img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Divlja gradnja

Legalizacija „za 100 evra”: Šta se krije iza najavljene mere

22. septembar 2025, 13:12 Marija L. Janković
Pored novinskih optužbi za navodnu nacističku prošlost pojedinih nemačkih zvaničnika, kulminacija antinemačke kampanje je usledila nedavno tokom posete nemačkih parlamentaraca Skupštini Srbije. Foto: FoNet/Milica Vučković
Aleksandar Vučić
Copied

Aleksandar Vučić navodno veoma brine za narod i njegove hipoteke, a zapravo se iza odluke o brzopoteznoj legalizacije objekata za 100 evra krije još štošta

Ivan je 2019. godine za legalizaciju kuće od 180 kvadrata dao 2.500 evra. Za taj novac je tada mogao celu fasadu da uradi, ali je ipak odlučio da bude uzoran građanin, odvoji od usta, misleći tada da je pogodba povoljna. Nije tu bilo nikakvih pravnih problema, zemljište je bilo njegovo, pa je upao u četvrti talas legalizacije.

U petom talasu se pokazalo da se grdno prevario jer je Aleksandar Vučić sada najavio da će to moći da se izvede za tričavih 100 evra. Otkud odjednom tako jeftino?

Strah režima

U prvoj varijanti režim verovatno pokušava da brzo i zakonito legalizuje što više naprednjačkih kula i zamkova i uvede ih u legalne tokove, jer nisu sigurni koliko će još dugo biti na vlasti.

Godinama nakon što je donet Zakon o ozakonjenju, on ne samo da nije rešio višedecenijski problem nelegalne gradnje, nego je otvorio prostor za zloupotrebe. Tokom višemesečnog istraživanja BIRN je pronašao više od 300 objekata površine veće od 450.000 kvadrata koji su ozakonjeni bez jasnog zakonskog osnova, a mnogi od njih su povezani sa funkcionerima vlasti ili investitorima bliskim vlastima.

Drugo tumačenje nove mere za legalizaciju tumači kao strah od gubitka vlasti, kao još jedno predizborno obećanje siromašnima. Dolazi u septembarskoj ponudi budućim glasačima, pored povećanja penzija, povoljnijih kredita, jeftinije struje i smanjenja brojnih cena u marketima. Sve to ide u dobrom upakovanom finansijskom paketu za one koji razmišljaju za koga da glasaju.

Treći potencijalni razlog zbog kog naprednjaci sada uteruju narod u legalizaciju je punjenje državne kase. Jer, koliko god ovaj novi proces bio jeftin – na toliku količinu divlje gradnje nešto će da kaplje.

Jedino o čemu vlast u ovoj računici nije vodila računa, kada je odlučila da nagradi najlošije đake koji još uvek nisu legalizovali objekte, jeste što je napravila budalama ljude poput Ivana. Koji su hiljade evra dali budzašto.

Brzopotezno – ipak ne može

Čim je Vučić najavio svoju ideju, ministarka građevinarstva Aleksandra Sofronijević odmah je sprovodi u delo. Ona je izjavila da je zakon o legalizaciji spreman i o njemu bi u petak, 26. septembra, trebalo da odlučuje Vlada Srbije, a potom će biti prosleđen Skupštini na usvajanje po hitnoj proceduri.

Iako su političari sve lepo osmislili, profesor geodezije na Građevinskom fakultetu u Beogradu Rajica Mihajlović kaže za „Vreme“ da legalizacija neće ni blizu ići tako lako.

„Ove izjave zvuče veoma dobro, kao da će rešiti višedecenijski problem, ali se bojim da neće baš ići sve kao što je najavljeno“, kaže Mihajlović. „Nije najveći problem Srbije puka legalizacija, već ono što ide pre ozakonjenja objekata. Većina problematičnih kvadrata je izgrađena na parcelama za koje ne postoje adekvatni dokazi o vlasništvu. Kako onda legalizovati kuću, ako ne možete da dokažete da ste vi vlasnik zemljišta?“

Padaće još više zgrada

Veliki je problem i legalizacija stanova u zgradama koje same po sebi nemaju dozvolu za lift, na primer, ili ako protivpožarni elaborat nije overen.

„Tako se pukom legalizacijom neće rešiti sigurnost objekata, što dovodi do pitanja ažuriranja katastra. Na tom polju je najmanje uređeno. Zato se ja pitam i – kako ćete sprovesti urbanistički plan i po njemu legalizovati, ali nemate ažuran katastar? Prethodnih godina se ni deset odsto planova nije sprovelo.“

Profesor geodezije još dodaje da Srbija ima veliki problem sa divljom gradnjom za koju novac stiže iz sumnjivih izvora, ali problematično je i to što u zemlji ne postoje ni uslovi da se „normalno gradi“.

„Vi ne možete da izaberete plac od pet ari, kupite ga i dobijete na vreme sve potrebne dozvole, kada nemate ni plan gradnje. Kako da znamo da na tom mestu neće nići auto-put za koju godinu?“, pita se Mihajlović. „Mi bismo da preko jedne noći sve legalizujemo, a da sutra već sve bude pod konac. Zato ja sada pratim peti proces legalizacije, jer su svi prethodni bili neuspešni.“

Šta je Vučić smislio

Predsednik Srbije je najavio da će država predložiti zakon o legalizaciji bez komplikovane procedure koji će rešiti pitanje 4,8 miliona bespravnih objekata do Nove godine.

„Ti ljudi ne mogu da te objekte stave pod hipoteku, da koriste kredite, ne mogu da ih stavljaju u pravni promet u skladu sa zakonom, ne mogu da raspolažu tom imovinom. Istovremeno se i najčešće ne plaća porez na imovinu na takve objekte, gde i država gubi“, rekao je on.

Predsednik je kazao da su rešenja koja se primenjuju od 1997. godine bila loša.

„Mi ćemo predložiti zakon, koji smo mi popularno nazvali ‘Konačno svoji na svome’. Naša ideja je da prostom prijavom, bez komplikovanih procedura, u digitalnoj formi, mi evidentiramo sve objekte i odlučujemo o vlasništvu. Elektronsku prijavu pošaljete do Nove godine, to će raditi Agencija za prostorno planiranje u svakom katastru, i u roku od 60 dana vaš objekat je legalan“, objasnio je Vučić.

Najskuplje će biti, recimo, legalizovati stan na Terazijama od 200 kvadrata, ali će i on moći da bude legalizovan za 1000 evra, što ne može da se poredi sa ranijim iznosima.

„To je najskuplje. I stan postaje legalan i upisan. Krediti će biti povoljniji, jer se upisane nepokretnosti mogu koristiti za hipoteku, a stanovi će postati jeftiniji, jer će nekretnine koje su sada nelegalne biti deo uređenog tržišta“, rekao je Vučić i dodao da će na selima i stambeni, i pomoćni objekti, ukoliko imaju manje od 500 kvadrata, moći da se upišu za 100 evra.

Samo su dva osnovna uslova za koga ovo ne važi – za one koji su gradili na tuđem privatnom zemljištu i za one koji su gradili u zaštićenom području.

Država nije sposobna na sruši

Kazao je još Vučić da će ovim „stati na put nelegalnoj gradnji“.

„Nećemo da pretimo rušenjem, jer država nikad nije sposobna da sruši. Sada, ukoliko želite da se i dalje u budućnosti bavite nelegalnom gradnjom, nećemo ništa da vam rušimo. Nismo mogli ni do sada. To će da postane vlasništvo države. Napravili ste nešto, mislili ste da ćete prevariti državu, ne. Jednim aktom to u danu postaje vlasništvo države. Ne moramo čak ni da te iseljavamo, koristićemo to kada budemo odlučili šta ćemo sa tim objektom“, rekao je Aleksandar Vučić.

Tagovi:

Aleksandar Vučić Divlja gradnja Legalizacija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Prodaja NIS-a

28.januar 2026. Marija L. Janković

Kako je Vučić „digao“ akcije MOL-a na istorijski maksimum

Dan nakon što je Aleksandar Vučić objavio insajdersku informaciju o ceni prodaje NIS-a, akcije MOL-a vinule su se na istorijski maksimum. Investitorima se, kažu stručnjaci, posebno dopalo što će konkurentsko preduzeće otići za „male pare“

Zlatnici i zlatne poluge

Zlato

28.januar 2026. Bojan Bednar

Istorijska cena zlata: Srbija profitira, zapadna finansijska tržišta imaju problem

„Istorijski rast cene zlata je znak bežanja od SAD i dolara“, kaže za „Vreme“ ekonomski savetnik Bogdan Petrović. Srbija je profitirala zbog prethodnog gomilanja zlatnih rezervi, dok zapadna finansijska tržišta imaju problem

Crni Audi

Automobilska industrija

28.januar 2026. Klaudija Verle (ARD/DW)

Faktor Indija: Pojeftinjuju nemački automobili

Nemački automobili su statusni simbol za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su nemački proizvođači jedva dočekali istorijski trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine

Brojila potrošnje struje

Električna energija

28.januar 2026. Marija L. Janković

Kobni januar: Zašto nas „ubijaju“ računi za struju

Zašto svakih nekoliko godina Elektrodistribucija nepogrešivo omane i doda po koju nulu na račun za struju? I zašto se ti propusti svaki put dešavaju u januaru

Koverat sa novčanicama od 2000 dinara

Zarade

27.januar 2026. M. L. J.

Koliko zarađujemo, a koliko nam treba

Prosečna plata u Srbiji iznosi tačno 111.987 dinara, kaže zvanična statistika. Samo što je malo ko zaista i dobija

Komentar
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure