
Festival
Kan: „Zlatna palma“ za film o korupciji u Iranu
Film iranskog reditelja Džafara Panahija o korupciji u Iranu, osvojio je „Zlatnu palmu“ Filmskog festivala u Kanu. Panahi je nekoliko puta hapšen zbog svog stvaralaštva
Ksenija Kirilova (40), ruska novinarka i autorka sa adresom u Beogradu, napisala je „Bajke za izbeglice“ sa elementima srpske mitologije
Nilina nikada nije imala dom. Naučila je da živi sa tim. I sa predosećanjem da je smrt blizu. Naučila, ali se nikad skroz ne navikenš na taj strah.
Nilina je, naime, kišna vilenjakinja. Ta čudesna bića žive u malim vodama, lokvama, kapima koje se skupe u suvom potoku ili zaboravljenoj posudi u avliji.
Zato su kišni vilenjaci osuđeni da stalno menjaju dom, kad stari ispari.
Kad nemaš dom
Ksenija Kirilova (40), ruska novinarka i autorka sa adresom u Beogradu, smislila je mala stvorenja za svoje „Bajke za izbeglice“ koje je Talija objavila na srpskom jeziku.
Htela je, priča Ksenija za naš njuzleter Međuvreme, da napiše bajke za odrasle koji nose traumu izbeglištva, gubitka doma, voljenih ljudi.
„Bajke nisu zamena za terapiju, ali imaju terapeutsko svojstvo. Mnogi kažu da su im pomogle“, kaže ona.
„Odlučila sam se za fantastiku jer bajka podseća na detinjstvo, na nešto magično. I jer nisam htela previše realan tekst koji može da bude okidač za traumu.“
Kaže, biti izbeglica znači ne znati šta će biti sutra. „Najbolji način da se zaboravi bol je da se otvori novo poglavlje, ali izbeglice ne mogu da izgrade ni novi život jer ne znaju smeju li da ostanu negde.“
Ima na Jutjubu onih vežbi meditacije – baršunasti glas vam kaže da se opustite, da ste na sigurnom, kod kuće. „Ali za neke ljude to nije opuštajuća meditacija nego maltretman. Izgubili su dom. Za njih sam pisala.“
Rusi u egzilu
Kirilova se zaljubila u Srbiju kao srednjoškolka preko televizije. Gledala je kako zemlja strada u bombardovanju 1999. i čudila se kako je to moguće usred Evrope. A sada isto tako izdaleka gleda ruski rat protiv Ukrajine.
Živela je u Sjedinjenim Državama, sada živi na Zvezdari. Solidno govori srpski. Dočekala je novu generaciju ruskih emigranata koji su se ugnezdili u Beograd.
Šta njih muči? Šta ih goni? Kaže, teško je tek tako reći. Ljudi su različiti i ne mogu se smestiti u ladice.
Nekima je Rusija postala strana i ne žele da se vrate. „Ti ljudi žele novi život na novom mestu. Vide Srbiju kao svoj dom. Putuju zemljom, uče o njenoj istoriji, uče jezik. Hoće da budu korisni u ovom društvu.“
Drugi bi dalje, u zapadnu Evropu. Treći su možda programeri kojima su firme preseljene ovde, inače im je svejedno. Četvrti se boje mobilizacije i vratili bi se u Rusiju kad dođe mir.
Zmajevi i vampiri
„Bajke za izbeglice“ su, kaže Ksenija, njen način da se oduži Srbiji. „Zasnovane su na srpskoj mitologiji, ima zmajeva, vila, vampira. I objavljene su sada na srpskom.“
Ranije su objavljene na engleskom i čitaju se u celom svetu. Objavljene su na ruskom i, što je posebno raduje, na ukrajinskom. U Kijevu se usred rata, uz bombe i nestašice struje, neko bavio prevodom i izdavanjem bajki.
„Ne bi to radili da ne misle da je važno i da može da pomogne“, kaže Ksenija.
U jednoj od bajki lik, posle mnogih muka, izgovara: „Moći ćeš ponovo da zavoliš svoj svet, uveren sam u to.“
Film iranskog reditelja Džafara Panahija o korupciji u Iranu, osvojio je „Zlatnu palmu“ Filmskog festivala u Kanu. Panahi je nekoliko puta hapšen zbog svog stvaralaštva
U Rači kod Bajine bašte, u čijem manastiru je bila čuvena prepisivačka škola, otvoren je Muzej ćirilice, jedinstvena nacionalna ustanova
Nekoliko sati pre proglašenja pobednika, Filmski festival u Kanu je ostao bez elektrikčne energije. Organizatori su najavili da to neće uticati na ceremoniju
Muzej Jugoslavije poziva na obeležavanje 25. maja Dana mladosti, praznika koji ne postoji ali nije zaboravljen
Direktorka Šabačkog pozorišta ukida predstave, a igraju se one u kojima glume narodmi poslanik Lepomir Ivković i Branislav Lečić. O svemu odlučuje sama
Režimski napad na visoko obrazovanje
Kako se sprema Šešeljev zakon 2.0 Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve