U Herceg Novom je održana dvodnevna konferencija s namerom da se od stručnjaka čuju i prikupe ideje kako da se grad brendira kulturom
Šta pomislite kad pročitate da je Herceg Novi organizovao dvodnevnu konferenciju s namerom da od stručnjaka čuje i prikupi ideje kako da kulturom brendira grad? Moguće i da – eto ima neko, i to u našem okruženju, ko ume da prepozna moć kulture. Ali nećemo o tome.
Elem: konferencija „Herceg Novi – uzbudljivi grad“ održana je 8. i 9. maja u organizaciji tamošnje Gradske biblioteke i čitaonice i beogradske izdavačke kuće Clio.
Glavna tema je kako da kulturno nasleđe i savremeni kulturni život grada postane prepoznatljiv pa po mogućstvu i dominantan u uslovima razornog masovnog turizma.
Kako pronaći identitet
Uvodno predavanje održao je marketinški stručnjak sa međunarodnim iskustvom Robert Prajd.
Rodžer Prajd
Jasan je u stavu da svaki grad i država moraju pronaći svoj, ne samo brend, već drugačiji i autentični identitet kojim će se prepoznavati. Jer, treba učiniti sve da utičemo na to kako će nas ljudi doživljavati, poručio je Prajd.
Protiv pošasti
Povodom kreiranja kulturne politike, Zoran Hamović direktor i glavni urednik Clio-a naglasio je da kultura mora biti inkluzivna i direktno uticati na kvalitet života lokalne zajednice, a u isto vreme štititi identitet grada oblikovan decenijama.
„Došli smo do toga da moramo odgovoriti na ono što je sada pošast u svim primorskim gradovima – masovni turizam, koji u velikoj meri poništava kulturne doprinose građana tih mesta. Zato moramo afirmisati ideju koja daje priliku onima koji imaju interesovanje, znanje, dobru volju i želju da podrže, pomognu i razvijaju ono što se dešava u kulturi grada“, naveo je Hamović.
Održane su tri panel diskusije čiji su učesnici bili istaknuti stručnjaci, prof. dr Milena Dragićević Šešić, dr Janko Paunović, prof. dr Ilija Lalošević, dr Maja Vukadinović, mr Đorđe Malavrazić, prof. dr Vuk Vuković…
Ako je Herceg Novi osetio potrebu za organizovanjem ovakve konferencije, nekako deluje i da se neće zaustaviti samo na tome.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Čuo sam da je Disney strašno blizu tome da kompletan igrani film napravi bez ljudskog dodira. Scenaristi su se probali braniti, bili su dugo u štrajku. Pravilo koje su uspeli dobiti je da veštačka inteligencija može napisati scenario, ali da onda mora ići nekom živom scenaristi koji ima pravo to doraditi i sebe potpisati. Bojim se da će doći do ogromne manipulacije, jer će naći klince koji će to potpisati
Kada mladi ljudi kroz dramski proces shvate da u “Mišolovci” nema pogrešnog odgovora, da je greška legitiman alat učenja i da niko od njih ne očekuje gotov šablon, dešava se neverovatna transformacija. Oni brzo prepoznaju da su spori rezultati do kojih dolaze sopstvenim istraživanjem i traganjem mnogo stabilniji, dublji i trajniji od bilo kakve brze spoljašnje nagrade
„Milonga strasnih senki“ je zbirka priča o tangu koje su napisali Borhes, Kortasar – ukupno 24 hispanoameričkih autora koje volimo, ali je i knjiga o njegovoj duši
Autori festivala kratkog igranog filma u Bajinoj Bašti objašnjavaju da sloganom u veoma nepovoljnoj i teškoj godini za kulturu i film kuckaju u boriće parka gde se pod zvezdama održava festival - za sreću i pametnije odluke
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.