img
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Upis na fakultete

Koje su najpoželjnije studije i kako se kotiraju na tržištu rada

07. avgust 2026, 06:27 A.M.
Foto: Tanjug/ Dimitrije Goll
Upis na fakultete u prvom roku je završen, koji su bili najpopularniji?
Copied

Psihologija, medicina i stomatologija ostaju među najpoželjnijim studijama, ali to ne znači da nude i najviše prilika za zaposlenje. Analiza oglasa za posao pokazuje da su potrebe poslodavaca često drugačije od izbora koje prave maturanti

U prvom upisnom roku za školsku 2026/2027. godinu na Univerzitetu u Beogradu, sva upisna mesta u potpunosti su popunjena na četiri fakulteta: Arhitektonski fakultet, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (FASPER), Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja i Fakultet političkih nauka (FPN).

Ipak, najveća konkurencija za upis nije bila na ovim studijskim programima, već na psihologiji, medicini i stomatologiji. Veliko interesovanje bilo je i za Ekonomski fakultet i za Fakultet organizacionih nauka.

A dogodilo se i da pojedini smerovi iz oblasti tehničkih nauka nemaju dovoljno kandidata, bez obzira na to što poslodavci najviše traže upravo stručnjake iz ovih oblasti. Poređenjem podataka o upisu sa oglasima objavljenim na sajtu Poslovi Infostud, vidi se  da se želje mladih i potrebe tržišta rada samo delimično poklapaju.

Šta žele maturanti

 Upis brucoša na fakultete Univerziteta u Beogradu je završen sredinom jula, a opšte interesovanje za studije veće je nego prošle godine. Bilo je 17.000 prijavljenih, što je za 1000 više nego prošlog leta. Međutim, interesovanje za fakultete nije bilo ravnomerno raspoređeno.

Zgrada Rektorata Univerziteta u Beogradu sa transparentom
Foto: FoNet/Ognjen Stevanović
Najpopularni studijski programi su psihologija, medicina, stomatologija, arhitektura…

Tako je ostalo slobodnih mesta na velikom broju visokoškolskih ustanova. Najmanje popularni su bili Filološki, Poljoprivredni, Rudarsko-geološki i Geografski fakultet.

S druge strane, za studijske programe psihologije, arhitekture, medicine i stomatologije konkurencija je bila oštra. Na psihologiji je, na primer, prosečno za jedno mesto konkurisalo 4,2 maturanata. Na Arhitektonskom fakultetu se za 304 mesta prijavilo 647 kandidata.

Popularnost ovih programa velika je i u ostalim gradovima u zemlji. Na stomatologiji u Novom Sadu za 52 mesta prijavila su se 242 kandidata, odnosno njih 4,7 po jednom mestu. Na integrisanim studijama medicine u Kragujevcu za jedno budžetsko mesto konkurisalo je 4,6 kandidata.

Da li se potražnja ovih studisjkih programa poklapa sa potražnjom stručnjaka iz ovih oblasti na tržištu rada?

Šta kaže tržište

Veštačka inteligencija menja način poslovanja u brojnim oblastima, a tradicionalni zanati doživljavaju veliki uspon zbog sve veće potražnje za stručnim radnicima. Ipak, za pojedine poslove, koje obavlja visoko obrazovani stručni kadar, tržište je prezasićeno.

Prema podacima Infostuda, u prvih šest meseci ove godine objavljeno je 409 oglasa u oblasti ljudskih resursa, ali su oni bili otvoreni ne samo psiholozima, već i kandidatima drugih obrazovnih profila. Po oglasu je bilo prosečno 145 prijava. U užoj kategoriji psihologije objavljena su samo četiri oglasa, na koje se prijavljivalo oko 150 ljudi.

Na Infostudu navode da zbog malog broja oglasa taj podatak ne predstavlja celokupno tržište rada za psihologe, ali ipak pokazuje da je broj direktno oglašenih pozicija znatno manji od interesovanja za studije.

Foto: Pixabay/StartupStockPhotos
Potražnja za kadrom iz tehničkih nauka je još uvek velika

Što se tiče medicina i stomatologije, u prvih pola godine na sajtu Poslovi Infostud objavljeno je 515 oglas u zdravstvu, što je gotovo isto kao u prethodne godine, ali se potražnja za stomatolozima povećala sa 77 na 110.

U kategoriji ekonomije, u istom vremenskom periodu, objavljeno je 225 oglasa, a svaki je prosečno privukao oko 79 prijava.

Univerzitetska diploma nije dovoljna

„Zbog toga diploma sama po sebi često nije dovoljna za lak ulazak na tržište. Praksa, strani jezici, rad sa podacima, digitalni alati i konkretne poslovne veštine sve više odlučuju o tome ko će se izdvojiti među kandidatima”, piše Infostud.

Velika promena je vidljiva u IT sektoru, gde je broj oglasa za stručnjacima drastično opao. U prvih šest meseci 2026. godine objavljena su 1.633 IT oglasa u odnosu na 2.508, koliko ih je bilo u istom periodu prethodne godine.

Posebno je otežan ulazak mladih bez iskustva, jer je početnih pozicija manje nego u periodu ubrzanog rasta IT industrije.

Ipak, za neke tehničke oblasti interesovanje za stručnjake na tržištu ostaje.

Nasuprot tome što građevinski fakulteti širom zemlje nisu bili najpopularniji izbor, posebno u manjim univerzitetskim centrima, na sajtu Poslovi Infostud objavljena su 903 oglasa u građevini i geodeziji. Velika je potražnja i za mašincima (736 oglasa).

„Podaci ne pokazuju da mladi biraju pogrešne fakultete, već da odluke često donose na osnovu ličnih interesovanja, ugleda profesije i predstave o budućoj karijeri, bez dovoljno informacija o realnim mogućnostima na tržištu rada”, zaključuje se na Infostudu.

 

Samo u avgustu: Uštedite tri hiljade dinara na godišnjoj pretplati na digitalno izdanje „Vremena“! _Iskoristite popust ovde i podržite nezavisno novinarstvo.

Tagovi:

Studije infostud Tržište rada Univerzitet u Beogradu Fakulteti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Studentska lista - Studenti pobedjuju

Finansije

17.septembar 2026. R. V.

Nova ekonomija: Šta predviđa ekonomski program Studentske liste?

Studenti su objavili sopstveni ekonomski program. Ako Studentska lista pobedi, imaće puno posla u finansijama Srbije

Povećanje plata i penzija

15.septembar 2026. A.I.

Nova ekonomija: Vučićeva prosečna plata od 1.200 evra je „pecanje glasova“

Kandidat za premijera SNS-a Aleksandar Vučić obećava prosečnu platu od 1.200 evra do kraja godine. Ekonomisti to ocenjuju kao nerealno i deo predizbornog marketinga

Aleksandar Vučić i penzionri

Penzioneri

14.septembar 2026. M. L. J.

Stižu darovi uz pisamce Vučića: Koliko para danas dobijaju penzioneri

Danas počinje isplata jednokratne državne pomoći penzionerima. Iznos se kreće od 20.000 do 35.000 dinara, u zavisnosti od visine penzije. Uz pomoć je ovog meseca stiglo - i pisamce od predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Gomila razlićitih novčanica evra

Monetarna politika

12.septembar 2026. A.I.

Nova ekonomija: Rast rata za kredite je izvestan, pitanje je samo koliki će biti

Zbog uticaja spoljnih faktora poskupljenje kredita vezanih za evro u Srbiji je očigledno, pitanje je samo koliko će do kraja godine skočiti rate

Banke

10.septembar 2026. A.M.

Hoće li poskupeti krediti u Srbiji?

Evropska centralna banka mogla bi danas ponovo da poveća kamatne stope, što bi se odrazilo i na cenu zaduživanja u Srbiji

Komentar
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Overavanje potpisa za Studentsku listu, veliki red

Komentar

Sitne i krupne pakosti: „Alšksndar Vučić“ protiv gerile

Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure