img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

SEPA sistem u Srbiji: Kakvu korist imaju građani

05. maj 2026, 13:14 K. S.
Svežanj novčanica od 20 evra Foto: AP Photo/Jens Meyer
Nije poznato kada će se doći do obećanih 650 evra
Copied

Banke u Srbiji i zvanično su u SEPA sistemu plaćanja. Šta to zanči u praksi za građane i koji su naredni koraci

Ukoliko šaljete ili dobijate novac iz neke od zemalja Evropske unije ili Švajcarske, Lihtenštajna, Islanda, Norveške i Velike Britanije, od sada više ne morate da čekate nekoliko dana na transakciju, a i provizija na uplatu je manja.

Ovo je omogućeno početkom primene SEPA sistema u Srbiji, jedinstvenog evropskog prostora za plaćanja u evrima – za sada kroz prvi, osnovni segment ovog sistema. U praksi to znači da građani i firme od sada mogu da šalju i primaju novac iz ostalih zemlja članica ovog sistema po jednostavnijim pravilima, uz kraće rokove i niže troškove nego do sada.

Kraće i jeftinije

Konkretno, u Srbiji sada funkcioniše SEPA Credit Transfer (SCT), odnosno standardni kreditni transferi u evrima. Banke u Srbiji od 5. maja mogu da primaju i izvršavaju takve naloge, pa novac ka zemljama SEPA prostora i iz njih sada stiže najkasnije narednog radnog dana, a često i istog dana.

Time se menja dosadašnja praksa u kojoj su međunarodne uplate često prolazile kroz više posredničkih banaka, pa su trajale duže i bile skuplje. U SEPA sistemu pravila su standardizovana i transakcije se obrađuju direktnije, zbog čega su i troškovi niži, iako konkretne naknade i dalje određuju banke.

Doznake iz inostranstva sada stižu brže i uz manje troškove, dok je i slanje novca ka Evropi jednostavnije nego ranije.

Kompanijama u Srbiji to će značiti jednostavnije plaćanje dobavljačima i brže primanje novca od klijenata iz područja SEPA, što će doprineti smanjenju troškova poslovanja.

Visinu naknada za transakcije određivaće svaka banka pojedinačno, u skladu s važećim zakonodavstvom konkretne zemlje i svojom tarifom usluga.

Iz Narodne banke Srbije su ranije naveli da ni građani ni privreda neće imati dodatne obaveze, niti će biti potrebno bilo kakvo posebno podešavanje.

Šta je SEPA

SEPA funkcioniše kao jedinstveno područje u kome se bezgotovinska plaćanja u evrima obavljaju pod istim pravilima, bez obzira na to da li je reč o domaćoj ili prekograničnoj transakciji. U ovom sistemu učestvuje 41 zemlja, među kojima su sve članice Evropske unije, ali i države koje nisu deo EU ili evrozone, poput Švajcarske i Velike Britanije.

Srbija je zvanično postala članica ovog sistema prošle godine, a od aprila ove godine Narodna banka Srbije i poslovne banke upisane su u registar učesnika, čime su se stekli uslovi za početak primene.

Ulazak u SEPA područje omogućio je bankama da se priključe SEPA platnim šemama i da izvršavaju svoje platne usluge u evrima u skladu sa jedinstvenim pravilima i standardima koji važe u okviru SEPA platnih šema.

To u praksi znači da će se plaćanja u evrima realizovati na isti način, po istim tehničkim i poslovnim pravilima, bez obzira na to da li se transakcija izvršava unutar jedne zemlje ili između različitih zemalja članica SEPA područja.

SEPA se odnosi isključivo na transakcije u evrima sa inostranstvom.

Prvi od tri koraka

SEPA sistem ima tri šeme – pomenute kreditne transfere koji se sada primenjuju i u Srbiji, instant kreditne transfere (Instant credit transfer) i direktna kreditna zaduženja (Direct debit).

Primena naredne dve šeme predviđena je u Srbiji za godinu dana i omogućiće, između ostalog, transfer novca u sekundi.

Srbija je postala 41. članica SEPA sistema prošle godine, a njemu su se nedavno pridružile i Crna Gora, Albanija i Severna Makedonija.

Izvor: Kamatica/Beta/SEPA

 

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

doznake iz inostranstva Bankarstvo Evropska unija Srbija Banke Ekonomija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Struja, dalekovod, trafo-stanica

Energetika

28.oktobar 2026. Marija L. Janković

EPS je potrošio sto miliona evra na kupovinu struje samo u oktobru

Srbija trenutno mora da uvozi ogromne količine struje, a samo u oktobru je čak četvrtina električne energije došla iz uvoza, izjavio je stručnjak za energetiku Željko Marković. To je Srbiju koštalo oko sto miliona evra

Tatjana Vukić i Alksandar Vučić

Fond bivšeg režima

28.oktobar 2026. M. L. J.

Šta će biti sa fondom Vista Rika: Otkazali skup nakon poraza SNS-a

Tatjana Vukić iz fonda „Vista Rika“ otkazala je skup u klubu „Privrednik“ 24 sata nakon pada SNS-a. Šta će biti sa fondom koji okuplja najbogatije naprednjake?

Narodna banka Srbije

Bankarstvo

28.oktobar 2026. M.L.J.

NBS demantuje iznošenje novca iz Srbije: Ko kontroliše transfere

Advokat Ivan Ninić je objavio da ima saznanja da je započet „proces intenzivnog i ubrzanog transferisanja novčanih sredstava prema inostranstvu“. NBS demantuje te tvrdnje

Društvo

27.oktobar 2026. B. B.

NBS: Nema nestašice deviza u menjačnicama

Centralna banka je, reagujući na informacije koje su se pojavile u medijima, navela da menjačnice raspolažu dovoljnim količinama evra

gradiliste, ilustracija

Društvo

23.oktobar 2026. Anja Mihić

Sumnjivi poslovi firme koja rekonstruiše GAK u Višegradskoj gde je pao plafon

Kompanija M Enterijer Gradnja koja rekonstruiše GAK u Višegradskoj dobila je niz unosnih državnih poslova, uprkos kontroverzama koje su pratile pojedine projekte. Njen direktor Marko Ivić nedavno je odlikovan ordenom Svetog Save

Komentar
Tabloidi

Komentar

Tabloidne ptice-preletačice: Kasno, prekasno

Zašto sad odjednom nemamo gde da se informišemo šta smatra Vučić i koga planiraju da ubiju „blokaderi-ustaše“? Čemu ovi patetični pokušaji preletanja?

Nemanja Rujević

Komentar

Kraj

Građani Srbije su izrekli politički sud. O nasilju, progonu, zloupotrebama, proneverenom novcu moraju da odlučuju oslobođene institucije na osnovu zakona

Igor Božić

Komentar

Tabloidni mediji, jutro posle: Rekvijem za zlo

Rekvijem za zlo ne mora da bude svečan. Ponekad zvuči kao drhtav glas u jutarnjem programu i kao priča o zimskim gumama.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1868
Poslednje izdanje

Ova situacija

Dan odluke – svi na izbore Pretplati se
Izbori 2026: Od studentske pobune do odluke na biralištima

Trnovit put do promena

Intervju: Tihomir Stanić, glumac na Studentskoj listi

Ljudi su željni pravde i normalnosti

Izborna kampanja i prateći troškovi

Vladajuća stranka na državnim jaslama

Intervju: Ana Graovac, urbanistkinja

Dubai pored Morave, ali na septičkim jamama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure