img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kako žive podstanari

Biti podstanar u Srbiji: Koliko košta život u Beogradu, a koliko u ostalim gradovima

18. april 2026, 09:31 I.M.
Stanovi Foto: Tanjug / Zoran Žestić
Da li stanodavci diktiraju pravila bez ograničenja
Copied

Istraživanje portala 4zida pokazuje da visoke cene stanarina predstavljaju najveći problem podstanara u Srbiji. U Beogradu čak svaki četvrti zakupac izdvaja više od polovine zarade za kiriju

Preskupi stanovi, nesrazmerna visina kirije u odnosu na lokaciju, povećanje cene zakupa bez najave i dogovora, stari nameštaj i bela tehnika, prozori kroz koje duva vetar, samo su neki od najčešćih nedostataka na koje se žale podstanari u Srbiji, a na koje su ukazali u istraživanju koje je sproveo specijalizovani portal za oglašavanje nekretnina 4zida.

Podstanari u Beogradu uglavnom smatraju da se teško nalaze stanovi koji su renovirani, na pristojnoj lokaciji, sa pristojnim ljudima koji ih izdaju, a da je cena stanarine u skladu sa platama u Srbiji. Smeta im i zadiranje u privatnost, a kao posebne probleme navode diskriminaciju po pitanju kućnih ljubimaca. Podstanari koji iznajmljuju nekretnine van Beograda uglavnom se žale da su stanovi neuređeni i zapušteni, da stanodavci ne ulažu u njihovo renoviranje, kao i na neadekvatno grejanje i buku iz komšiluka, zbog loše izolacije, piše 4zida.

Kirija u Beogradu i u unutrašnjosti Srbije?

Visoke cene su dominantan problem podstanara u Srbiji, bez obzira da li nekrentinu iznajmljuju u Beogradu ili van glavnog grada i na to je ukazalo više od 80 odsto ispitanika.

Podstanari u Beogradu smatraju da su cene kirije previsoke i čak 60,7 odsto njih se izjasnilo da su potpuno nerealne u odnosu na plate. U unutrašnjosti je taj jaz malo manji, pa je 51,4 odsto, odnosno svaki drugi anketirani rekao da su stanarine preskupe.

Rezultati ankete 4zida su pokazali i da svaki četvrti podstanar (25 odsto) u Beogradu daje više od pola plate za kiriju, dok 23,6 odsto izdvaja do 30 odsto plate za stan, a 44,3 odsto do 50 posto svoje zarade. U unutrašnosti je situacija malo drugačija, pa čak 85,9 odsto podstanara izdvaja za kiriju do 50 odsto zarade.

Kada je u pitanju mesečna kirija, većina podstanara koji ne žive u glavnom gradu mesečni najam plaća do 300 evra, njih čak 69,2 odsto, dok beogradski podstanari imaju veće budžete, s obzirom da su i kirije značajno veće.

U Beogradu je 36,4 odsto podstanara u kategoriji građana koji kiriju plaćaju između 300 i 500 evra, a čak 10 odsto ispitanika ima budžet za kiriju koji je veći od 500 evra, dok 7,1 odsto stan plaća više od 700 evra mesečno. U mestima van prestonice, taj procenat je značajno manji i svega 7,6 odsto plaća kiriju više od 500 evra.

Dinari
Foto: FoNet /021.rs / printscreen
Da li stanodavci diktiraju pravila bez ograničenja
Kirija diktira životne planove

Koliko cena kirije utiče na one koji iznajmljuju nekretnine, pokazuje i podatak da se čak 90 odsto ispitanika u Beogradu i 83,2 odsto u ostatku Srbije izjasnilo da su bili primorani da zbog toga menjaju svoje životne planove.

Oko 60 odsto podstanara koji su učestvovali u anketi izjasnilo se da su potpisali ugovor o zakupu.

Međutim, zbrinjavajuće je što čak oko 40 odsto nema potpisan ugovor, koji bi trebalo da štiti i prava stanodavaca i podstanara. Anketa je pokazala i da većina podstanara smatra da zna svoja prava, ali nije zanemarljiv ni broj onih koji su se izjasnili da uopšte ne znaju koja prava imaju kao podstanari, čak 15 odsto zakupaca u Beogradu i oko 17 odsto u unutrašnjosti.

Pogledaju i 30 stanova da bi našli pravi

U Beogradu je dodatni problem nedovoljna ponuda kvalitetnih nekretnina za izdavanje, na šta se požalilo čak 31,4 odsto anketiranih građana, dok je u unutrašnjosti taj procenat manji i iznosi 24,3 odsto.

Podstanari u Beogradu u proseku duže traže odgovarajući stan, u odnosu na ljude koji iznajmljuju nekretnine u ostatku Srbije. Prema podacima iz ankete, 42,2 odsto ispitanika odgovorilo je da su u gradovima van Beograda pronašli odgovarajući stan za manje od mesec dana, dok je u prestonici tek 32,1 odsto onih koji su imali sreću da pronađu smeštaj kakav su želeli u prvih mesec dana. Beograd ima veći procenat dugih pretraga, jer gotovo svaki treći ispitanik, odnosno 29,3 odsto, je odgovarajuću nekretninu za iznajmljivanje tražio duže od šest meseci.

Foto: Tanjug/Branko Lukić
Novogradnja

Čak 29,3 odsto ispitanika odgovorilo je da su morali da pogledaju više od 30 nekretnina, pre nego što su izabrali odgovarajući stan. Tačno 35 odsto stanara pronašlo je odgovarajući smeštaj za iznajmljivanje, a da su pregledali do pet stanova, dok je u unutrašnjosti taj procenat malo veći i iznosi 38,4 odsto.

U nekim od odgovora na pitanja 4zida, vidi se da postoji ogroman jaz između visokih cena i kvaliteta koji su nudi. Zakupci većinom ukazuju da visina kirije i depozita nije srazmerna sa lokacijom, stanjem nekretnine i njenom opremom. Napominju da se dešava i da vlasnici u novi stan unesu stari nameštaj i aparate, a da traže kiriju kao da je sve potpuno novo.

Kada su u pitanju međuljudski odnosi, smeta im što stanodavac ne poštuje privatnost i u odsustvu podstanara ulazi u stan, što ne daju ugovor o zakupu i što ne prijavljuju stanare. Istraživanje je pokazalo da među podstanarima ima i onih koji su zadovoljni i nemaju primedbe, ni na gazde, ni na komšiluk, ali većina ističe da bi cene stanovanja svakako mogle biti niže i više usklađene sa platama.

Izvor: 4zida

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

 

Tagovi:

Izdavanje stanova Beograd Kirija Podstanari Izdavanje stanova
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Hidroelektrana "Bajina Bašta" na jezeru Perućac

Energija vode

10.maj 2026. M. L. J.

Proradile hidroelektrane Srbije – ali je stao izvoz struje

Nakon dugog sušnog perioda, Srbija opet ima dobre rezultate rada hidroelektrana. Ipak, tu struju ne može da izveze u EU

NIS

10.maj 2026. Marija L. Janković

Medijski rat Vučića i MOL-a: Šta znači „sinergija rafinerija“ i ko je „izmislio biznismena“

Zašto direktor MOL-a pominje „sinergiju rafinerija“ u regionu? Kome odgovara podmetnuti biznismen koji bi kupio NIS?

Kada dođe vreme za naplatu računa, građani mogu da ostvare određene popuste i na taj način olakšaju sebi troškove

Električna energija

10.maj 2026. M. L. J.

Zašto je struja u Srbiji skuplja nego u Crnoj Gori ili Bosni i Hercegovini

Srbija nema najjeftiniju struju, pokazuju podaci Eurostata

Regruti Vojske Srbije stoje u uniformama

Vojni rok

09.maj 2026. K. S.

Nova ekonomija: Novac za vojni rok preusmeren na sport, ambulante i otkup umetnina

Vlada Srbije preusmerila je novac za vojni rok na druge aktivnosti. Gde, umesto u vojsku, odlaze sredstva iz budžeta

NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

NIS

09.maj 2026. M. L. J.

NIS: Šta povezuje zatvaranje rafinerije u Pančevu i nepristojnu ponudu Ranka Mimovića

U svega nekoliko dana građani su saznali da mađarski MOL planira da zatvori deo rafinerije u Pančevu ako preuzme NIS i da izvesni biznismen nudi navodno duplo više novca za istu firmu. Ima li tu ičega čudnog?

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure