img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Divlja gradnja

Legalizacija „za 100 evra”: Šta se krije iza najavljene mere

22. септембар 2025, 13:12 Marija L. Janković
Foto: FoNet/Milica Vučković
Vučić uvodi džabe legalizaciju među Srbe
Copied

Aleksandar Vučić navodno veoma brine za narod i njegove hipoteke, a zapravo se iza odluke o brzopoteznoj legalizacije objekata za 100 evra krije još štošta

Ivan je 2019. godine za legalizaciju kuće od 180 kvadrata dao 2.500 evra. Za taj novac je tada mogao celu fasadu da uradi, ali je ipak odlučio da bude uzoran građanin, odvoji od usta, misleći tada da je pogodba povoljna. Nije tu bilo nikakvih pravnih problema, zemljište je bilo njegovo, pa je upao u četvrti talas legalizacije.

U petom talasu se pokazalo da se grdno prevario jer je Aleksandar Vučić sada najavio da će to moći da se izvede za tričavih 100 evra. Otkud odjednom tako jeftino?

Strah režima

U prvoj varijanti režim verovatno pokušava da brzo i zakonito legalizuje što više naprednjačkih kula i zamkova i uvede ih u legalne tokove, jer nisu sigurni koliko će još dugo biti na vlasti.

Godinama nakon što je donet Zakon o ozakonjenju, on ne samo da nije rešio višedecenijski problem nelegalne gradnje, nego je otvorio prostor za zloupotrebe. Tokom višemesečnog istraživanja BIRN je pronašao više od 300 objekata površine veće od 450.000 kvadrata koji su ozakonjeni bez jasnog zakonskog osnova, a mnogi od njih su povezani sa funkcionerima vlasti ili investitorima bliskim vlastima.

Drugo tumačenje nove mere za legalizaciju tumači kao strah od gubitka vlasti, kao još jedno predizborno obećanje siromašnima. Dolazi u septembarskoj ponudi budućim glasačima, pored povećanja penzija, povoljnijih kredita, jeftinije struje i smanjenja brojnih cena u marketima. Sve to ide u dobrom upakovanom finansijskom paketu za one koji razmišljaju za koga da glasaju.

Treći potencijalni razlog zbog kog naprednjaci sada uteruju narod u legalizaciju je punjenje državne kase. Jer, koliko god ovaj novi proces bio jeftin – na toliku količinu divlje gradnje nešto će da kaplje.

Jedino o čemu vlast u ovoj računici nije vodila računa, kada je odlučila da nagradi najlošije đake koji još uvek nisu legalizovali objekte, jeste što je napravila budalama ljude poput Ivana. Koji su hiljade evra dali budzašto.

Brzopotezno – ipak ne može

Čim je Vučić najavio svoju ideju, ministarka građevinarstva Aleksandra Sofronijević odmah je sprovodi u delo. Ona je izjavila da je zakon o legalizaciji spreman i o njemu bi u petak, 26. septembra, trebalo da odlučuje Vlada Srbije, a potom će biti prosleđen Skupštini na usvajanje po hitnoj proceduri.

Iako su političari sve lepo osmislili, profesor geodezije na Građevinskom fakultetu u Beogradu Rajica Mihajlović kaže za „Vreme“ da legalizacija neće ni blizu ići tako lako.

„Ove izjave zvuče veoma dobro, kao da će rešiti višedecenijski problem, ali se bojim da neće baš ići sve kao što je najavljeno“, kaže Mihajlović. „Nije najveći problem Srbije puka legalizacija, već ono što ide pre ozakonjenja objekata. Većina problematičnih kvadrata je izgrađena na parcelama za koje ne postoje adekvatni dokazi o vlasništvu. Kako onda legalizovati kuću, ako ne možete da dokažete da ste vi vlasnik zemljišta?“

Padaće još više zgrada

Veliki je problem i legalizacija stanova u zgradama koje same po sebi nemaju dozvolu za lift, na primer, ili ako protivpožarni elaborat nije overen.

„Tako se pukom legalizacijom neće rešiti sigurnost objekata, što dovodi do pitanja ažuriranja katastra. Na tom polju je najmanje uređeno. Zato se ja pitam i – kako ćete sprovesti urbanistički plan i po njemu legalizovati, ali nemate ažuran katastar? Prethodnih godina se ni deset odsto planova nije sprovelo.“

Profesor geodezije još dodaje da Srbija ima veliki problem sa divljom gradnjom za koju novac stiže iz sumnjivih izvora, ali problematično je i to što u zemlji ne postoje ni uslovi da se „normalno gradi“.

„Vi ne možete da izaberete plac od pet ari, kupite ga i dobijete na vreme sve potrebne dozvole, kada nemate ni plan gradnje. Kako da znamo da na tom mestu neće nići auto-put za koju godinu?“, pita se Mihajlović. „Mi bismo da preko jedne noći sve legalizujemo, a da sutra već sve bude pod konac. Zato ja sada pratim peti proces legalizacije, jer su svi prethodni bili neuspešni.“

Šta je Vučić smislio

Predsednik Srbije je najavio da će država predložiti zakon o legalizaciji bez komplikovane procedure koji će rešiti pitanje 4,8 miliona bespravnih objekata do Nove godine.

„Ti ljudi ne mogu da te objekte stave pod hipoteku, da koriste kredite, ne mogu da ih stavljaju u pravni promet u skladu sa zakonom, ne mogu da raspolažu tom imovinom. Istovremeno se i najčešće ne plaća porez na imovinu na takve objekte, gde i država gubi“, rekao je on.

Predsednik je kazao da su rešenja koja se primenjuju od 1997. godine bila loša.

„Mi ćemo predložiti zakon, koji smo mi popularno nazvali ‘Konačno svoji na svome’. Naša ideja je da prostom prijavom, bez komplikovanih procedura, u digitalnoj formi, mi evidentiramo sve objekte i odlučujemo o vlasništvu. Elektronsku prijavu pošaljete do Nove godine, to će raditi Agencija za prostorno planiranje u svakom katastru, i u roku od 60 dana vaš objekat je legalan“, objasnio je Vučić.

Najskuplje će biti, recimo, legalizovati stan na Terazijama od 200 kvadrata, ali će i on moći da bude legalizovan za 1000 evra, što ne može da se poredi sa ranijim iznosima.

„To je najskuplje. I stan postaje legalan i upisan. Krediti će biti povoljniji, jer se upisane nepokretnosti mogu koristiti za hipoteku, a stanovi će postati jeftiniji, jer će nekretnine koje su sada nelegalne biti deo uređenog tržišta“, rekao je Vučić i dodao da će na selima i stambeni, i pomoćni objekti, ukoliko imaju manje od 500 kvadrata, moći da se upišu za 100 evra.

Samo su dva osnovna uslova za koga ovo ne važi – za one koji su gradili na tuđem privatnom zemljištu i za one koji su gradili u zaštićenom području.

Država nije sposobna na sruši

Kazao je još Vučić da će ovim „stati na put nelegalnoj gradnji“.

„Nećemo da pretimo rušenjem, jer država nikad nije sposobna da sruši. Sada, ukoliko želite da se i dalje u budućnosti bavite nelegalnom gradnjom, nećemo ništa da vam rušimo. Nismo mogli ni do sada. To će da postane vlasništvo države. Napravili ste nešto, mislili ste da ćete prevariti državu, ne. Jednim aktom to u danu postaje vlasništvo države. Ne moramo čak ni da te iseljavamo, koristićemo to kada budemo odlučili šta ćemo sa tim objektom“, rekao je Aleksandar Vučić.

Tagovi:

Aleksandar Vučić Divlja gradnja legalizacija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Američke sankcije NIS-u

12.октобар 2025. I.M.

Zorana Mihajlović: Ima dovoljno goriva, lopta je na ruskoj strani

Bivša ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović istakla za RTS da država ima dovoljno goriva i skladišta, te da građani ne treba da strahuju zbog aktuelne situacije u NIS-u

Ogrev poskupeo

12.октобар 2025. I.M.

Nestašica peleta u Srbiji: stovarišta prazna – cene „eksplodirale“

Mnoge domaćinstva čekala su poslednji trenutak da nabave pelet za grejanje, što je dovelo do praznih stovarišta i rasta cena. Proizvođači poručuju – peleta ima, ali količine nisu dovoljne za trenutnu navalu.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedovic Handanović kaže povodom američkih sankcija NIS-u da vlast od ruske strane očekuje da budu zaštićeni interesi Srbije i njena energetska sigurnost i bezbednost.

Naftna industrija Srbije

11.октобар 2025. B. B.

Đedović Handanović: Menadžment NIS-a se nada da će Vučić naći nekakvo rešenje

„Menadžment NIS-a se nada da će Aleksandar Vučić da nađe nekakvo rešenje na višem nivou, ali čak ni predsednik Srbije nema magični štapić“, upozorava Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović

Strane investicije

10.октобар 2025. Katarina Stevanović

Zašto strani investitori nisu više toliko zainteresovani za Srbiju?

Nekada popularna za otvaranje stranih fabrika, Srbija je, kaže predsednik Aleksandar Vučić sada manje atraktivna, a za to su krive blokade i to što više nema jeftine radne snage. Da li je baš tako?

Reakcije iz Moskve

10.октобар 2025. I.M.

Šta kažu Rusi nakon uvođenja sankcija NIS-u

Ruski eksperti i diplomate tvrde da američke sankcije NIS-u neće izazvati kolaps, ali da će Srbija morati da pronađe nova rešenja i poslovne modele

Komentar
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Ulaz u Narodno pozorište

Komentar

Narodnim pozorištem se ne može vladati pretnjama i novcem

Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1814
Poslednje izdanje

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati se
Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

Dokumentarni film

Ocean i dlan

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure