img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Trka u naoružavanju

Srbija 37. u svetu po uvozu oružja, preko 60 odsto nabavki dolazi iz Kine

09. mart 2026, 14:12 I.M.
Vojnici Ministarstvo odbrane
Ilustracija / Vojska Srbije
Copied

Prema najnovijem izveštaju Stockholm International Peace Research Institute (SIPRI), Srbija je zauzela 37. mesto na listi najvećih svetskih uvoznika oružja u periodu 2021–2025. Najviše oružja dolazi iz Kine

Na listi 40 vodećih svetskih uvoznika oružja, našla se i Srbija, na 37. mestu, dok je Ukrajina na prvom mestu, pokazao je novoobjavljeni izveštaj Stokolmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).

Udeo Srbije u svetskom uvozu oružja povećan je u periodu 2021-2025. na 0,6 odsto sa 0,2 odsto u periodu 2016-2020, odnosno 195 odsto.

Iz Kine stiže 61 odsto uvoza oružja Srbije, Francuske 12 a Rusije sedam procenata.

Srbija na 37. mestu u svetu po količini uvoza oružja
Foto: Printscreen / sipri.org
Tip lista svetskih uvoznika oružja
Ukrajina – svetski lider

Najveći svetski uvoznik oružja je Ukrajina, čiji je udeo u globalnom uvozu 9,7 odsto, a slede Indija sa 8,2 i Saudijska Arabija sa 6,8 odsto, pokazuju podaci Stokholmskog instituta.

Dalje se navodi da su evropske zemlje najveći primalac oružja jer su više nego utrostručile uvoz u periodu 2021-2025. u odnosu na prethodnih pet godina.

Izveštaj je pokazao i da je izvoz SAD, najvećeg svetskog dobavljača oružja, porastao u posmatranom periodu 27 odsto, a da je rast isporuka Evropi bio 217 odsto.

Direktor programa u Institutu Metju Džordž rekao je da je, dok tenzije i sukobi u Aziji i Okeaniji i na Bliskom istoku podstiču uvoz oružja u velikom obimu, nagli rast isporuka evropskim zemljama povećao globalni promet oružja gotovo deset odsto.

„Isporuke Ukrajini od 2022. su najočigledniji faktor ali je većina ostalih evropskih zemalja takođe počela da uvozi znatno više oružja kako bi ojačala vojne kapacitete zbog uočene rastuće pretnje od Rusije“, rekao je Džordž.

Proizvodnja oružja i municije
Foto: FoNet
Pogon u Krušiku

Na listi vodećih svetskih isporučilaca oružja posle SAD su Francuska, Rusija, Nemačka, Italija, Izrael, Velika Britanija.

Pri tome je Rusija jedina među deset vodećih dobavljača oružja koja je smanjila izvoz, za 64 odsto. Udeo te zemlje u globalnom izvozu pao je na 6,8 odsto u periodu 2021-2025. sa 21 odsto u prethodnom petogodišnjem periodu.

Institut navodi i da su, posle Ukrajine, najveću uvoznici oružja u Evropi bili Poljska i Velika Britanija.

U regionu Azije i Okeanije obim uvoza oružja je u prethodnih pet godina smanjen za petinu u odnosu na 2016-2020, predvođen padom kineskog uvoza za 72 odsto, južnokorejskog za 54 i australijskog za 39 odsto.

I na Bliskom istoku je uvoz oružja smanjen, 13 odsto u posmatranom periodu, ali je uvoz Izraela, 14. među vodećim svetskim uvoznicima, povećan 12 odsto.

Izvor: Beta

Tagovi:

Kina Rusija Oružje SIPRI Uvoz
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Energetika

06.maj 2026. M. L. J.

Zašto se strmoglavila samo srpska berza struje

Srpska berza električne energije jedina je u regionu koja beleži pad za prva tri meseca 2026. godine, dok susedi beleže lepe rezultate

Željko Mitrović

Ekonomija

06.maj 2026. I.M.

Nova ekonomija: Televizija Željka Mitrovića uvećala profit za 245 odsto

Televizija Pink prošle godine ostvarila je profit od gotovo 5,5 miliona evra, uz rast od 245 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, finansijski izveštaji pokazuju i velika izdvajanja za plate, kredite i razvoj novih projekata

Bankarstvo

06.maj 2026. R. V.

Nova ekonomija: Ko stoji iza kapitala koji ulazi u Alta banku?

U periodu od samo tri godine, Alta banka prošla je transformaciju kakva se retko viđa na domaćem bankarskom tržištu: od male banke do brzo rastuće finansijske grupe sa regionalnim ambicijama. Čijim je kapitalom to omogućeno

Fabrika „Drakslmajer“ u Zrenjaninu

Radnička prava

05.maj 2026. K. S.

Biti radnik u Srbiji: Obrisi robovlasništva

Hiljade ljudi ostaje bez posla, a novi poslodavci nude još gore uslove. Kako je danas biti radnik u Srbiji

Svežanj novčanica od 20 evra

Ekonomija

05.maj 2026. K. S.

SEPA sistem u Srbiji: Kakvu korist imaju građani

Banke u Srbiji i zvanično su u SEPA sistemu plaćanja. Šta to zanči u praksi za građane i koji su naredni koraci

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure