Radnici u Srbiji koji su preneli dane godišnjeg odmora iz prošle godine imaju rok da ih iskoriste do 30. juna. Prema istraživanju objavljenom krajem 2025, više od polovine zaposlenih u Srbiji imalo je između sedam i više od 20 dana neiskorišćenog odmora
Oni koji su preneli dane godišnjeg odmora iz prošle godine imaju rok da ih iskoriste do 30. juna. Sudeći po istraživanju koje je obuhvatilo više od 20 hiljada ispitanika širom Evrope, objavljenom krajem 2025, reč je o većini naših sugrađana, jer je tada više od polovine ljudi iz Srbije imalo između 7 i preko 20 dana neiskorišćenog godišnjeg odmora, prenosi RTS.
Kritikovana poslovica „što se mora nije teško“ ipak važi u ovom slučaju. Radnik na odmor mora, hteo ne hteo, jer je reč o pravu kojeg ne može da se odrekne. Nije moguće neiskorišćene dane zameniti novčanom naknadom, a od tog pravila postoji samo jedan izuzetak.
Poslodavci odlučuju o vremenu korišćenja odmora
Advokat Ozren Slović kaže da godišnji odmor može da se isplati jedino u slučaju nakon prestanka radnog odnosa.
„Ako poslodavac neće da isplati dane odmora dobrovoljno, čak i posle neke opomene pred utuženje upućene od zaposlenog ili od advokata zaposlenog, jedini način je tužba. Tu je bitno napomenuti da su rokovi zastarelosti tri godine, odnosno da zaposleni može da utuži poslodavca za neiskorišćene godišnje odmore u prethodnih 36 meseci“, rekao je Slović.
Upravo je u rukama poslodavaca odluka o vremenu korišćenja odmora. Na njima je odgovornost da ne trpe ni proces rada, ni radnik.
„Poslodavac je taj koji donosi rešenje i koji donosi konačnu odluku, ali prethodno bi trebalo da se konsultuje sa zaposlenim, da uvaži njegove potrebe. U određenim kompanijama postoje, kad je manjak posla, kolektivni godišnji odmor ili zbog procesa rada, kad bi većina zaposlenih otišla u tom intervalu leti ili zimi – onda je bolje i ekonomičnije da se odredi kolektivni godišnji odmor i zaposleni su upoznati“, kaže Svetlana Budimčević iz Unije poslodavaca Srbije.
Foto: VremeRadnik na odmor mora, hteo ne hteo
Prvi deo odmora mora da traje najmanje deset dana
Treba računati i na to da ako se odmor uzima u delovima, prvi mora da traje najmanje deset dana. Da li se poštuju to i druga pravila kontroliše i inspekcija rada, iz koje kažu da su u prošloj godini izvršili skoro 33.000 nadzora u oblasti radnih odnosa.
Samo četiri odsto rešenja odnosilo se na otklanjanje nepravilnosti u vezi sa odmorima i odsustvom sa rada. Da li poslodavci poštuju pravo radnika na odmor prate i sindikati.
„Plan treba da bude definisan kroz kolektivni ugovor, zaposleni sve te informacije treba da dobije od ovlašćenog predstavnika sindikata. Na takav način sindikat ukazuje poslodavcu da zaposleni mora da koristi godišnji odmor da bi dobio odmornog radnika i bolju produktivnost, da dođemo do kvaliteta rada“, kaže Slađan Bobić, sekretar veća Saveza samostalnih sindikata Srbije.
Da bi radnik bio odmoran, zakon je predvideo najmanje 20 dana plaćenog godišnjeg odmora, na šta se dodaju i dani za doprinos na radu, staž, stručnu spremu i uslove rada. Sve to važi za zaposlene u stalnom radnom odnosu. Onima sa drugim ugovorima zakon pravo na plaćeni godišnji odmor ne garantuje.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nemački Folksvagen razmatra drastične mere restrukturiranja koje bi mogle da obuhvate ukidanje do 100.000 radnih mesta, kao deo velikog plana smanjenja troškova i prilagođavanja tržištu
Inspira grupa i Nordic Bridge Capital potpisali su ovog četvrtka (24. juna) u Subotici sporazum o saradnji na zajedničkom razvoju nove digitalne platforme za štednju i ulaganje pod nazivom VIA, koja će građanima Srbije omogućiti jednostavniji pristup dugoročnom ulaganju u akcije i investicione fondove
Za mlade u Srbiji napredovanje sve manje zavisi od godina staža, a sve više od znanja i veština. Istraživanje pokazuje da 81 odsto pripadnika Generacija Z želi karijerni razvoj, uz jasne kriterijume i transparentne plate. Generacija Z je demografska grupa koja obuhvata osobe rođene između 1996. i 2012. godine
Centar za istraživačko novinarstvo (CINS) otkriva da su na poslovima za EXPO angažovane firme saradnika i porodica bivšeg vođe surčinskog i člana zemunskog klana, osuđeni član grupe Pink Panter, kao i osoba osuđena za pomaganje u prikrivanju Arkanovog ubice. Od projekta prihoduju i sestra Aleksandra Vidojevića – Ace Rošavog, bliskog sinu predsednika Srbije i navijaču Partizana, kao i bivši vođa grupe Alkatraz osuđen za ubistvo Brisa Tatona
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.