img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Skupa odluka Aleksandra Šapića

GSP Beograd: Nakon raskida saradnje sa Kentkartom prodaja karata pala za 1,7 milijardu dinara

03. jul 2024, 10:35 I.M.
Foto: FoNet/Marko Dragoslavić
Značajno opala prodaja karata
Copied

Zbog odluke da se raskine saradnja sa kompanijom Kentkart prodaja karata u GSP- u pala za 1,7 milijardu dinara

Prihod Grada Beograda od naplaćenih karata u javnom prevozu u 2023. godini bio je za oko 1,7 milijardi dinara manji u odnosu na 2022. godinu i za oko 1,5 milijardi dinara manji u odnosu na 2021. godinu.

Takođe, u prvih pet meseci 2023. godine, dok je posao naplate karata još uvek bio u rukama kompanije Kentkart, Grad je „zaradio“ 756 miliona dinara više nego u preostalih sedam meseci te godine, kada je posao preuzela „Naplata prevozne usluge Beograd“, objavila je „Nova ekonomija„.

Beograd je u 2023. godini ostvario prihod od 4,56 milijardi dinara koji se odnosi na naplatu karata u javnom prevozu, piše u izveštaju o reviziji finansijskih izveštaja Grada Beograda koji je objavila Državna revizorska institucija (DRI).

U prvih pet meseci prodaju karata još uvek je obavljala kompanija Kentkart, dok je negde od druge polovine maja te godine taj posao preuzelo javno preduzeće „Naplata prevozne usluge Beograd“.

Zbog toga su prihodi Grada od naplaćenih karata u 2023. godini podeljeni na dva dela.

U periodu od 01. januara do 25. maja 2023. godine naplaćeno je 2.659.211.000 dinara od strane „Kentkart southeast Europe“, firme koja je po osnovu ugovora o javno-privatnom partnerstvu u ime i za račun grada Beograda vršila prodaju svih vrsta karata u Integrisanom tarifnom sistemu.

Međutim, Grad je početkom prošle godine odlučio da raskine ugovor sa Kentkartom, a u aprilu 2023. godine je doneo i odluku kojom se izdavanje, prodaja i kontrola karata poverava javnom preduzeću „Naplata prevozne usluge Beograd“.

Novi sistem naplate i kontrole karata u gradskom prevozu krenuo je 17. maja prošle godine, ali su do kraja tog meseca važile i mesečne karte kupljene po starom sistemu.

Prema izveštaju DRI, u periodu od 25. maja do 31. decembra (kada je ovaj posao obavljalo javno preduzeće „Naplata prevozne usluge Beograd), naplaćeni su prihodi u iznosu od 1.903.320.000 dinara.

Nova ekonomija tražila je od Grada Beograda komentar u vezi ovih podataka, kao i podatke o prihodima od prodaje karata za period 1. januar – 1. jun 2024. godine, ali do objavljivanja teksta odgovor nismo dobili.

Jedan od razloga za manje prihode može da bude to što su karte – u odnosu na period kada ih je za potrebe grada naplaćivala kompanija Kentkart – jeftinije, a lica starija od 65 godina i učenici srednjih škola do navršenih 19 godina ostvaruju uslugu besplatnog prevoza.

Manje prihoda u odnosu na 2022. i 2021. godinu

Na račun grada se od naplate karata u javnom prevozu u 2023. godini slilo 1,7 milijardi dinara manje odnosu na 2022. godinu i oko 1,5 miliijadi dinara manje u odnosu na 2021. godinu.

Naime, dok je u celoj 2023. godini Grad ostvario prihod od 4.562.321.000 dinara koji se odnosi na uplaćena sredstva integrisanog tarifnog sistema za naplatu karata u javnom linijskom prevozu u Beograd, u 2022. godini prihod po ovom osnovu je iznosio 6.281.539.000 dinara, dok je u 2021. godini prihod iznosio 6.118.039.000 dinara.

„Nijedna kontrola nije dobro smišljena i organizovana“

Prema rečima ekonomiste Milana R. Kovačevića gradski saobraćaj u Beogradu je u jednom haosu, nije logično organizovan, a nijedna od kontrola nije dobro smišljena i dobro sprovedena.

„Svako radi kako mu padne na pamet, što naravno vodi ka sve većem nezadovoljstvu građana gradskim saobraćajem, sve većoj želji da ne plate kartu, pa onda i sve gorem poslovanju gradskog saobraćaja“, rekao je Kovačević za Novu ekonomiju.

Kovačević navodi da postoji primer nekoliko evropskih gradova koji u tramvajima i drugom gradskom saobraćaju imaju čoveka koji kontroliše ko ulazi sa plaćenom kartom, a ko ne.

„A mi smo potpuno digli ruke, kontrole koje su postojale su prosto ogađene, bilo je i nekih incidenta. Bez jedne radikalne promene događaće se ovo što se sada događa – da mi poreski obveznici iz budžeta dajemo previše novaca za prevoz koji je za te novce krajnje loš“.

Podsetimo, Grad Beograd je prošle godine jednostrano raskinuo ugovor sa kompanijom Kentkart Southeast Europe koja je bila privatni partner grada u naplati karata u javnom prevozu.

Foto: Ana Paunković/FoNet
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić

Grad je raskinuo ugovor sa Kentkartom koji je 2021. godine zaključen na 13 godina, osnovao novo javno preduzeće „Naplata prevozne usluge“ i preuzeo posao naplate karata, u svoje ruke, kreiravši sistem koji je predstavio gradonačelnik Aleksandar Šapić.

Novi sistem koji je uveo Grad podrazumeva kupovinu svih karata (dnevnih, mesečnih, od 90 minuta) SMS porukom, a moguće ih je kupiti i karticom putem uređaja koji se nalaze u vozilima ili nabaviti papirne karte na pojedinim mestima u gradu.

Kovačević smatra da je potrebno smisliti koncept od strane stručnjaka, naći načina kako sve da funkcioniše i uporno popravljati sistem – umesto da se promenama koje su samo „šarana laža“ svaki put pravi gore.

Kovačević je naveo da bi bilo normalno da je gradski saobraćaj jedno preduzeće koje celovito obavlja funkciju gradskog saobraćaja i smatra da je upuštanje privatnika puno korupcije i da se novac preterano preliva u privatne ruke.

„Ugovori se sa nekim privatnikom da on vozi na nekoj liniji, da mu se red vožnje i ugovori se koliko će da mu se plati. A onda šta on radi – on nije zainteresovan koliko će prevesti, već koliko će naplatiti.. onda izostavlja linije, na mnogim linijama ne obavi deo posla koji je ugovorio“.

DRI godinama upozorava Grad da sredstva ITS-a ne uključuje u budžet – jer to nisu javni prihodi

Kao i u izveštajima za prethodne godine, tako i u izveštaju za 2023. godinu DRI skreće pažnju Gradu Beogradu da sredstava iz tzv. integrisanog tarifnog sistema za naplatu karata nemaju karakter javnog prihoda i da Grad ne treba da ih uključuje u budžet.

Naime, Grad ova sredstva prvo uključuje u budžet kao prihod, pa ih potom prenosi prevoznicima i prijavljuje kao rashod.

DRI ukazuje da ovakva praksa nije u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu.

Naime prema Zakonu o budžetskom sistemu u javne prihode spadaju porezi, doprinosi za obavezno socijalno osiguranje, neporeski prihodi (takse, naknade, kazne), prihodi nastali upotrebom javnih sredstava, samodoprinos, donacije, transferi i finansijska pomoć Evropske unije…

„Uključivanjem sredstava od integrisanog tarifnog sistema u javnom linijskom prevozu putnika na teritoriji grada Beograda u budžet, neosnovano se uvećavaju budžetski prihodi“, navdi DRI.

Primera radi u 2023. godini, budžetski prihodi Grada Beograda, na ime uplaćenih sredstava integrisanog tarifnog sistema za naplatu karata u javnom linijskom prevozu u Beogradu neosnovano su uvećani za oko 4,56 milijardi dinara.

Sekretarijat za javni prevoz, je 2019. godine odgovorio DRI-u da je osnovana Radna grupa čiji je zadatak da izradi Nacrt akcionog plana kojim će biti obezbeđeni uslovi da sredstva od naplate karata koja nemaju karakter javnih prihoda više ne budu uključena u budžet.

Na teritoriji grada Beograda u okviru linijskog prevoza, nezavisno od vrste linijskog prevoza (gradski, prigradski i lokalni prevoz) i područja koje obuhvata, primenjuje se integrisani tarifni sistem (ITS).

ITS na teritoriji grada Beograda podrazumeva primenu tarifnih načela na osnovu kojih putnik odgovarajućom kartom plaća istu cenu na području određene tarifne zone nezavisno od vida prevoza i prevoznika.

Izvor: Nova ekonomija

Tagovi:

Aleksandar Šapić GSP Gradski prevoz Javni prevoz gsp gubici naplata karata cena karte
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Trgovina

16.april 2026. M. L. J.

Pad dobiti Deleza od 85 odsto u 2025. godini kao posledica državne uredbe

Delez Srbija završila je 2025. fiskalnu godinu padom neto dobiti od 85 odsto u odnosu na 2024. godinu

Demanti

16.april 2026. R. V.

Super Ego demantuje navode CBS njuza

Kompanija Super Ego Holding demantuje navode američke emisije „60 minuta“ CBS njuza

Trajekt

Turizam

16.april 2026. M. L. J.

Koliko agencije mogu da povećaju cenu aranžmana

Hoće li cene avio karata otići u nebesa? Koliko agencije mogu onda da povećaju cenu aranžmana? Koliko avio kompanije mogu da traže doplatu?

Skladište gasa Banatski dvor

Ruski gas

15.april 2026. Marija L. Janković

Srbija širi skladište gasa: Koliko je naše, a koliko rusko?

Više od deceniju Srbija čeka da se proširi skladište gasa Banatski dvor, što su stručnjaci stalno nazivali još jednim od načina da Rusi drže Srbiju u šaci. I kada skladište bude veće, Srbija opet neće moći da koristi celo

Sankcije NIS-u

15.april 2026. I.M.

SAD produžile licencu za rad oko 2.000 benzinskih stanica kompanije Lukoil

SAD produžile licencu Lukoilu za poslovanje van Rusije do 29. oktobra uprkos ranije uvedenim sankcijama

Komentar
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure