

Kultura
Knjige nobelovke En Karson su prevedene na srpski, ali ih nema
Časopis „Polja“ objavljuje knjige En Kason već više od decenije, a priprema i novu. Zbog Nobelove nagrade, sad obnavlja izdanja dve knjige. U knjižarama trenutno nema ni jedne


Na talasu samoorganizovanja u znak otpora prema vlasti, koji je krenuo ne:bitefom, je i akcija „Zbirka (verovatno) nepročitanih drama“
Kultura Srbije je počela da se samoorganizuje u znak otpora prema vlasti. Počelo je prošle jeseni ne:bitefom, ove godine su u tom pravcu nastavili glumci organizujući svoj Niški filmski festival i Vida Ognjenović koja nije odustala od Novog Tvrđava teatar iako je festival izbačen iz Čortanovaca, a nedavno je inicijativa „Glasnije od cenzure“, koju čine domaći bendovi i umetnici, i Exit, najavila da će na jesen organizovati Blacklist Festival na kojem će učestvovati muzičari, glumci i druge javne ličnosti sa crne liste aktuelnog režima.
Na tom talasu je i akcija, fanzin, „Zbirka (verovatno) nepročitanih drama“ koju organizuje UK Parobrod, sa namerom da učini dostupnim radove savremenih dramskih pisaca i spisateljica koji su završili u fioci.
Nije po ukusu direktora
Suočeni sa zatvorenošću institucija i strogo kontrolisanom selekcijom u pozorištima, autori i autorke preuzimaju inicijativu van institucionalnih okvira.
Akcija počinje u subotu 29. avgusta na Adi Ciganliji, kod restorana „Na kraj sveta“ čitanjem drame Mine Milošević „Robinson Kruso da je bio biseksualka sa šest Petka“.
Mina Milošević je za ovaj dramski tekst dobila prvu nagradu na Sterijom pozorju 2025/26.
Njen raniji dramski tekst „Lizistrata: Seks i štrajk“ nedavno je skinut sa repertoara Bitef teatra. Novi v.d. direktor Filip Gajić je smatrao da je tekst feministički, a da je „feminizam fašizam“.
Dramom „Robinson Kruso da je bio biseksualka sa šest Petka“ Mina Milošević govori o „idealnoj žrtvi“, pojmu koji se, kako objašnjava, „koristi da opiše patrijarhalna očekivanja od žrtava nasilja, posebno seksualnog nasilja, kojima se ne veruje ukoliko se ne ponašaju kao klasične žrtve – ako ne izvrše samoubistvo, ako se ne zaviju u crno i ako odluče da pokažu radost življenja ili sopstvenu seksualnu slobodu.“
Penelopa nije pasivna
U drami je ova tema pokazana motivom Penelope koja je paradigma ženske pasivnosti.
U obrazloženju žirija Sterijinog pozorja piše da „razračunavanje teksta sa tom paradigmom vrši se na nelinearan, autoironičan, metatekstualan način pun humora. Pored pasivnosti komička subverzija za metu ima i pitanja seksualnosti, odrastanja u patrijarhatu, ženskih prijateljstava, pop kulture i kapitalizma, a u postupku karnevalizacije ove teme se vrtoglavo smenjuju i prepliću stvarajući izrazito uzbudljivu dramu koja po svom sadržaju i formi odlično govori sa savremenošću”.
Povratak Danijele Štajnfeld
Glavnu ulogu u drami ima Danijela Štajnfeld, glumica koja je umnogome i privatno vezana za lik koji tumači. Ona je 2021. optužila kolegu Branislava Lečića za silovanje, zbog čega su je pojedini mediji optužili za klevetu a deo kulturne zajednice joj nije pružio podršku.


Mina Milošević objašnjava da Danijela Štajnfeld ovom ulogom ruši ustaljeni mit o „idealnoj žrtvi“ tako što „figuri Penelope pristupa subverzivno – ne čeka pasivno pravdu koja ne stiže, već pronalazi način da nastavi dalje sa životom, ne prihvatajući ulogu žrtve”.
Organizator akcije „Zbirka (verovatno) nepročitanih drama“ naglašava da čitanje ovog teksta dolazi u trenutku kada su vrata zvaničnih institucija za ovakve teme i formate uglavnom zatvorena.
Samo u avgustu: Uštedite tri hiljade dinara na godišnjoj pretplati na digitalno izdanje „Vremena“! Iskoristite popust ovde i podržite nezavisno novinarstvo.


Časopis „Polja“ objavljuje knjige En Kason već više od decenije, a priprema i novu. Zbog Nobelove nagrade, sad obnavlja izdanja dve knjige. U knjižarama trenutno nema ni jedne


Komisija za dodelu Nobelove nagrade obrazložila je da je En Karson dobila nagradu „zbog svog smelog i inovativnog opusa koji je, kroz razigran dijalog sa klasičnom tradicijom, stvorio nove forme za savremenu književnost“


“Ovo je muški svet. Pozicija žene je krhka, lomljiva, baš kao i nos žene koji je razbio gradonačelnik, polomljena vilica studentkinje u Novom Sadu. Kao telo žene kad je tema abortus ili natalitet, kao svaka situacija koja tretira ženu kao objekat”


Povodom ponovljenog izdanja: Mihael Bulgakov,
Život gospodina De Molijera, Bratstvo licemera,
Zepter Book World, Beograd, 2026, prevod Milan Čolić


Predizborna kampanja i političko nasilje
Stvarne žrtve i Vučićevo glumatanje Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve