img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Afrički šljivik

31. јануар 2013, 05:51 Dragan Ilić
Copied

Pre nekoliko dana u jutarnjem programu „Buđenje“ dobili smo citat govora iz 2009. jednog brazilskog naučnika, održanog povodom dobijanja Nobelove nagrade za medicinu.

Citat je izrekao dobitnik dr Drauzio Varella, najpoznatiji brazilski onkolog, svetskog glasa:

„U današnje vreme se u svetu pet puta više investira novca u preparate i medikamente za mušku potenciju i silikone za žene, nego za lečenje Alchajmerove bolesti. Tako ćemo za nekoliko godina imati stare babe sa velikim sisama i stare dede sa velikim tvrdim penisima, ali se niko od njih zbog Alchajmera neće moći setiti zašto je to dobro i čemu to uopšte služi.“

Dok gledate TV program ili čitate štampu u Srbiji, shvatićete koliko je ova konstatacija tačna, pa je logično da se upitamo – da li smo zaista toliko mlitavi?

Devedesetih godina je dr Savo Bojović prvi patentirao tehničko pomagalao koje je promenilo TV reklame u ovoj oblasti. Malko ocvala devojka, ali veoma obdarena, meškoljila se po krevetu mazno šapućući slogan – „Uz pomoć VEP-a budućnost je lepa!“

Nije bilo potrebno mnogo da proizvod dobije kultni status, mada je danas reklama nestala sa malih ekrana. Dakle, koreni srpske impotencije delom leže u devedesetim i otuda dolazi deo paničnog straha od podsećanja na ta vremena.

U svetu je nastala revolucija sa pojavom male plave tablete i danas se gotovo isključivo pojavljuju reklame za biljne ili hemijske preparate.

Barjak je podigla i dugo nosila – a ko drugi nego – Vendi Vukelić. Ona se pojavila u spotu za nešto što se zove „Vulkan“. Da bi poruka delovala uverljivije, naslonjena je na crnca. Ova fiksacija i opsesija crnačkom potencijom veoma je neobična. Verovatno je zanemarljiv procenat žena kod nas koje su imale seksualne odnose sa crncima, ali uverenje o veličini i potenciji crnog roba ljubavi je ostalo.

Otuda je gotovo redovno (od spota Seke Aleksić Crno i Zlatno) pojavljivanje crnih manekena i statista u spotovima naših folk pevačica. Uz naglašeno obdarene ženske – logično pasuju hipernabudženi crnci. Ovaj seksualni rasizam ponovio se u još jednoj reklami za borbu protiv impotencije.

Do danas sam verovao da je Čačanska lepotica, ili Madžarka, šljiva zaštitni znak Srbije. Međutim, odnedavno je ovde stigla autohtona vrsta – Afrička šljiva! Od ove šljive – muškarac postaje u najmanju ruku Šaka Zulu, erotski ratnik, čije „koplje“ stoji uspravno, kao u reklami. Da glupost bude još upadljivija, nekog rmpajliju su nagaravili imalinom da glumi crnca. Ovim se indirektno vraćamo na filmske početke Pevača džeza, gde tamnopute muzičare glume beli, ali nagaravljeni holivudski glumci. Čekajte onda, ako ćemo objektivno, na Balkanu su Romi najbogatiji decom. Natalitet je veliki i kod Albanaca. Zamislite samo preparat koji bi u Srbiji reklamirao neki Rom ili Albanac. Marketinško samoubistvo. Kao Bata Zver (Srbin) sa Šteficom Cvek (Hrvaticom) u filmu U raljama života. Dakle, potencija je delom i metafizička kategorija. Logično pitanje, koje sam čuo na jednoj beogradskoj pijaci, gde se degustira šljivovica (a pretpostavljam da je redovna tema i seks) jeste da li je moguće uvesti dotičnu šljivu, napraviti zasade i eventualno peći rakiju od iste. Veruje se da bi afrikovača naišla na divan prijem i davala i venac i snagu.

Nije ni električna energija ostala neiskorišćena za potrebe potencije. Hvala bogu, još niko nije pokušao Teslu da iskoristi u ove svrhe (a ruku na srce ni istorijski fakti ne idu naruku) međutim – istosmerna struja je korisno upotrebljena. Neke tablete, mislim da se zovu „potencijal“, koriste tri baterije u oslikavanju praistorijskog oblika falusa u erekciji. Potencijal je, kao što znamo, još od Luiđija Galvana, nagomilana električna energija, dok razlika u potencijalima dovodi do protoka struje – istosmerne. Može, dakle, i na struju.

U reklamama za ova pomoćna lekovita sredstva se pojavljuju i lepuškaste medicinske sestre, koje kobajagi medicinskom terminologijom, đavolice male, nude lako rešenje za čičine probleme. Otud i guranje u redu za nekakve tablete gde stariji osiguranik bez recepta uzima lekić.

Postoji i čitava lepeza sirupa za prostatu gde osnovni problem nije curkanje, nego prateća impotencija. Ponovo u kadru čini mi se Aljoša, koji sprema romantičnu večeru za neku mnogo mlađu cicu, al popio je sirupić – biće vatrometa!

Dakle, što bi rekao nobelovac sa početka, sve smo stariji kao nacija, pa je logično da što duže želimo kvalitetan i potpun život. Pitanje je samo da li zaista želimo seks ili se samo kurčimo?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Iz života kulture

22.јул 2025. Sonja Ćirić

Prisilna deblokada SKC-a i DKC-a: I šta sad?

Počelo je čišćenje Dvorane KCB-a koja je u petak neplanirano odblokirana. Jutrošnje „oslobađanje“ SKC-a bilo je namerno i pokazno: da narod vidi šta ga čeka

Novi Sad

21.јул 2025. S.Ć.

Vojnička pasuljijada i Beograđani dobili novac za kulturu Novog Sada

Veći deo novca iz budžeta predviđenog za kulturu Novog Sada dodeljen je projektima iz Beograda koji nemaju veze sa kulturom

Država i kultura

20.јул 2025. S.Ć.

Ministarstvo kulture: Svakog dana poklon za drugi grad

Ministarstvo kulture je u julu gotovo svakog dana doniralo novac jednom od gradova uključenih u projekat „Gradovi u fokusu“ s namerom da poseje kulturu van prestonice

Festival

19.јул 2025. S.Ć.

Počinje “Palić”: Tokom pet festivalskih dana biće 140 filmova

Iako kraći za dva dana nego inače, ovogodišnji Festival evropskog filma na Paliću imaće 140 filmova, a počeće dodelom nagrade “Lifka” Svetozaru Cvetkoviću I Sergeju Loznici

Kadrovi

19.јул 2025. S.Ć.

Ljubica Vraneš je novi SNS kadar na čelu Beogradske opere

Solistkinja Opere Ljubica Vraneš postala je direktorka umesto kolege Dragoljuba Bajića koji je avanzovao za v.d. upravnika Narodnog pozorišta. Krajem decembra odbila je da pruži ruku dirigentkinji zbog crvene rukavice

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure