img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Statistika

Gde je i najveća, a gde najniža plata u Srbiji?

30. maj 2024, 16:31 I.M. / Danas
Foto Marija Janković
Prosečna plata u našoj zemlji i dalje među najnižim u regionu.
Copied

Iako vlasti kategorično tvrde da je iznos prosečne plate u našoj zemlji respektabilan, on je ipak i dalje među najnižim u regionu

Iako nadležni u Vladi često ističu brz rast zarada u Srbiji i prognoziraju da će za oko tri i po godine one dostići nivo od oko 1.400 evra mesečno, statistika pak sa druge strane pokazuje da je prosečna plata u našoj zemlji i dalje među najnižim u regionu.

Prosečna plata u Srbiji je naime u martu dostigla nivo od 96.913 dinara, odnosno 827 evra, prenosi „Danas„.

Ipak, iako vlasti kategorično tvrde da je iznos prosečne plate u našoj zemlji respektabilan, on je ipak i dalje među najnižim u regionu.

Ako se analiziraju statistički podaci o visini zarada u bivšim jugoslovenskim republikama, kao i državama koje se graniče sa Srbijom, lako se da uočiti da su plate niže, nego što je to slučaj kod nas, u samo njih tri. To su Albanija u kojoj je mesečna plata 553 evra, Severna Makedonija 649 evra i Bosna i Hercegovina-679 evra.

U Crnoj Gori pak plata je oko 825 evra mesečno, odnosno za svega dva evra niža nego u Srbiji pa se s punim pravom može konstatovati da su plate u njima faktički izjednačene.

Sa druge strane, mesečne zarade su veće od onih koje zaposleni dobijaju u Srbiji, u Sloveniji 1.499 evra, Hrvatskoj 1.248 evra, Rumuniji 1.149 evra, Mađarskoj 1.072 evra i Bugarskoj 871 evro.

Kada se pogledaju predočene brojke uočava se da je Srbija plasirana u donjem delu tabele po visini mesečnih zarada u regionu.

Analitičari ukazuju da na nizak životni standard građana Srbije veoma utiče i to što iznos medijalne, dakle zarade koju prima 50 odsto zaposlenih u zemlji, ne prelazi nivo od 623 evra mesečno.

Problem koji dovodi do snižene kupovne moći građana Srbije je visoka inflacija koja faktički anulira efekat povećanja ličnog dohodka.

Ekonomista Milan R. Kovačević ističe za Danas da su ocene da je rast plata kod nas brži nego u većini zemalja jugoistočne Evrope tačne, ali i da je istovremeno tačno i to da je inflacija u Srbiji među najvećim na tom prostoru.

„Zaista je rast plata u Srbiji brz. Međutim, nadležni istovremeno ne ističu podatak da je inflacija među najvećim u jugoistočnoj Evropi. Rast plata je dakle uslovljen rastom cena, odnosno inflatornim udarom. To praktično znači da rast inflacije u praksi potire efekat koji se želi postići povećanjem zarada. Visina plate je pak veoma važna sa stanovišta povećanja kupovne moći domaćinstva. Što je plata veća veći broj stvari se može kupiti. Međutim ako istovremeno sa povećanjem plata nastupa i visoka inflacija uslovi da se poboljša kupovna moć stanovništva jednostavno ne postoje“, objašnjava sagovornik Danasa.

Brz rast plata, navodi Kovačević, negativno deluje na priliv stranih investicija kao i na konkurentnost privrede koja bolje rezultate postiže u uslovima kada su rashodi za plate manji.

Zaposleni u Srbiji svejedno „na nuli”

Predsednik Konfederacije slobodnih sindikata Ivica Cvetanović naglašava da su bez obzira na martovsko povećanje prosečnih plata zaposleni u Srbiji svejedno „na nuli”, odnosno da efekat toga ne osećaju kada je reč o kupovnoj moći.

„Prosečna plata se povećala, ali sa druge strane imamo inflaciju, povećali su se troškovi života što dovodi do toga da se u paksi anulira efekat rasta plata. Takođe, kada govorimo o zaradama da bi se dobio pravi presek realnije je posmatrati medijalnu nego prosečnu platu. Naime, medijalnu zaradu dobija najveći broj zaposlenih u zemlji. Njen iznos je znatno niži od iznosa prosečne zarade i jednostavno je takav da ne može da popravi inače nisu kupovnu moć zaposlenih u Srbiji koji je primaju“, ističe Cvetanović.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku iznos brutobprosečne plate u martu tekuće godine u Srbiji bio je 133.373 dinara, dok je prosečna plata bez poreza i doprinosa iznosila 96.913 dinara.

Rast bruto zarada u periodu januar-mart ove godine u odnosu na isti period prošle godine iznosio je 15 odsto nominalno, odnosno 8,8 odsto realno, dok je prosečna neto zarada veća za 14,9 odsto nominalno, odnosno 8,7 odsto realno.

U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečna bruto zarada za mart nominalno je veća za 13,3 odsto, a realno za 7,9 odsto, dok je prosečna neto zarada nominalno veća za 13,4 odsto, a realno za osam odsto, pokazuju ovi podaci.

Medijalna neto zarada u Srbiji za mart iznosila je 72.979 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Najniža prosečna neto plata pak zabeležena je u Vranjskoj Banji i to 63.779, dok je najviša zarada u beogradskoj opštini Stari grad i iznosi 176.499 dinara.

Tagovi:

Stari grad Vranjska Banja Srbija Prosečna plata
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Kupci

Poskupljenja

12.avgust 2026. A.P.

Koliko su poskupeli restorani, a koliko hrana

Cene ugostiteljskih usluga poskupele su za 5,6 odsto, dok je cena hrane poskupela za 7,4 odsto. Alkoholna i bezalkoholna pića poskupela su za 6,8 odsto

Evropska unija od 1. januara uvodi porez na emisije ugljenika (CBAM).

Energetika

12.avgust 2026. Marija L. Janković

Koliko Srbija gubi novca zbog požara u Kostolcu

Koliko Srbiju dnevno košta što je izgubila 4,5 odsto ukupne proizvodnje struje zbog požara koji je izbio na tek otvorenom bloku u Kostolcu?

Skladište za zapakovanom robom

Izvoz u EU

12.avgust 2026. B. B.

Srbija i standardi EU: Da li srpski izvoznici ispunjavaju novi pravilnik za ambalaže

Uredba EU o ambalaži i ambalažnom otpadu stupila je na snagu 12. avgusta 2026. i primenjivaće se bez ikakvog prevoda u nacionalno zakonodavstvo identično u svim članicama EU

Beograd, 7.08.2026. - Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Djedovic Handanovic docekala je danas na Aerodromu

Energetika

12.avgust 2026. Marija L. Janković

Izvoz Srbije u Ukrajinu porastao za 92,4 odsto, glavni adut je struja

Srbija je za šest meseci 2026. godine izvezla u Ukrajinu struju za 57,8 miliona dolara, iako pre toga nije izvozila gotovo uopšte. Iz Ministarstva energetike za „Vreme“ kažu da „pomažu Ukrajini u oporavku energetskog sistema“

Alta banka i crveno-beli baloni i bankomat

Bankarstvo

11.avgust 2026. M. L. J.

Ofanziva „Alta banke“ na tri zemlje u regionu

„Alta banka“ srpskog biznismena Davora Macure, bliskog SNS-u, širi se i izvan granica Srbije. Nakon banke preuzela je i osiguravajuću kuću u Severnoj Makedoniji, a sprema se za Bosnu i Crnu Goru

Komentar
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Izbori

Komentar

Posle izbora nema kajanja

Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive

Andrej Ivanji
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure