U Herceg Novom je održana dvodnevna konferencija s namerom da se od stručnjaka čuju i prikupe ideje kako da se grad brendira kulturom
Šta pomislite kad pročitate da je Herceg Novi organizovao dvodnevnu konferenciju s namerom da od stručnjaka čuje i prikupi ideje kako da kulturom brendira grad? Moguće i da – eto ima neko, i to u našem okruženju, ko ume da prepozna moć kulture. Ali nećemo o tome.
Elem: konferencija „Herceg Novi – uzbudljivi grad“ održana je 8. i 9. maja u organizaciji tamošnje Gradske biblioteke i čitaonice i beogradske izdavačke kuće Clio.
Glavna tema je kako da kulturno nasleđe i savremeni kulturni život grada postane prepoznatljiv pa po mogućstvu i dominantan u uslovima razornog masovnog turizma.
Kako pronaći identitet
Uvodno predavanje održao je marketinški stručnjak sa međunarodnim iskustvom Robert Prajd.
Rodžer Prajd
Jasan je u stavu da svaki grad i država moraju pronaći svoj, ne samo brend, već drugačiji i autentični identitet kojim će se prepoznavati. Jer, treba učiniti sve da utičemo na to kako će nas ljudi doživljavati, poručio je Prajd.
Protiv pošasti
Povodom kreiranja kulturne politike, Zoran Hamović direktor i glavni urednik Clio-a naglasio je da kultura mora biti inkluzivna i direktno uticati na kvalitet života lokalne zajednice, a u isto vreme štititi identitet grada oblikovan decenijama.
„Došli smo do toga da moramo odgovoriti na ono što je sada pošast u svim primorskim gradovima – masovni turizam, koji u velikoj meri poništava kulturne doprinose građana tih mesta. Zato moramo afirmisati ideju koja daje priliku onima koji imaju interesovanje, znanje, dobru volju i želju da podrže, pomognu i razvijaju ono što se dešava u kulturi grada“, naveo je Hamović.
Održane su tri panel diskusije čiji su učesnici bili istaknuti stručnjaci, prof. dr Milena Dragićević Šešić, dr Janko Paunović, prof. dr Ilija Lalošević, dr Maja Vukadinović, mr Đorđe Malavrazić, prof. dr Vuk Vuković…
Ako je Herceg Novi osetio potrebu za organizovanjem ovakve konferencije, nekako deluje i da se neće zaustaviti samo na tome.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Ovo je muški svet. Pozicija žene je krhka, lomljiva, baš kao i nos žene koji je razbio gradonačelnik, polomljena vilica studentkinje u Novom Sadu. Kao telo žene kad je tema abortus ili natalitet, kao svaka situacija koja tretira ženu kao objekat”
Čuvena pozorišna rediteljka Tatjana Mandić Rigonat postavila je Floberovu „Emu Bovari“ kao jedan od najvećih hitova sezone – ali ne u svom Narodnom pozorištu gde je zabranjena. O komadu govori za novi broj „Vremena“
Pobunjeni izdavači, oni koji su prošle godine bojkotovali Sajam knjiga pa će i ove, organizuju svoj Sajam, onaj pravi. Zato će tokom dva naredna vikenda, knjiga biti po celoj Srbiji
Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
U predizbornoj kampanji Šapić je fizički napao Tatjanu Mićić, aktivisti SNS-a su prebili vladinog službenika na radnom zadatku, a Vučić nikako da obelodani koga je sve pomilovao iz vlastitih redova. Šta im je?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.