img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Statistika

Gde je i najveća, a gde najniža plata u Srbiji?

30. maj 2024, 16:31 I.M. / Danas
Foto Marija Janković
Prosečna plata u našoj zemlji i dalje među najnižim u regionu.
Copied

Iako vlasti kategorično tvrde da je iznos prosečne plate u našoj zemlji respektabilan, on je ipak i dalje među najnižim u regionu

Iako nadležni u Vladi često ističu brz rast zarada u Srbiji i prognoziraju da će za oko tri i po godine one dostići nivo od oko 1.400 evra mesečno, statistika pak sa druge strane pokazuje da je prosečna plata u našoj zemlji i dalje među najnižim u regionu.

Prosečna plata u Srbiji je naime u martu dostigla nivo od 96.913 dinara, odnosno 827 evra, prenosi „Danas„.

Ipak, iako vlasti kategorično tvrde da je iznos prosečne plate u našoj zemlji respektabilan, on je ipak i dalje među najnižim u regionu.

Ako se analiziraju statistički podaci o visini zarada u bivšim jugoslovenskim republikama, kao i državama koje se graniče sa Srbijom, lako se da uočiti da su plate niže, nego što je to slučaj kod nas, u samo njih tri. To su Albanija u kojoj je mesečna plata 553 evra, Severna Makedonija 649 evra i Bosna i Hercegovina-679 evra.

U Crnoj Gori pak plata je oko 825 evra mesečno, odnosno za svega dva evra niža nego u Srbiji pa se s punim pravom može konstatovati da su plate u njima faktički izjednačene.

Sa druge strane, mesečne zarade su veće od onih koje zaposleni dobijaju u Srbiji, u Sloveniji 1.499 evra, Hrvatskoj 1.248 evra, Rumuniji 1.149 evra, Mađarskoj 1.072 evra i Bugarskoj 871 evro.

Kada se pogledaju predočene brojke uočava se da je Srbija plasirana u donjem delu tabele po visini mesečnih zarada u regionu.

Analitičari ukazuju da na nizak životni standard građana Srbije veoma utiče i to što iznos medijalne, dakle zarade koju prima 50 odsto zaposlenih u zemlji, ne prelazi nivo od 623 evra mesečno.

Problem koji dovodi do snižene kupovne moći građana Srbije je visoka inflacija koja faktički anulira efekat povećanja ličnog dohodka.

Ekonomista Milan R. Kovačević ističe za Danas da su ocene da je rast plata kod nas brži nego u većini zemalja jugoistočne Evrope tačne, ali i da je istovremeno tačno i to da je inflacija u Srbiji među najvećim na tom prostoru.

„Zaista je rast plata u Srbiji brz. Međutim, nadležni istovremeno ne ističu podatak da je inflacija među najvećim u jugoistočnoj Evropi. Rast plata je dakle uslovljen rastom cena, odnosno inflatornim udarom. To praktično znači da rast inflacije u praksi potire efekat koji se želi postići povećanjem zarada. Visina plate je pak veoma važna sa stanovišta povećanja kupovne moći domaćinstva. Što je plata veća veći broj stvari se može kupiti. Međutim ako istovremeno sa povećanjem plata nastupa i visoka inflacija uslovi da se poboljša kupovna moć stanovništva jednostavno ne postoje“, objašnjava sagovornik Danasa.

Brz rast plata, navodi Kovačević, negativno deluje na priliv stranih investicija kao i na konkurentnost privrede koja bolje rezultate postiže u uslovima kada su rashodi za plate manji.

Zaposleni u Srbiji svejedno „na nuli”

Predsednik Konfederacije slobodnih sindikata Ivica Cvetanović naglašava da su bez obzira na martovsko povećanje prosečnih plata zaposleni u Srbiji svejedno „na nuli”, odnosno da efekat toga ne osećaju kada je reč o kupovnoj moći.

„Prosečna plata se povećala, ali sa druge strane imamo inflaciju, povećali su se troškovi života što dovodi do toga da se u paksi anulira efekat rasta plata. Takođe, kada govorimo o zaradama da bi se dobio pravi presek realnije je posmatrati medijalnu nego prosečnu platu. Naime, medijalnu zaradu dobija najveći broj zaposlenih u zemlji. Njen iznos je znatno niži od iznosa prosečne zarade i jednostavno je takav da ne može da popravi inače nisu kupovnu moć zaposlenih u Srbiji koji je primaju“, ističe Cvetanović.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku iznos brutobprosečne plate u martu tekuće godine u Srbiji bio je 133.373 dinara, dok je prosečna plata bez poreza i doprinosa iznosila 96.913 dinara.

Rast bruto zarada u periodu januar-mart ove godine u odnosu na isti period prošle godine iznosio je 15 odsto nominalno, odnosno 8,8 odsto realno, dok je prosečna neto zarada veća za 14,9 odsto nominalno, odnosno 8,7 odsto realno.

U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečna bruto zarada za mart nominalno je veća za 13,3 odsto, a realno za 7,9 odsto, dok je prosečna neto zarada nominalno veća za 13,4 odsto, a realno za osam odsto, pokazuju ovi podaci.

Medijalna neto zarada u Srbiji za mart iznosila je 72.979 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Najniža prosečna neto plata pak zabeležena je u Vranjskoj Banji i to 63.779, dok je najviša zarada u beogradskoj opštini Stari grad i iznosi 176.499 dinara.

Tagovi:

Prosečna plata Srbija Stari grad Vranjska Banja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Građani podržavaju nezavisnost televizije N1

Mediji

31.avgust 2026. B. B.

Nova: Yettel nekim korisnicima izbacio N1 i Nova

Korisnici tvrde da su N1 i Nova su nestali sa njihove liste kanala bez prethodnog obaveštenja ili mogućnosti da izaberu da li žele takvu promenu

Skupština Srbije

Budžet

31.avgust 2026. B. B.

Budžet rebalansom povećan za 4,7 odsto

Prema novim projekcijama, srpska privreda bi tokom 2026. godine trebalo da zabeleži rast od 3,3 odsto bruto domaćeg proizvoda

Pančevački most

Pančevac

31.avgust 2026. M. L. J.

Koliko još može da izdrži Pančevački most

Konstrukcija Pančevačkog mosta je „u jako lošem stanju“, priznaju i provladini mediji. Koliko još Pančevac može ovako da izdrži bez obnove?

Državna davanja

31.avgust 2026. I.M.

Nova ekonomija: Zašto više javnog novca ide na ishranu zatvorenika nego socijalno ugroženih

Novi Sad će ove godine za program ishrane socijalno ugroženih građana izdvojiti 39 miliona dinara, dok je za nabavku hrane u Okružnom zatvoru opredeljeno 57 miliona. Razlika otvara pitanje zbog čega se ova dva sistema, namenjena potpuno različitim kategorijama ljudi, finansiraju na tako različite načine

Dvoje penzionera na klupi

Penzije

31.avgust 2026. M. L. J.

Čudna logika: Penzionere država „kiti“ darovima, a oni sve siromašniji

Aleksandar Vučić odrešio je kesu iz budžeta za penzionere. Kako je onda moguće da oni sve manje primaju u odnosu na plate i da su na rubu siromaštva?

Komentar

Komentar

Vučić u Novom Sadu: Povratak na mesto zločina

Aleksandar Vučić dolazi u Novi Sad u petak (4. septembar). Hoće da pokaže da je pokorio grad, ali nije, samo ga je batinama izobličio do neprepoznatljivosti

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Vojska Republike Srpske

Pregled nedelje

Ratko Mladić i njegovi mladići

Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike

Filip Švarm

Komentar

Srpsko društvo nije podeljeno, nego neslobodno

Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1860
Poslednje izdanje

Dosije “Vremena”: Deliblatska peščara

Gospodar vatre i njegove sluge Pretplati se
Pred prvi septembar: Osnovno obrazovanje u Srbiji

Ako vam je to u redu, onda ništa

Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije

Patika Ivana Stambolića

Srbija i Izrael

Mojsije je Mojsije, a biznis je biznis

Pola veka od smrti Mao Cedunga (1)

Otac, Sin i Sveti duh

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure