img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nuklearna energija

Primena nuklearne energije u Srbiji: Studiju rade Francuzi

14. septembar 2024, 09:37 M.S.
Nuklearna elektrana Foto: AP/Armin Weigel
Nuklearna elektrana
Copied

Sredinom juna objavljen je tender za izradu preliminarne tehničke studije koja razmatra primenu nuklearne energije u Srbiji. Posao su dobili Francuzi koji će za to biti plaćeni oko 120.000 evra ‌

Elektroprivreda Francuske – EDF (Electricite de France) i Egis industries dobile su posao da izrade preliminarnu studiju kojom se razmatra primena nuklearne energije u Srbiji. Ove firme će za svoje usluge biti plaćene 120.000 evra, piše Nova ekonomija.

Ministarstvo rudarstva i energetike objavilo je sredinom juna tender za izradu preliminarne tehničke studije koja razmatra primenu nuklearne energije u Srbiji i procena je bila da će ova studija koštati oko 14,2 miliona dinara (oko 120.000 evra).

Cena koju su ponudile francuske kompanije je u poređenju sa ostalim firmama bila jedna od najviših. Sa druge strane, ponuda EDF-a i Egis-a je imala najviše bodova kada su u pitanju stručne reference.

Predlog novog Zakona o energetici

Vlada Srbije je sa Francuskom elektroprivredom (EDF) u aprilu potpisala Memorandum o razumevanju o uspostavljanju okvira za dugoročni dijalog i saradnju u oblasti energetske tranzicije i niskougljenične tehnologije. Kako je tada saopšteno, tim dokumetom se stvaraju uslovi za strateško partnerstvo i procenu potencijala za razvoj nuklearne energije u Srbiji.

Kako je „Vreme” nedavno pisalo Srbija je decenijama imala izuzetno restriktivni Zakon o zabrani izgradnje nuklearnih objekata, donet 1989. par godina nakon Černobilja i snažne aktivnosti tadašnje komunističke omladine decenijama. Kako je zbog toga postala ultimativno antinuklearna država, koja nema nuklearne kadrove i koja se zbog svoje pozicije na međunarodnoj sceni nalazi pod uticajem bukvalno svih mogućih sila i interesa, sada nije jednostavno odlučiti o poslu visokog rizika – da li krenuti nuklearnim putem?

Tako je, nakon serije sporazuma, diskusija i najava razvoja nuklearnog programa, poznoletnji dolazak francuskog predsednika Emanuela Makrona u Beograd bio praćen ovom temom mnogo pre nego što je sleteo na Surčin. No, najvažniji događaj koji se tiče nuklearne budućnosti desio se u međuvremenu, uoči same posete, kada je Ministarstvo rudarstva i energetike izašlo sa predlogom izmena Zakona o energetici, u koji je dodato novo poglavlje koje se tiče nuklearne energije. Ispostaviće se da novi Zakon donosi tektonske promene.

Prilikom nedavne posete francuskog predsednika Emanuela Makrona Srbiji potpisano je Pismo o angažovanju za procenu potencijala za razvoj civilnog nuklearnog programa u Srbiji u okviru Memoranduma o razumevanju između EDF i Vlade Srbije.

Tektonske promene

Novi zakonski predlog se fokusira na fazno približavanje nuklearnom putu, što je svakako smisleno, a razrađena je i procedura kojom će se analizirati opravdanost korišćenja nuklearnih objekata. No, u tome bi na duge staze mogla biti i velika mana ovog Zakona jer se koncentriše na proces transformacije, a ne predviđa jasne procedure kontrole i upravljanja, uopšte nije jasno ko će biti budući vlasnik, a ko kontrolor potencijalne nuklearne elektrane – da li će to biti građani Republike Srbije ili strana kompanija. Čak nije propisano ko će doneti odluku o gradnji, građani na referendumu ili njihovi izabrani predstavnici, ali to su svakako diskusije za budućnost.

Najčudniji detalj novog predloga je prelazni član 119 kojim se u prvom stavu, ni manje ni više, tek tako ukida Zakon o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana, poznat kao Moratorijum, mada je procedura za njegovo ukidanje u toku u Narodnoj skupštini. Takođe, ova prelazna odredba nije utemeljena na samom Zakonu, niti je obraložena u Obrazloženju. Nema sumnje i da javnost o tome posle 35 godina zaslužuje raspravu. Ona bi bila dobar osnov za bilo koji dalji program razvoja nuklearnih kapaciteta jer bi pokazala zašto je Moratorijum bio štetan, kako smo ostali bez kadrova i u kakvom smo stanju u ovoj oblasti, kao i šta je najpreče da učinimo kako bismo imali nuklearne elektrane.

Šta treba da obuhvati studija?

Kako se navodi u projektnom zadatku, izabrani konsultant, između ostalog, treba da sprovede studiju o različitim dostupnim tipovima nuklearne tehnologije na tržištu i pridruženim kompanijama koje razvijaju ove tehnologije, broju postrojenja u svetu (izgrađenim, u izgradnji, najavljenim, planiranim), istorijske i ciljane troškove po jedinici.

Studija treba da sadrži i detaljan opis i robusnost lanca snabdevanja, orijentacionu procenu potencijalnih partnera na projektu mimo dobavljača tehnologije (uključujući potencijalne izvođače radova, EPC firme, operatere nuklearnih postrojenja i druge partnere neophodne za uspešno izvršenje projekta) kao i okvirnu procenu prednosti, nedostataka i rizika.

Konsultant takođe treba da identifikuje do osam konvencionalnih i tehnologija malih modularnih reaktora (SMR) za koje se smatra da su podudarne sa potrebama Srbije za novom nuklearnom generacijom.

Pored trenutnog stanja na tržištu nuklearnih tehnologija, konsultant će obezbediti preporučeni pristup za procenu i izbor tehnologije.

Takođe, potrebno je sprovesti procenu uticaja integracije nuklearnih postrojenja na elektroenergetski sistem.

Današnje odluke će uticati na pet generacija u budućnosti. U slučaju incidenta, to je posebno jasno – mada većina civilnih nuklearnih nesreća u prvi mah nije odnela ogroman broj žrtava (što zagovornici nuklearki rado ističu), ključna nevolja sa Černobiljom, Fukušimom, Majkom, Vindskejlom i drugim nesrećama je što su one dalekosežne – zemljište i okruženje su trajno uništeni i u principu nenastanjivi. Najopasnija strategija sa nuklearnom energijom je ona koja gleda kratkovido.

Izvor: Nova ekonomija

Tagovi:

Francuska Nuklearna energija Srbija Zakon o energetici
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Sankcije NIS-u

27.jun 2025. I.M.

RTS: SAD po četvrti put odložile sankcije NIS-u – novi rok 29. jul

Sjedinjene Američke Države odlučile su da i posle isteka prethodne licence, izdate 25. aprila, dozvole nastavak operativnog rada kompaniji NIS

Kancelarija

Ekonomija

26.jun 2025. M.S.

Nova ekonomija: Čiji radni dan najduže traje, a čiji najkraće?

Skoro tri miliona ljudi starijih od 15 godina bilo je zaposleno u Srbiji tokom prošle godine, a njih 215.000 radilo je više od 48 sati nedeljno, odnosno više od šest dana svake sedmice

Reagovanje

26.jun 2025. R. V.

Demanti Elektrodistribucije Srbije na pisanje „Vremena“

Centar za odnose sa javnošću Elektrodistrribucije Srbije demantuje pisanje „Vremena“ o očitavanju brojila. Demanti prenosimo u celosti i bez izmena

Struja

26.jun 2025. R. V.

Nova ekonomija: Dupli računi za struju – nastavljaju se brljanja Elektrodistribucije

Potrošačima su zbog greške Elektrodistribucije stigli dupli, izmenjeni računi za struju. Sada moraju da doplate razliku

Promo

25.jun 2025. R.V.

Samsung Neo QLED 4K menja način na koji doživljavamo televiziju

Samsung Neo QLED 4k televizor je više od ekrana. On analizira vaš život i prilagođava se njemu, redefiniše granicu između tehnologije i svakodnevnog iskustva

Komentar

Komentar

Narodno blokiranje Srbije

Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati

Filip Švarm

Komentar

Nasilje je počelo u 21:42 – pre trinaest godina

Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote

Nemanja Rujević

Komentar

Vidovdan, dan posle: Studenti, hvala i nema nazad

Kome smeta generalni ton u kom se odvijao jučerašnji protest “Vidimo se na Vidovdan”, nek se seti: 28. juna 2025. godine pod pendrecima su krvarile glave jer je Aleksandar Vučić “branio” zapišani, smrdljivi vašar u koji je pretvorio Pionirski park. Nemamo druge studente koji će vam se više svideti. Ovo je jedina prilika da se oslobodimo represivnog režima, druge biti neće

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure