Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv
Ovog vikenda u Beogradu su oskrnavljena dva spomenika. U subotu je neko ižvrljao spomenik Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu, a u nedelju spomenik Narodnim herojima na Kalemegdanu.
Pekić
Lice Pekićevog spomenika je išarano belom farbom, a na košulji je ispisano HRT.
Po bistama narodnih heroja Moše Pijade, Lole Ribara, Đure Đakovića i Ivana Milutinovića i po mermernim pločama ižvrljani su kukasti krstovi belom farbom.
Borislav Pekić je jedan od najvećih srpskih književnika. Bio je jedan od osnivača Demokratske stranke. Spomenik je izrađen u bronzi i prikazuje književnika u prirodnoj veličini. Podignut je marta 2016. godine, inicijativom i novcem Fondacije „Borislav Pekić“.
Narodni heroji
U Grobnici narodnih heroja, podignutoj 1948. pod bedemom Beogradske tvrđave, su posmrtni ostaci jugoslovenskih komunističkih lidera iz Drugog svetskog rata Ivana Milutinovića, Đura Đakovića, Ive Lole Ribara i Moše Pijade. Iznad grobnice sa natpisom „Smrt fašizmu – sloboda narodu“ nalaze se njihove biste.
Foto: Tanjug/Vladimir ŠporčićBista Lole Ribara
Ovu grobnicu su prethodnih godina više puta vandalizovale desničarske grupe, na primer 2020. godine dva puta. Prvi put je na grobnici napisano „Titove ustaše“, a drugi put „Smrt komuni“. Proteklih godina ispisivane su poruke „Gorite u paklu“, „Komunisti teroristi“, pa i grafit posvećen u Hagu osuđenom za genocid u Srebrenici u ratu devedesetih u Bosni i Hercegovini „Ratko Mladić je narodni heroj a ne ovi“.
Juna 2024. godine je objavljeno da je na Beogradskoj tvrđavi postavljen video nadzor, 67 kamera, te da je pušten u rad.
Foto: Tanjug: Vladimir ŠporčićUništavanje spomenika
Septembra te godine gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić je izjavio da bi Grobnicu narodnih heroja na Kalemegdanu trebalo izmestiti. On je rekao da to „najmanje ima veze sa komunizmom“ i da odluku donosi Ministarstvo kulture.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Čuo sam da je Disney strašno blizu tome da kompletan igrani film napravi bez ljudskog dodira. Scenaristi su se probali braniti, bili su dugo u štrajku. Pravilo koje su uspeli dobiti je da veštačka inteligencija može napisati scenario, ali da onda mora ići nekom živom scenaristi koji ima pravo to doraditi i sebe potpisati. Bojim se da će doći do ogromne manipulacije, jer će naći klince koji će to potpisati
Kada mladi ljudi kroz dramski proces shvate da u “Mišolovci” nema pogrešnog odgovora, da je greška legitiman alat učenja i da niko od njih ne očekuje gotov šablon, dešava se neverovatna transformacija. Oni brzo prepoznaju da su spori rezultati do kojih dolaze sopstvenim istraživanjem i traganjem mnogo stabilniji, dublji i trajniji od bilo kakve brze spoljašnje nagrade
„Milonga strasnih senki“ je zbirka priča o tangu koje su napisali Borhes, Kortasar – ukupno 24 hispanoameričkih autora koje volimo, ali je i knjiga o njegovoj duši
Autori festivala kratkog igranog filma u Bajinoj Bašti objašnjavaju da sloganom u veoma nepovoljnoj i teškoj godini za kulturu i film kuckaju u boriće parka gde se pod zvezdama održava festival - za sreću i pametnije odluke
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.