
5G mreža
Lučić: Telekom jedini operator koji radi sa Evropskom investicionom bankom
Telekom Srbija jedan je od prva dva operatora u svetu kome će EXIM banka, zajedno sa „Bank of America“, obezbediti finasiranje razvoja 5G mreže
Aleksandar Vučić navodno veoma brine za narod i njegove hipoteke, a zapravo se iza odluke o brzopoteznoj legalizacije objekata za 100 evra krije još štošta
Ivan je 2019. godine za legalizaciju kuće od 180 kvadrata dao 2.500 evra. Za taj novac je tada mogao celu fasadu da uradi, ali je ipak odlučio da bude uzoran građanin, odvoji od usta, misleći tada da je pogodba povoljna. Nije tu bilo nikakvih pravnih problema, zemljište je bilo njegovo, pa je upao u četvrti talas legalizacije.
U petom talasu se pokazalo da se grdno prevario jer je Aleksandar Vučić sada najavio da će to moći da se izvede za tričavih 100 evra. Otkud odjednom tako jeftino?
Strah režima
U prvoj varijanti režim verovatno pokušava da brzo i zakonito legalizuje što više naprednjačkih kula i zamkova i uvede ih u legalne tokove, jer nisu sigurni koliko će još dugo biti na vlasti.
Godinama nakon što je donet Zakon o ozakonjenju, on ne samo da nije rešio višedecenijski problem nelegalne gradnje, nego je otvorio prostor za zloupotrebe. Tokom višemesečnog istraživanja BIRN je pronašao više od 300 objekata površine veće od 450.000 kvadrata koji su ozakonjeni bez jasnog zakonskog osnova, a mnogi od njih su povezani sa funkcionerima vlasti ili investitorima bliskim vlastima.
Drugo tumačenje nove mere za legalizaciju tumači kao strah od gubitka vlasti, kao još jedno predizborno obećanje siromašnima. Dolazi u septembarskoj ponudi budućim glasačima, pored povećanja penzija, povoljnijih kredita, jeftinije struje i smanjenja brojnih cena u marketima. Sve to ide u dobrom upakovanom finansijskom paketu za one koji razmišljaju za koga da glasaju.
Treći potencijalni razlog zbog kog naprednjaci sada uteruju narod u legalizaciju je punjenje državne kase. Jer, koliko god ovaj novi proces bio jeftin – na toliku količinu divlje gradnje nešto će da kaplje.
Jedino o čemu vlast u ovoj računici nije vodila računa, kada je odlučila da nagradi najlošije đake koji još uvek nisu legalizovali objekte, jeste što je napravila budalama ljude poput Ivana. Koji su hiljade evra dali budzašto.
Brzopotezno – ipak ne može
Čim je Vučić najavio svoju ideju, ministarka građevinarstva Aleksandra Sofronijević odmah je sprovodi u delo. Ona je izjavila da je zakon o legalizaciji spreman i o njemu bi u petak, 26. septembra, trebalo da odlučuje Vlada Srbije, a potom će biti prosleđen Skupštini na usvajanje po hitnoj proceduri.
Iako su političari sve lepo osmislili, profesor geodezije na Građevinskom fakultetu u Beogradu Rajica Mihajlović kaže za „Vreme“ da legalizacija neće ni blizu ići tako lako.
„Ove izjave zvuče veoma dobro, kao da će rešiti višedecenijski problem, ali se bojim da neće baš ići sve kao što je najavljeno“, kaže Mihajlović. „Nije najveći problem Srbije puka legalizacija, već ono što ide pre ozakonjenja objekata. Većina problematičnih kvadrata je izgrađena na parcelama za koje ne postoje adekvatni dokazi o vlasništvu. Kako onda legalizovati kuću, ako ne možete da dokažete da ste vi vlasnik zemljišta?“
Padaće još više zgrada
Veliki je problem i legalizacija stanova u zgradama koje same po sebi nemaju dozvolu za lift, na primer, ili ako protivpožarni elaborat nije overen.
„Tako se pukom legalizacijom neće rešiti sigurnost objekata, što dovodi do pitanja ažuriranja katastra. Na tom polju je najmanje uređeno. Zato se ja pitam i – kako ćete sprovesti urbanistički plan i po njemu legalizovati, ali nemate ažuran katastar? Prethodnih godina se ni deset odsto planova nije sprovelo.“
Profesor geodezije još dodaje da Srbija ima veliki problem sa divljom gradnjom za koju novac stiže iz sumnjivih izvora, ali problematično je i to što u zemlji ne postoje ni uslovi da se „normalno gradi“.
„Vi ne možete da izaberete plac od pet ari, kupite ga i dobijete na vreme sve potrebne dozvole, kada nemate ni plan gradnje. Kako da znamo da na tom mestu neće nići auto-put za koju godinu?“, pita se Mihajlović. „Mi bismo da preko jedne noći sve legalizujemo, a da sutra već sve bude pod konac. Zato ja sada pratim peti proces legalizacije, jer su svi prethodni bili neuspešni.“
Šta je Vučić smislio
Predsednik Srbije je najavio da će država predložiti zakon o legalizaciji bez komplikovane procedure koji će rešiti pitanje 4,8 miliona bespravnih objekata do Nove godine.
„Ti ljudi ne mogu da te objekte stave pod hipoteku, da koriste kredite, ne mogu da ih stavljaju u pravni promet u skladu sa zakonom, ne mogu da raspolažu tom imovinom. Istovremeno se i najčešće ne plaća porez na imovinu na takve objekte, gde i država gubi“, rekao je on.
Predsednik je kazao da su rešenja koja se primenjuju od 1997. godine bila loša.
„Mi ćemo predložiti zakon, koji smo mi popularno nazvali ‘Konačno svoji na svome’. Naša ideja je da prostom prijavom, bez komplikovanih procedura, u digitalnoj formi, mi evidentiramo sve objekte i odlučujemo o vlasništvu. Elektronsku prijavu pošaljete do Nove godine, to će raditi Agencija za prostorno planiranje u svakom katastru, i u roku od 60 dana vaš objekat je legalan“, objasnio je Vučić.
Najskuplje će biti, recimo, legalizovati stan na Terazijama od 200 kvadrata, ali će i on moći da bude legalizovan za 1000 evra, što ne može da se poredi sa ranijim iznosima.
„To je najskuplje. I stan postaje legalan i upisan. Krediti će biti povoljniji, jer se upisane nepokretnosti mogu koristiti za hipoteku, a stanovi će postati jeftiniji, jer će nekretnine koje su sada nelegalne biti deo uređenog tržišta“, rekao je Vučić i dodao da će na selima i stambeni, i pomoćni objekti, ukoliko imaju manje od 500 kvadrata, moći da se upišu za 100 evra.
Samo su dva osnovna uslova za koga ovo ne važi – za one koji su gradili na tuđem privatnom zemljištu i za one koji su gradili u zaštićenom području.
Država nije sposobna na sruši
Kazao je još Vučić da će ovim „stati na put nelegalnoj gradnji“.
„Nećemo da pretimo rušenjem, jer država nikad nije sposobna da sruši. Sada, ukoliko želite da se i dalje u budućnosti bavite nelegalnom gradnjom, nećemo ništa da vam rušimo. Nismo mogli ni do sada. To će da postane vlasništvo države. Napravili ste nešto, mislili ste da ćete prevariti državu, ne. Jednim aktom to u danu postaje vlasništvo države. Ne moramo čak ni da te iseljavamo, koristićemo to kada budemo odlučili šta ćemo sa tim objektom“, rekao je Aleksandar Vučić.
Telekom Srbija jedan je od prva dva operatora u svetu kome će EXIM banka, zajedno sa „Bank of America“, obezbediti finasiranje razvoja 5G mreže
Šest puta su do sada odlagane američke sankcije Naftnoj industriji Srbije zbog ruskog udela u vlasništvu, a NIS je u petak podneo novi zahtev za odlaganje sankcija. Vučić, međutim, kaže da se plaši da odlaganja više neće biti
Radnici fabrike Elrad u Vlasotincu pokazali su da istrajnost i solidarnost donose rezultate. Nakon dvodnevnih štrajkova upozorenja i pretnje generalnom obustavom rada, uspeli su da nateraju poslodavca na popuštanje i povratak socijalnom dijalogu
Neto gubitak fabrike Linglong u Zrenjaninu u prvoj polovini godine bio je 16,6 miliona evra, što je za 6,4 miliona evra više od gubitka iz prve polovine 2024.
Jedino je prva emisija ovih obveznica u januaru bila uspešna sa procentom realizacije od skoro 93 odsto, kasnije dve aukcije beleže značajno smanjenje interesovanja za ove hartije
Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve