

Rat na Bliskom istoku
Nova ekonomija: NIS 40 odsto nafte dobija preko Ormuskog moreuza
Snadbevanje energentima može da bude problem i za Srbiju jer NIS-u preko blokiranog moreuza stiže 40 odsto ukupne nafte




Koliko građana Srbije prima maksimalnu penziju od preko 230.000 dinara, a koliko ima onih koji primaju ispod 30.000 dinara?
Prema podacima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), u Srbiji trenutno prima penziju nešto više od 1,65 miliona građana. Većina penzionera – oko 59 odsto – ima mesečna primanja do visine prosečne penzije, koja iznosi nešto više od 50.000 dinara.
Najniža zakonska penzija, nakon poslednjih usklađivanja početkom 2026. godine, iznosi 31.092 dinara za penzionere iz kategorije zaposlenih i samostalnih delatnosti, dok je najniža poljoprivredna penzija oko 24.443 dinara.
Uprkos tim korekcijama, najnižu penziju u Srbiji prima više od 300.000 penzionera, što čini značajan deo ukupne penzionerske populacije.
U toj grupi dominiraju poljoprivredni penzioneri, ali i veliki broj bivših zaposlenih sa niskim zaradama ili nepunim radnim stažom, zbog čega su njihova primanja često ispod granice rizika od siromaštva.
Na drugom kraju nalazi se mali broj penzionera sa najvišim primanjima. Prema podacima Fonda PIO, svega 72 osobe u Srbiji ostvaruju maksimalnu penziju od 230.145 dinara mesečno, dok penzije veće od 100.000 dinara prima oko 5,2 odsto penzionera.
Ovi podaci ukazuju na izražene razlike između najnižih i najviših penzija, ali i na duboke socijalne nejednakosti unutar penzionog sistema.
Iako bi visina penzije, u teoriji, trebalo da zavisi od dužine radnog staža i visine uplata doprinosa, zakon propisuje jasna ograničenja.
Zakon o PIO predviđa da lični koeficijent za obračun penzije ne može biti viši od 3,8, dok se u obzir uzima najviše 45 godina staža. Zbog toga je najviša penzija zakonski ograničena i, prema članu 78. Zakona o PIO, ne može preći 286.368,57 dinara mesečno, bez obzira na visinu uplata tokom radnog veka.
Fond PIO ovakva ograničenja obrazlaže potrebom da se očuva održivost i stabilnost penzijskog sistema, dok kritičari i deo korisnika upozoravaju da takav model ne uvažava u potpunosti individualne doprinose i realna očekivanja onih koji su decenijama uplaćivali najviše iznose.


Snadbevanje energentima može da bude problem i za Srbiju jer NIS-u preko blokiranog moreuza stiže 40 odsto ukupne nafte


Cena goriva u Srbiji danas će porasti najviše tri dinara po litru, iako bi, prema procenama vlasti, realno poskupljenje moglo da bude između 15 i 20 dinara, izjavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Najavio je da će država u narednih sedam dana pripremiti mere kako bi ublažila posledice rasta cena energenata.


Na „crnoj listi“ Predloga zakona o trgovačkim praksama je i neopravdano i „preko noći“ otkazivanje otkupa poljoprivrednih proizvoda, a upravo na tu praksu se poljoprivrednici žale


Državno povećanje akciza iz februara diglo je dodatno cenu kafe, koja je za godinu dana poskupela čak 25 odsto. Ovaj napitak je postao toliko skup, da bi neki mogli da se zamisle, dok razmišljaju da li im treba i onda treća šoljica popodne


Umesto što „prodaje maglu“ najavom uvođenja oznake „100 odsto iz Srbije“, ministru Draganu Glamočiću bilo bi bolje da se bavi rešavanjem realnih, ogromnih, sistemskih problema u poljoprivredi, smatraju sagovornici „Vremena“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve