unapređena – pomagala je rediteljima prilikom montaže, a zatim i prilikom snimanja i pisanja scenarija za film. Ovaj posao omogućio joj je pristup filmskoj industriji u kojoj je u to vreme bilo vrlo malo žena. Alfreda Hičkoka upoznala je još dok je bio samo grafički dizajner. Godine 1923. godine Hičkok, mladi reditelj, poziva Almu da mu pomogne sa montažom filma Woman to Woman. Poslovna saradnja koju su tada započeli trajaće narednih 60 godina.

Ledi Hičkok, kako kažu bivši saradnici para, bila je nezaobilazna kada su u pitanju montaža, uređivanje dijaloga, nadgledanje kontinuiteta radnje i grešaka koje se potkradaju pri snimanju. Najčešće se kao anegdota pominje intervencija koju je Revilova izvela upravo tokom montaže Psiha. Ona je jedina primetila da je Dženet Li, nakon što je, iskasapljena nožem, pala na pod tuš kabine, ipak malo mrdnula oči i grkljan. Ova nedoslednost u trajanju od jednog frejma ispravljena je u montaži.

Alma Revil autorka je preko 20 scenarija za filmove od kojih je mnoge režirao Hičkok, a na nekim scenarijima, u čijoj je reviziji imala učešća, nije ni potpisana. U filmu Saše Gervasija, čiji je scenario zasnovan na knjizi Stivena Rebela Alfred Hičkok i snimanje Psiha, Alma je prikazana kao snažna, inteligentna žena, posvećena Hičkoku. Kada je potrebno staviti hipoteku na kuću da bi se snimio Psiho, film u koji studio nije verovao, Alma Revil je pristala. Učestvovala je u adaptaciji scenarija, u izboru glumaca, u montaži, čak i u snimanju filma kada se Hičkok razboleo. U filmu Hičkok Alma Revil, koju igra Helen Miren, u jednom trenutku kaže: „Kada budeš promovisao film po celom svetu, pratiću te i biću nasmejana, iako ću biti iscrpljena da iznemoglosti. Biću ljubazna prema ljudima koji gledaju kroz mene, ili me laktaju jer je jedino što vide slavni reditelj Alfred Hičkok. Ali zapamti“, dodaje ona, „ja sam Alma Revil, tvoja supruga, ne jedna od onih plavuša na ugovoru koje kinjiš.“

SVE NJEGOVE PLAVUŠE: U filmu Devojka, zasnovanom na knjizi The Dark Side of the Genious, autora Donalda Spota, ispričana je priča o jednoj od tih plavuša, glumici Tipi Hedren. Sa njom je Hičkok snimio dva filma, Ptice i Marni. Snimajući Ptice, Hičkok se odlučio da glavnu glumicu u jednom trenutku pošalje na tavan – scena je snimana tako što su na glumicu bacane žive ptice, a snimanje je, umesto jednog, trajalo čak pet dana. Tokom snimanja te scene Hedren je bila ozbiljnije povređena i doživela je nervni slom, tako da je do kraja filma imala medicinsku negu i bila pod sedativima. Ova glumica tvrdila je da je od Hičkoka dobila jasne ponude seksualne prirode, a kada ga je odbila, pretio je kako će joj uništiti karijeru. „Dotakni me“, kaže joj Hičkok, skoro molećivo, u filmu Devojka, u trenutku kada se nađu sami u prostoriji, „dotakni me, niko neće videti.“

Alma Revil je u ovom filmu skoro nemi svedok opsesije svoga supruga, koja se nastavljala i van filmskog studija. Hičkok je davao jasna uputstva prema kojima se šila odeća za njegove glumice, a tu odeću one su bile obavezne da nose i van seta. Kao Džejms Stjuart u Vrtoglavici, reditelj je insistirao na određenoj frizuri i šminki, tako da žene sa kojima je radio potpuno odgovaraju slici u njegovoj mašti. Džesika Bil kao Vera Majls u Hičkoku kaže: „Počinje tako što želi da ti izabere frizuru. Zatim hoće da ti bira odeću, prijatelje i koliko dece ćeš imati.“ Međutim, nisu sve žene sa kojima je radio imale utisak da su u tom kreativnom procesu zlostavljane. Kim Novak ispričala je kako se Hičkok, tokom snimanja Vrtoglavice, prema njoj ponašao sa poštovanjem. Nakon što su joj izabrali kostim, ona je otišla u njegovu kancelariju da mu kaže kako joj se ne dopadaju sivo odelo i crne cipele koje je trebalo da nosi. On ju je saslušao i rekao: „Hvala što si mi to ispričala. A sada, nosićeš sivi kostim i crne cipele, jer sam ja reditelj.“ Glumica nije time bila povređena jer je Hičkok bio jedan od retkih reditelja koji su uopšte želeli da razgovaraju sa mladim glumicama. „Holivud se u to vreme ponašao prema ženama tako da sam mogla lako da se identifikujem sa Džudi, junakinjom Vrtoglavice„, rekla je Novak: „Vuku je i guraju i govore šta da obuče, kako da priča i kako da se ponaša.“

ŽENE I MARKETING: Alfred Hičkok je, osim što je bio talentovan reditelj, bio veoma talentovan i za marketing. Uvek je imao osobu čiji je posao bio da ga promoviše u medijima, a za mnoge tračeve koji su ga pratili ispostavilo se da su izmišljeni samo radi privlačenja novinarske pažnje. I Hičkokovi saradnici kažu da su priče o njegovom lošem odnosu prema glumcima preterane, ali kada je Kerol Lombard na snimanje Gospodina i gospođe Smit dovela nekoliko krava, aludirajući na Hičkokovu navodnu opasku da su „glumci stoka“, bilo je to odličan povod za novine da pišu o snimanju još jednog njegovog filma. Norman Lojd, glumac u Saboteru i kasnije TV producent i reditelj, rekao je kako „Hičkok nikada nije porekao koncept ‘Hičkokovih plavuša’ jer je on bio dobar za publicitet“. Sam Hičkok je više puta isticao kako je njegov omiljeni film Senka sumnje, ostvarenje u kome glavna junakinja nije mučena plavuša sumnjive naravi, već mlada devojka koja, suočena sa pretnjom po sopstveni život i mir svoje porodice, uspeva da se sopstvenim snagama izbori protiv napasnika.

Alfred Hičkok, seksualni monstrum koji muči sofisticirane plavuše koje ne može da ima, kakvim je prikazan u filmu Devojka, ili pomalo problematični, ali šarmantni genije iza koga stoji ljubav snažne žene, kako ga tumači Entoni Hopkins u Hičkoku, nikada nije dobio Oskara. Da je Alma Revil i postala rediteljka, a ne samo briljantna saradnica svoga muža, verovatno ga ne bi imala ni ona – Ketrin Bigelou je bila prva žena koja je dobila Oskara, tek 2010. godine. Kakva god da je istina o Hičkoku i njegovim ženama, od jednoga se ne može pobeći – činjenice da je jedan deo njegovog brenda izgrađen na njegovoj ženomrzačkoj reputaciji. Marketinška mašina je priču o reditelju koji voli da kinji plavuše pretvorila u legendu, što ne bi učinila da tu legendu nije imao ko da traži i da – kupi.

…sa Dženet Li na snimanju Psiha,…
...sa Dženet Li na snimanju Psiha,...
…sa Almom Revil,…
...sa Almom Revil,...
…sa Tipi Hedren na snimanju Ptica
...sa Tipi Hedren na snimanju Ptica
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Književnost

02.april 2026. Ivan Milenković

Narator kao pukotina

Srđan Valjarević, Narator je konačno progovorio i Roman o agoniji i vedrini; Laguna, 2024. i 2025.

Književna kritika

02.april 2026. Jaroslav Pecnik

Zapis(nic)i pasionirane čitateljice

Tatjana Gromača, Osvajanje čitalačkog prostora, Sandorf, Zagreb, 2025.

Koncerti

02.april 2026. Dragan Kremer

Sos & papričice

Issac Delgado i “Söndörgő”, Dom omladine Beograda

Bioskop

02.april 2026. Zoran Janković

A sada malo o psihologiji neuspeha

Nevesta!, režija Megi Džilenhol, igraju Džesi Bakli i Kristijan Bejl; Nasledstvo s predumišljajem, režija Džon Paton Ford, igraju Glen Pauel, Margaret Kuali

Domaći film

02.april 2026. Đorđe Bajić

Crni humor, brutalnost i zrnce nade

Karmadona, scenario i režija Aleksandar Radivojević

Komentar
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure