Predsednik Srbije najavio je ograničenje trgovačkih marži na 20 odsto, obećavajući niže cene za građane. Ali koliko su zapravo visoke marže u Nemačkoj, zemlji koja važi za šampiona niskih cena u Evropi
Srpske vlasti hoće da ograniče marže supermarketa. A kolike su marže u Nemačkoj, kakve su razlike u cenama i kupovnoj moći?
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je „rat maržama“, tvrdeći da one u supermarketima više neće smeti da pređu 20 odsto. Time će, obećava, i cene za potrošače biti osetno niže.
Vučić je rekao da neki od supermarketa „deru kožu sa leđa“. Kako je to u Nemačkoj, koja se smatra šampionom niskih cena namirnica u odnosu na životni standard, podseća Dojče vele?
Šta je marža?
Ugrubo, to je razlika između nabavne cene proizvoda i njihove prodajne cene. Obično bez poreza na dodatu vrednost – jer on se preusmerava državi.
U marži se krije jedini izvor zarade trgovaca. Od tih prihoda se finansiraju troškovi – plate, računi za struju, komunalije, prostor i ostalo – a ono što ostane je profit.
Podaci nisu široko dostupni jer se tretiraju kao poslovna tajna. Stručne publikacije uzimaju da se u velikim lancima supermarketa prosečne marže kreću oko 25 odsto od čega najmanje 22 odsto otpada na troškove. Profit firme je dakle u proseku 1-3 odsto od neto prodajne cene.
Ekonomski list Handelsblat je objavio da je Lidl u Nemačkoj prošle godine snizio marže sa 26,5 na 23,7 odsto.
Prema Vučićević rečima, veliki lanci u Srbiji imaju marže između 30 i 45 odsto.
Gde je skuplje?
Prema podacima Eurostata za prošlu godinu, cene hrane i bezalkoholnih pića u Nemačkoj nešto su više nego u Srbiji.
Ako se uzme da prosek cena u celoj EU nosi 100 poena, onda cene u Srbiji iznose 96 odsto prosečne cene u EU, a u Nemačkoj 103 odsto.
Daleko najveće cene u Evropi su u Švajcarskoj (159), te na Islandu i u Norveškoj, dok je unutar EU najskuplji Luksemburg (125).
Jeftiniji od Srbije su Mađarska (95), Španija (95), Češka (89), Bugarska (89), Poljska (87). Bitno jeftinije su namirnice u Crnoj Gori (84), Slovačkoj (83), BiH (83), Turskoj (77), Rumuniji (76) i Severnoj Makedoniji (73).
Valja dodati, nemački marketi imaju bitno veće troškove od srpskih – počev od plata zaposlenih pa do električne energije.
A kolike su plate?
Nešto više cene u Nemačkoj izgledaju sasvim drukčije kad se u računicu uvedu i plate.
U Srbiji je prosečna neto-plata (obračunata za puno radno vreme) nešto iznad 900 evra, dok je u Nemačkoj bruto-iznos oko 4.700 evra. Pošto je poreski sistem komplikovaniji, teško je reći koliki je u proseku neto, pa se uzima da je oko 3.000 evra – za puno radno vreme.
Kad bi se posmatrala samo kupovna moć spram hrane i bezalkoholnih pića, za nemačku platu se dakle može kupiti oko triput više nego za srpsku.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Cene goriva i nafte su svuda u padu osim u Srbiji, gde su i evrodizel i benzin poskupeli za dva dinara. Stručnjaci objašnjavaju da je razlog za to što Srbija ima najviše akcize u regionu
Srbija četiri decenije čeka nove hidroelektrane. Sada, kada je na korak od gradnje RHE "Bistrica" i RHE "Đerdap 3", netransparantne radnje i strahovit porast troškova kvare opšti utisak
Građani Srbije nastavili su da se intenzivno zadužuju kod banaka. Prema podacima Udruženja banaka Srbije, dug stanovništva u junu iznosio je 2.099 milijardi dinara, dok su gotovinski krediti prvi put premašili 1.000 milijardi dinara
Sredina 2026. godine ostaće upamćena kao trenutak kada je veštačka inteligencija iz faze neobuzdanog romantizma naglo prešla u fazu surovog ekonomskog realizma. Ne zato što je tehnologija podbacila, već zato što su investitori počeli da postavljaju pitanje: ko će, kada i na koji način vratiti bilione dolara uloženih u AI?
Srbija je od 2016. godine povećala uvoz struje gotovo četiri puta, pokazuju izveštaji Agencije za energetiku. Za isto vreme, izvoz je gotovo dupliran. Pitanje je kako će se završiti 2026. godina jer je u njoj izvoz električne energije u EU - potpuno stao
Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo
U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo
Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.