img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kupovina

Ograničenje marži u prodavnicama: Gde su nestale akcije sniženja proizvoda?

03. септембар 2025, 13:00 T. S.
Foto: Vreme
Šta je sve sniženo
Copied

Nove mere Vlade dovele su do neujednačenih rezultata: negde se osnovne namirnice prodaju znatno jeftinije, na drugim mestima su poskupele, a u nekim marketima katalog akcija više ni ne postoji

Uredba Vlade Srbije kojom se ograničavaju marže na do 20 odsto stupila je na snagu 1. septembra. Istog dana, iz Moj Maksi aplikacije i sa rafova ovih radnji nestale su ponude sa aktuelnim sniženjima.

Trenutno se u Maksiju po sniženoj ceni može kupiti samo pivo i nekoliko neprehrambenih proizvoda, poput pribora za školu i kuhinjskog posuđa. Ni na sajtu ovog supermarketa nema prehrambenog letka za ovu nedelju, već su tu isključivo „pivski“ i „školski“ liflet.

Poslali smo upit predstavnicima ove kompanije u vezi sa primetnim nedostatkom akcija u njihovim radnjama, ali odgovor do zaključenja ovog teksta nismo dobili.

Kakvo je stanje sa drugim lancima supermarketa u Srbiji?

Bio u MAXI pre ČAROBNIH MERA
Sve skupo, ali…
Gde god se okreneš popust 50%
Kupiš i što treba i što ne treba
Sve pare odu

Svratio danas:
Sve je isto
Samo popusta nema
Sa koliko para ušao sa toliko izašao
Ništa kupio

Toliko o čarobnim merama

— Ljubinka sine, (@sofranije) September 2, 2025

Univereksport: Sniženje u 23 objekta

Ostali veći marketi, kao što su Idea, Lidl i Dis, za sada imaju dostupne akcije i aktuelne kataloge sa sniženjima. Jedino je Univereksport ograničio svoja sniženja na samo 23 odabrana objekta u čitavoj Srbiji.

Lidl je, doduše, katalog sa prehrambenim proizvodima objavio sa nekoliko dana zakašnjenja.

Pokušali smo da uporedimo cene proizvoda na akciji do 1. septembra i u aktuelnim katalozima i zaključili – nema pravila. Neki proizvodi su jeftiniji, dok su drugi poskupeli, a trećima se cena nije ni menjala.

Teško je napraviti tačnu procenu jer se uglavnom razlikuju brendovi proizvoda na akciji. U DIS-u smo pronašli sladoled istog proizvođača koji na akciji sada košta 20 dinara manje nego što je koštao u prethodnom katalogu – doduše, manji je za 150 mililitara. Sniženi su i stišnjena šunka, kačkavalj, kafa, slatki i slani konditori, ali se tu razlika u odnosu na prethodne popuste i ne primećuje.

Idea, koja ima zajednički katalog sa radnjama Roda i Merkator, za sada ne nudi nedeljnu akciju, već je dostupan katalog sa značajno manjim brojem proizvoda. Što se tiče cena, ni tu nema neke razlike – uglavnom se kreću do 10 dinara gore ili dole.

Uporedili smo Lidlov katalog sada i pre manje od mesec dana. Teleće meso za gulaš je tada koštalo 1625 dinara po kilogramu, a sada je skočilo na 1850. Cena pileće šnicle je ista, ali su pileća krilca pojeftinila za 90 dinara.

Foto: Tanjug/Ana Paunković
Ministar Siniša Mali bio je u kupovini 1. septembra

Gde su najveće razlike

Reporterka „Vremena“ obišla je radnje 1. septembra i zaključila da se u ponegde sada zaista mogu kupiti znatno jeftiniji proizvodi.

U jednom trgovinskom lancu je tako kupila litar mleka, ulja, jogurta, rezani hleb i deset komada jaja za 600 dinara. Treba napomenuti da je odabrala najjeftinije proizvode i proizvode robne marke tog trgovinskog lanca.

Kako kaže radnica u ovom lancu, najviše su sniženi proizvodi njihove robne marke, ali su sniženi i drugi.

Izdvaja pileće viršle, čiji kilogram sa pređašnjih 380, sada košta 220 dinara. Pojeftinio je i kulen i to za oko 300 dinara po kilogramu, kačkavalji su jeftiniji od 300 do 700 dinara po kilogramu, snižene su i cene belog sira i kajmaka.

U drugom marketu su i sami prodavci zbunjeni, jer i dalje nemaju nove cene, a kažu da su neki proizvodi sniženi za dinar.

Foto: Vreme
Viršle na sniženju

Zašto su cene negde više snižene?

Ključ za različite cene mogao bi da leži u prethodno ostvarenom profitu.

Od 1. septembra pa u narednih šest meseci cene oko 25 vrsta proizvoda trebalo bi da budu niže, budući da je Vlada Srbije usvajanjem Uredbe o posebnim uslovima za obavljanje trgovine za određenu vrstu robe ograničila marže na do 20 odsto.

Nova pravila se odnose na sve trgovine koje su u 2024. ostvarila prihode veće od 4,5 milijardi dinara ili oko 38 miliona evra, a to znači da će morati da ih primenjuju i svi trgovinski lanci, a pojedinima je tokom prošle godine u kasu leglo i više od milijardu evra, preneo je portal Nova.

Uredbom o posebnim uslovima za obavljanje trgovine za određenu vrstu robe predviđeno je da se ograničenje marži na maksimalnih 20 odsto odnosi na oko 25 vrsta proizvoda kojima bi u trgovinama trebalo da budu niže cene.

Sniženjem su obuhvaćeni mleko, mlečni i mešoviti proizvodi, jaja, bezalkoholna pića, kafa, čaj, sveže voće i povrće, prerada voća i povrća, hleb i peciva, mahunarke, smrznuti proizvodi, sveže i prerađeno meso, sveža i prerađena riba, slani konditori, slatki konditori i cerealije, šećer, med, brašno, testenina, ulja i masti, sirće, pirinač, so i začini, kućna hemija, papirna i kuhinjska galanterija, lična higijena i kozmetika, hrana za bebe i pelene.

Tagovi:

Sniženje cena Trgovinske marže Trgovinski lanci
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Termoelektrana Nikola Tesla

Ekologija

23.септембар 2025. Dr Dejan Molnar / Klima 101

Srbija proizvodi „najprljaviju“ struju u Evropi: Ugalj i dalje stub energetike

Evropska unija je u protekle dve decenije uspela da smanji emisije ugljen-dioksida, a da istovremeno uveća BDP. Srbija ostaje vezana za fosilna goriva, zbog čega je ponela titulu „najprljavijeg“ proizvođača struje u Evropi

Privreda

23.септембар 2025. K. S.

Nova ekonomija: Novi milionski posao za Milenijum tim i Šapićevog saradnika

Još jedan veliki posao za Milenijum tim, ovog puta u saradnji sa firmom bliskog saradnika Aleksandra Šapića, otkriva Nova ekonomija

Fabrika Gruner u Vlasotincu: Oko 70 radnika ostaje bez posla

Ekonomija

23.септембар 2025. T. S.

Otkazi u fabrici „Gruner“: Poraz biznis modela jeftine radne snage

Obećanja o stotinama novih radnih mesta u nemačkoj fabrici „Gruner“ u Vlasotincu pretvorila su se u talase otkaza. Ovo nije prvi put da „Gruner“ otpušta radnike, a nije ni jedini koji to čini. Zašto se ovo dešava

Nalaz DRI

23.септембар 2025. I.M.

Dašić: 217.000 evra za murale „Kad se vojska na Kosovo vrati“, naručilac SNS

Državna revizorska institucija utvrdila je da je Ministarstvo građevinarstva, dok ga je vodio Goran Vesić, izdvojilo 217.000 evra za murale „Kad se vojska na Kosovo vrati“, tvrdi građevinski inženjer Danijel Dašić.

Divlja gradnja

22.септембар 2025. Marija L. Janković

Legalizacija „za 100 evra”: Šta se krije iza najavljene mere

Aleksandar Vučić navodno veoma brine za narod i njegove hipoteke, a zapravo se iza odluke o brzopoteznoj legalizacije objekata za 100 evra krije još štošta

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure