Psihologija, medicina i stomatologija ostaju među najpoželjnijim studijama, ali to ne znači da nude i najviše prilika za zaposlenje. Analiza oglasa za posao pokazuje da su potrebe poslodavaca često drugačije od izbora koje prave maturanti
U prvom upisnom roku za školsku 2026/2027. godinu na Univerzitetu u Beogradu, sva upisna mesta u potpunosti su popunjena na četiri fakulteta: Arhitektonski fakultet, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (FASPER), Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja i Fakultet političkih nauka (FPN).
Ipak, najveća konkurencija za upis nije bila na ovim studijskim programima, već na psihologiji, medicini i stomatologiji. Veliko interesovanje bilo je i za Ekonomski fakultet i za Fakultet organizacionih nauka.
A dogodilo se i da pojedini smerovi iz oblasti tehničkih nauka nemaju dovoljno kandidata, bez obzira na to što poslodavci najviše traže upravo stručnjake iz ovih oblasti. Poređenjem podataka o upisu sa oglasima objavljenim na sajtu Poslovi Infostud, vidi se da se želje mladih i potrebe tržišta rada samo delimično poklapaju.
Šta žele maturanti
Upis brucoša na fakultete Univerziteta u Beogradu je završen sredinom jula, a opšte interesovanje za studije veće je nego prošle godine. Bilo je 17.000 prijavljenih, što je za 1000 više nego prošlog leta. Međutim, interesovanje za fakultete nije bilo ravnomerno raspoređeno.
Foto: FoNet/Ognjen StevanovićNajpopularni studijski programi su psihologija, medicina, stomatologija, arhitektura…
Tako je ostalo slobodnih mesta na velikom broju visokoškolskih ustanova. Najmanje popularni su bili Filološki, Poljoprivredni, Rudarsko-geološki i Geografski fakultet.
S druge strane, za studijske programe psihologije, arhitekture, medicine i stomatologije konkurencija je bila oštra. Na psihologiji je, na primer, prosečno za jedno mesto konkurisalo 4,2 maturanata. Na Arhitektonskom fakultetu se za 304 mesta prijavilo 647 kandidata.
Popularnost ovih programa velika je i u ostalim gradovima u zemlji. Na stomatologiji u Novom Sadu za 52 mesta prijavila su se 242 kandidata, odnosno njih 4,7 po jednom mestu. Na integrisanim studijama medicine u Kragujevcu za jedno budžetsko mesto konkurisalo je 4,6 kandidata.
Da li se potražnja ovih studisjkih programa poklapa sa potražnjom stručnjaka iz ovih oblasti na tržištu rada?
Šta kaže tržište
Veštačka inteligencija menja način poslovanja u brojnim oblastima, a tradicionalni zanati doživljavaju veliki uspon zbog sve veće potražnje za stručnim radnicima. Ipak, za pojedine poslove, koje obavlja visoko obrazovani stručni kadar, tržište je prezasićeno.
Prema podacima Infostuda, u prvih šest meseci ove godine objavljeno je 409 oglasa u oblasti ljudskih resursa, ali su oni bili otvoreni ne samo psiholozima, već i kandidatima drugih obrazovnih profila. Po oglasu je bilo prosečno 145 prijava. U užoj kategoriji psihologije objavljena su samo četiri oglasa, na koje se prijavljivalo oko 150 ljudi.
Na Infostudu navode da zbog malog broja oglasa taj podatak ne predstavlja celokupno tržište rada za psihologe, ali ipak pokazuje da je broj direktno oglašenih pozicija znatno manji od interesovanja za studije.
Foto: Pixabay/StartupStockPhotosPotražnja za kadrom iz tehničkih nauka je još uvek velika
Što se tiče medicina i stomatologije, u prvih pola godine na sajtu Poslovi Infostud objavljeno je 515 oglas u zdravstvu, što je gotovo isto kao u prethodne godine, ali se potražnja za stomatolozima povećala sa 77 na 110.
U kategoriji ekonomije, u istom vremenskom periodu, objavljeno je 225 oglasa, a svaki je prosečno privukao oko 79 prijava.
Univerzitetska diploma nije dovoljna
„Zbog toga diploma sama po sebi često nije dovoljna za lak ulazak na tržište. Praksa, strani jezici, rad sa podacima, digitalni alati i konkretne poslovne veštine sve više odlučuju o tome ko će se izdvojiti među kandidatima”, piše Infostud.
Velika promena je vidljiva u IT sektoru, gde je broj oglasa za stručnjacima drastično opao. U prvih šest meseci 2026. godine objavljena su 1.633 IT oglasa u odnosu na 2.508, koliko ih je bilo u istom periodu prethodne godine.
Posebno je otežan ulazak mladih bez iskustva, jer je početnih pozicija manje nego u periodu ubrzanog rasta IT industrije.
Ipak, za neke tehničke oblasti interesovanje za stručnjake na tržištu ostaje.
Nasuprot tome što građevinski fakulteti širom zemlje nisu bili najpopularniji izbor, posebno u manjim univerzitetskim centrima, na sajtu Poslovi Infostud objavljena su 903 oglasa u građevini i geodeziji. Velika je potražnja i za mašincima (736 oglasa).
„Podaci ne pokazuju da mladi biraju pogrešne fakultete, već da odluke često donose na osnovu ličnih interesovanja, ugleda profesije i predstave o budućoj karijeri, bez dovoljno informacija o realnim mogućnostima na tržištu rada”, zaključuje se na Infostudu.
Samo u avgustu: Uštedite tri hiljade dinara na godišnjoj pretplati na digitalno izdanje „Vremena“! _Iskoristite popust ovdei podržite nezavisno novinarstvo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Javni dug Srbije povećan je u avgustu ove godine u odnosu na jul za čak 10,5 milijardi dinara. Srbija se poslednjih šest godina sve više zadužuje kod poslovnih banaka, što se smatra jednim od najskupljih zaduživanja
Srbija trenutno raspolaže najvećim rezervama goriva u regionu koje pokrivaju 51 dan neto uvoza, pokazuju podaci Sekretarijata Energetske zajednice. Ali to nije dovoljno.
Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
U predizbornoj kampanji Šapić je fizički napao Tatjanu Mićić, aktivisti SNS-a su prebili vladinog službenika na radnom zadatku, a Vučić nikako da obelodani koga je sve pomilovao iz vlastitih redova. Šta im je?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.