Legendarna hrvatska pevačica Gabi Novak preminula je u 89. godini života. Obeležila je muzičku scenu Jugoslavije, njen brak sa Arsenom Dedićem punio je naslovne strane novina. Volela je da peva džez, ali je slavu stekla šlagerima
„Džez se provlačio kroz sve ove moje godine. Sedamdesetih je to bio Gari Barton, pa Herb Geler, Džon Luis, svi već znaju da sam pjevala u duetu sa Lujom Armstrongom. Ali, na početku karijere, prirodno, htjela sam se probiti, napraviti nešto. Sa džezom se to nije moglo, pa sam se okrenula ‘šlageraju’ – kako to moj Arsen voli reći“. Ovako je za „Vreme“ govorila Gabi Novak, prva dama hrvatskog šlagera, uoči otvaranja 25. Beogradskog džez festivala 2009. godine.
Rođena je u Berlinu, a početkom Drugog svetskog rata njena porodica se preselila na Hvar. U Zagrebu je završila Primenjene umetnosti i pozajmljivala je glasove animiranim likovima. Njene vokalne sposobnosti primetio je Bojan Adamič i pozvao je da gostuje na koncertima „Big Benda” u Ljubljani, a uskoro je nastupila na „Zagrebfestu“ s pesmom „Ljubav ili šala”. Na Bledskom džez festivalu 1958, pevala je u duetu s Luisom Armstrongom. Dobila je ponudu 1964. da peva na zapadnom tržištu, ali je odustala od toga, jer nije htela da pristane na promenu izgleda i druge uslove.
Pažljivo je birala pesme i pevala samo one, koje su joj se svidele. Svoj drugi brak sklopila je sa čuvenim muzičarem Arsenom Dedićem 1970, a tri godine posle rodila je sina Matiju Dedića. Dobila je Porina za najbolje žensko vokalno izvođenje na albumu „Pjesma je moj život” 2003. i za poseban doprinos hrvatskoj zabavnoj muzici 2006.
Arsen i Gabi: Imala je život i pre njega
Pevačica je još na početku karijere upoznala Arsena Dedića, ali su se njihovi životni putevi tek kasnije ukrstili.
„Imala je ona svoj život pre mene, imao sam i ja svoj. Ali, jednog dana sam shvatio da mi je namenjena, da ne bih mogao dalje bez nje, a to je shvatila i ona“, pričao je svojevremeno Arsen o početku ljubavi sa Gabi.
Zanimljivo je da je u tom trenutku Arsen bio u braku sa Vesnom Matoš, rođakom čuvenog hrvatskog pesnika Antuna Gustava Matoša, dok je Gabi već bila u drugom braku.
Ipak, Gabi i Arsen su na kraju završili zajedno, a i danas važe za jednu od najvećih jugoslovenskih ljubavi.
„Provela sam 45 godina sa Arsenom. Teško je o tome govoriti. Meni je najteže. Bilo je bure i bonace. Nije bilo lako živeti sa Arsenom. Mislim da sam ja jedna od retkih njegovih prijateljica, koja je mogla izdržati takav način života“, priznala je jednom prilikom legendarna pevačica uz setan osmeh.
Matija Dedić je, koji je i sam bio muzičar, o svojoj majci govorio kao najvećem osloncu u životu.
„Moja majka me uvek podržavala, a posebno u odluci da odem u Grac na studije džeza. Uostalom, prve ploče koje sam pronašao u svojoj sobi bile su njene. Ona je vanserijska pevačica koja je obeležila istoriju muzike na ovim prostorima. Naši zajednički koncerti su uvek bili posebni, jer ona poseduje neverovatnu toplinu, jednostavnost i fleksibilnost, što kod mojih kolega izaziva ogromnu sreću.“
Poziv za Beograd
Njen, Arsenov i Matijin koncert u Beogradu početkom 2000. kao da je značio poziv i drugim pevačima zabavne muzike iz Hrvatske da ih slede.
„Normalno, pa vrijeme nas je bilo tako mnogo razdvojilo, i čitava situacija koja se medijski bila napuhala, i teške patnje i s jedne i druge strane. Patilo se, patilo strašno, mi možda s većim razlogom – više smo stradali. Škabrnja, Dubrovnik, Vukovar, dovoljno govore šta je sve bilo. Užas! Raselili su čitav prostor, poginulo je na tisuće ljudi. Čemu i zašto?! To je medijski bilo toliko prisutno da, potpuno prirodno, osjetiš otpor: neću tamo da idem, neću, ne mogu“, govorila je Gabi za „Vreme“. „Svemu tome smo se Arsen i ja odupirali, ali ne našim prijateljima u Beogradu ili oni nama. Dugo smo razmišljali prije pet godina, pa kad sam vidjela koliko nam ljudi pišu, koliko nas žele, rekla sam – teatar, glazba, likovna kultura, ne smije imati apsolutno nikakve veze sa svim tim što je bilo. Ali to je trebalo u nama sazrijeti, trebalo je vrijeme da dođemo do tih nekih novih dodira, novih suradnja.“
Veliki letnji popust na „Vreme“!Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bilo bi vrlo nepošteno sa moje strane da kažem da to ima ikakve veze sa sadašnjim političkim trenutkom u Narodnom pozorištu – komentariše Nataša Ninković svoju odluku da Narodno pozorište zameni Jugoslovenskim dramskim
Batinaši su na očigled policije iscepali fotografije koje su nastajale devet meseci tokom protesta u Vojvodini. Demokratska stranka u tome vidi jasan znak nemoći države pred istinom koju te fotografije nose
Četiri igrana dugometražna, jedan dokumentarni, dva kratka igrana i jedan studentski film iz Srbije takmičiće se na renomiranom Sarajevo film festivalu
Festival filmskog scenarija u Vrnjačkoj banji omalovažava struku: ljudi koji ga kreiraju su iz drugih profesija, jedan od sponzora je producent šest filmova koji su odabrani za Glavni program, a za maskotu je izabran robot koji je scenarista AI – smatra predsednik Udruženja filmskih scenarista Srbije
Moto Nišvil džez teatarskog festivala glasi „Igrati ili ne igrati” jer zaista živimo tu dualnost koju živi Hamlet i koja asocira na „biti ili ne biti”, kaže za „Vreme” Maja Mitić, umetnička direktorka i selektorka festivala
Farbanje srpske trobojke po zgradama novosadskog naselja Liman predsednik Srbije Aleksandar Vučić je proglasio vrhovnim patriotskim činom. Pa, patriote, četke u ruke i pravac Andrićev venac
Pobuna građana Srbije nije revolucionarna jer ne zahtevaju promenu političkog sistema, već promenu kleptokratske ekipe na vlasti. Ali u ovoj pobuni jesu revolucionarni postupci ratnih veterana
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!