U saopštenju Ministarstva kulture Nikola Selaković osuđuje napad na spomenike tokom vikenda i kvalifikuje ga kao kulturocid. Za to je optužio "studentkinje blokaderke“ ne iznoseći nikakve dokaze
Ministar kulture Nikola Selaković osudio je napade na spomenike u Beogradu tokom proteklog vikenda i ocenio da je to „sraman i svestan čin političkog ekstremizma, tj. kulturocid“, kao i da „ispisivanje ustaških simbola predstavlja direktan napad na državu Srbiju, njenu istoriju i antifašističko nasleđe“, piše u saopštenju Ministarstva kulture.
Foto: Tanjug/Vladimir ŠporčićBiste Narodnih heroja na Kalemegdanu
Biste Narodnih heroja na KalemegdanuZatim je imenovao učesnike ovog kulturocida:
„Posebno je uznemirujuće što su u ovim delima učestvovale studentkinje blokaderke, aktivne u NVO strukturama koje se mesecima predstavljaju kao borci za demokratiju i ljudska prava. Danas je, međutim, jasno da iza te retorike stoje vandalizam i flert sa najmračnijim ideologijama 20. veka.“
Ministar nije naveo podatke
Skrenuo je pažnju i da „onaj ko crta ustaške simbole po spomenicima srpskim piscima, herojima i istorijskim ličnostima, ne protestuje – on vređa žrtve, relativizuje zločine i svesno širi mržnju“ i zaključio:
„Ni studentski status, ni NVO bedž, ni reč ‘blokaderstvo’ ne daju imunitet za krivična dela.“
Ministar nije precizirao na osnovu kojih podataka/informacija okrivljuje „studentkinje blokaderke“, već je direktno tražio „hitnu reakciju nadležnih organa“, kako bi se poslala poruka da „u Srbiji neće biti tolerisano skrnavljenje spomenika i promocija ustaške ideologije“, kao i da „Srbija nije i neće biti poligon za isprobavanje ekstremističkih simbola pod plaštom aktivizma“.
A Šapić
Septembra 2024. godine gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić je izjavio da bi Grobnicu narodnih heroja na Kalemegdanu trebalo izmestiti zato što to „najmanje ima veze sa komunizmom“. Ministarstvo kulture se nije oglasilo tim povodom.
Ovog vikenda u Beogradu je oskrnavljeno više spomenika: lice Pekićevog spomenika na Cvetnom trgu išarano je belom farbom a na košulji je ispisano HRT, po Grobnici Narodnih heroja na Kalemegdanu ižvrljani su kukasti krstovi belom farbom, preko spomenika Gavrilu Principu u Finansijskom parku prosuta je crvena farba, a išaran je i spomenik Dimitriju Tucoviću na Slaviji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Naš stav nije ličan već proističe iz odgovornosti prema Beogradskoj filharmoniji i njenoj ulozi u društvu“, napisali su Filharmoničari predsedniku Vučiću i premijeru Macutu, tražeći da se direktor bira na konkursu
Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu
„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinalu će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent
Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv
Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!