U Herceg Novom je održana dvodnevna konferencija s namerom da se od stručnjaka čuju i prikupe ideje kako da se grad brendira kulturom
Šta pomislite kad pročitate da je Herceg Novi organizovao dvodnevnu konferenciju s namerom da od stručnjaka čuje i prikupi ideje kako da kulturom brendira grad? Moguće i da – eto ima neko, i to u našem okruženju, ko ume da prepozna moć kulture. Ali nećemo o tome.
Elem: konferencija „Herceg Novi – uzbudljivi grad“ održana je 8. i 9. maja u organizaciji tamošnje Gradske biblioteke i čitaonice i beogradske izdavačke kuće Clio.
Glavna tema je kako da kulturno nasleđe i savremeni kulturni život grada postane prepoznatljiv pa po mogućstvu i dominantan u uslovima razornog masovnog turizma.
Kako pronaći identitet
Uvodno predavanje održao je marketinški stručnjak sa međunarodnim iskustvom Robert Prajd.
Rodžer Prajd
Jasan je u stavu da svaki grad i država moraju pronaći svoj, ne samo brend, već drugačiji i autentični identitet kojim će se prepoznavati. Jer, treba učiniti sve da utičemo na to kako će nas ljudi doživljavati, poručio je Prajd.
Protiv pošasti
Povodom kreiranja kulturne politike, Zoran Hamović direktor i glavni urednik Clio-a naglasio je da kultura mora biti inkluzivna i direktno uticati na kvalitet života lokalne zajednice, a u isto vreme štititi identitet grada oblikovan decenijama.
„Došli smo do toga da moramo odgovoriti na ono što je sada pošast u svim primorskim gradovima – masovni turizam, koji u velikoj meri poništava kulturne doprinose građana tih mesta. Zato moramo afirmisati ideju koja daje priliku onima koji imaju interesovanje, znanje, dobru volju i želju da podrže, pomognu i razvijaju ono što se dešava u kulturi grada“, naveo je Hamović.
Održane su tri panel diskusije čiji su učesnici bili istaknuti stručnjaci, prof. dr Milena Dragićević Šešić, dr Janko Paunović, prof. dr Ilija Lalošević, dr Maja Vukadinović, mr Đorđe Malavrazić, prof. dr Vuk Vuković…
Ako je Herceg Novi osetio potrebu za organizovanjem ovakve konferencije, nekako deluje i da se neće zaustaviti samo na tome.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kada sam prvi put čuo reč tradicija i razmišljao o njoj – gledao sam neku emisiju o Škotskoj, bilo mi je desetak godina – verovao sam da su Škoti neki ljudi koji, uprkos svim praktičnim prednostima savremenog načina odevanja, još uvek nose široke haljine bez donjeg veša. Zašto to rade? Pa: tradicija!
Kako je Holivud, pod maskom progresivnosti, pretvorio političku korektnost u jeftin reciklažni marketing? Zašto publika sve glasnije odbija “polovne” likove i gde leži spas za autentični diverzitet na velikom platnu?
Ljudi na stadionu i oko njega ne moraju imati istu predstavu Bosne i Hercegovine. Ne moraju deliti istu političku viziju, isto iskustvo zemlje, isti odnos prema njenoj prošlosti ili budućnosti. Mnogi od njih u Bosni i Hercegovini odavno više i ne žive. Neki možda ni sami ne bi umeli da kažu šta ih tačno povezuje sa drugima oko njih. Ali znaju istu pesmu. Pevaju Halida, ”Ljijane”
Oko 100 najboljih filmova iz Evrope, svrstanih u 15 selekcija, biće prikazani u Subotici na Paliću u okviru Festivala evropskog filma od 18. do 22. jula
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.