Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv
Ovog vikenda u Beogradu su oskrnavljena dva spomenika. U subotu je neko ižvrljao spomenik Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu, a u nedelju spomenik Narodnim herojima na Kalemegdanu.
Pekić
Lice Pekićevog spomenika je išarano belom farbom, a na košulji je ispisano HRT.
Po bistama narodnih heroja Moše Pijade, Lole Ribara, Đure Đakovića i Ivana Milutinovića i po mermernim pločama ižvrljani su kukasti krstovi belom farbom.
Borislav Pekić je jedan od najvećih srpskih književnika. Bio je jedan od osnivača Demokratske stranke. Spomenik je izrađen u bronzi i prikazuje književnika u prirodnoj veličini. Podignut je marta 2016. godine, inicijativom i novcem Fondacije „Borislav Pekić“.
Narodni heroji
U Grobnici narodnih heroja, podignutoj 1948. pod bedemom Beogradske tvrđave, su posmrtni ostaci jugoslovenskih komunističkih lidera iz Drugog svetskog rata Ivana Milutinovića, Đura Đakovića, Ive Lole Ribara i Moše Pijade. Iznad grobnice sa natpisom „Smrt fašizmu – sloboda narodu“ nalaze se njihove biste.
Foto: Tanjug/Vladimir ŠporčićBista Lole Ribara
Ovu grobnicu su prethodnih godina više puta vandalizovale desničarske grupe, na primer 2020. godine dva puta. Prvi put je na grobnici napisano „Titove ustaše“, a drugi put „Smrt komuni“. Proteklih godina ispisivane su poruke „Gorite u paklu“, „Komunisti teroristi“, pa i grafit posvećen u Hagu osuđenom za genocid u Srebrenici u ratu devedesetih u Bosni i Hercegovini „Ratko Mladić je narodni heroj a ne ovi“.
Juna 2024. godine je objavljeno da je na Beogradskoj tvrđavi postavljen video nadzor, 67 kamera, te da je pušten u rad.
Foto: Tanjug: Vladimir ŠporčićUništavanje spomenika
Septembra te godine gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić je izjavio da bi Grobnicu narodnih heroja na Kalemegdanu trebalo izmestiti. On je rekao da to „najmanje ima veze sa komunizmom“ i da odluku donosi Ministarstvo kulture.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kada sam prvi put čuo reč tradicija i razmišljao o njoj – gledao sam neku emisiju o Škotskoj, bilo mi je desetak godina – verovao sam da su Škoti neki ljudi koji, uprkos svim praktičnim prednostima savremenog načina odevanja, još uvek nose široke haljine bez donjeg veša. Zašto to rade? Pa: tradicija!
Kako je Holivud, pod maskom progresivnosti, pretvorio političku korektnost u jeftin reciklažni marketing? Zašto publika sve glasnije odbija “polovne” likove i gde leži spas za autentični diverzitet na velikom platnu?
Ljudi na stadionu i oko njega ne moraju imati istu predstavu Bosne i Hercegovine. Ne moraju deliti istu političku viziju, isto iskustvo zemlje, isti odnos prema njenoj prošlosti ili budućnosti. Mnogi od njih u Bosni i Hercegovini odavno više i ne žive. Neki možda ni sami ne bi umeli da kažu šta ih tačno povezuje sa drugima oko njih. Ali znaju istu pesmu. Pevaju Halida, ”Ljijane”
Oko 100 najboljih filmova iz Evrope, svrstanih u 15 selekcija, biće prikazani u Subotici na Paliću u okviru Festivala evropskog filma od 18. do 22. jula
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.